Prati nas

Mozaik

Što bake i djedovi imaju za reći o odgoju djece

Baka i djed imaju štošta za reći o odgoju unuka. Naposljetku, oni su posao podizanja djece već jednom odraditi. Međutim, ipak najčešće šute iz straha da ne povrijede mlade roditelje koji savjete znaju primati s rezervom. No da mogu, što bi im savjetovali?

Objavljeno

|

Kako odgajati djecu da budu dobra?
foto: Pixabay

Kad biste mogli reći samo jednu stvar roditeljima svojih unuka bez straha od negativne reakcije, što biste im rekli? Bake i djedovi imaju puno toga za reći, iako najčešće šute. Davanje savjeta djeci ili njihovim supružnicima ponekad može isprovocirati obrambenu reakciju i bolne emocije.

Portal Grandparents.com zamolio je korisnike svojeg Facebook-a da otvore dušu i priznaju koje bi savjete najradije udijelili svojoj djeci:


O vremenu provedenom pred ekranom:

„Uzmite im mobitele i tablete i pošaljite ih van!“ – Teresa K.

„Volite ih više nego što volite sebe ili svoj mobitel.“ – Michelle C.

„Pošaljite djecu vani na igru. Kindleove i laptope spremite sa strane.“ – Ginger S.

O stilu odgoja djece:

„Budite im roditelj, a ne prijatelj.“ – Jan K.

„Nitko mi nije pomogao da vas odgojim. Preuzmite odgovornost i ne očekujte da ih netko drugi odgoji.“ – Daisy H.

„Ne podmićujte svoju djecu da ih natjerate da rade ono što želite.“ – Rita J.

O ponašanju svojih potomaka:

„Usporite, ne trebaju biti zauzeti svakodnevno i po cijele dane.“ – Toni P.

„Prestanite vikati!“ – June C.

„Tvoj dečko ne djeluje dobro na djecu.“ – Patty D.

„Odrastite! Oni vas trebaju! Mi odgajamo dvoje unuka.“ – Joy H.

„Ne koristite svoje dijete kako bi povrijedili ljude.“ – Beverly P.

„Bez obzira  o tome što mislite o svojim roditeljima ili njihovim supružnicima, nemojte ih olajavati pred svojom djecom.“ – Kendra B.

O vremenu koje provode s unucima:

„Dozvolite mi da ih imam za sebe barem ponekad“ – Debbie C.

„Dopustite mi da vidim svoje unuke.“ – Kelly G.

„Neka ona spava kod nas barem jedan petak u mjesecu! Također, moramo je viđati češće od dva ili tri sata mjesečno.“ – Debbie C.

O trenucima koje treba cijeniti:

„Uživajte u vremenu s njima. Odrastu tako brzo.“ – Marilyn W.

“Odrastu tako brzo. Zastanite i pomirišite cvijeće.” -Judy M.

„Ništa nije važnije od vaše djece. Provedite s njima sve vrijeme koje možete.“ – Linda J.

„Ne dopustite da se životna razočarenja ispriječe između vas i vaše djece. Budite tu za njih bez obzira na to koliko ste pod stresom, oni vas trebaju.“ – Carolann E.

Na kraju pokoja pohvala:

„Radite odličan posao.“ – Bobbi B.

„Hvala vam na tom blagoslovu!“ – Chelsea M.

„Ponosna sam na vas.“ – Martha N.

„Hvala vam na dvije prekrasne unuke i na tome što ste napravili sjajan posao s njihovim odgojem.“ – Dee V.

.

Mozaik

Danas je 29. veljače. Zašto je taj datum u kalendaru svake četvrte godine?

Kada prijestupne godine ne bi bilo, trebalo bi točno 400 godina da Nova godina padne na prvi dan jeseni. Kako je nekada bilo iznimno važno vezati poljoprivredu uz doba godine, problem su uočili Egipćani, a riješili su ga Rimljani.

Objavljeno

|

Autor

U prijestupnoj smo godini, što znači da 2020. ima 366 dana, odnosno 29. veljače. Ostale godine imaju dan manje pa nakon 28. dana veljače slijedi ožujak. Iako smo u osnovnoj školi učili zašto je kalendar tako posložen, mnogi su zaboravili zbog čega oni rođeni na današnji dan mogu slaviti rođendan tek svake četvrte godine.

Usklađivanje astronomske i kalendarske godine

Kako zapravo astronomska godina, vrijeme koje je potrebno Zemlji da obiđe Sunce traje 365 dana i oko šest sati, tih šest sati se u četiri godine saberu u jedan dan – 29. veljače. Bez te korekcije, kalendar od 365 dana bi zaostajao pa bi se s vremenom dogodilo da Božić slavimo u ljeto, a grožđe beremo u proljeće.


Kada prijestupne godine ne bi bilo, trebalo bi točno 400 godina da Nova godina padne na prvi dan jeseni. Kako je nekada bilo iznimno važno vezati poljoprivredu uz doba godine, problem su uočili Egipćani, a riješili su ga Rimljani.

30. veljače?

1700. godine Švedska (koja je uključivala i Finsku) odlučila je prijeći s julijanskog na gregorijanski kalendar. No zaboravili su na prijestupne godine pa su ih propustili čak tri u nizu. To je dovelo do tolike zbrke da se država vratila na julijanski kalendar. Te 1712. godine odredili su da će veljača iznimno imati 30 dana.

1753. godine su donijeli konačnu odluku o prelasku na gregorijanski kalendar pa su, zbog sinkronizacije s ostatkom svijeta koji ga je koristio, morali skratiti veljaču za čak 11 dana. Nakon 17. veljače Šveđani su ušli u prvi dan ožujka pa su ljudi govorili kako im je kalendar ukrao 11 dana života.

Postoji i prijestupna sekunda

Ni prijestupna godina nije dovoljna za savršeni kalendar. Prijestupna sekunda je interval vremena u trajanju jedne sekunde koji se povremeno dodaje ili oduzima godini kako bi se ona uskladila sa stvarnom rotacijom Zemlje.

Kako Zemlja uglavnom usporava svoju rotaciju, tako se pojavljuje razlika između stvarno opaženog trajanja dana odnosno noći, te službenog vremena. Promjena brzine rotacije Zemlje nije jednoliko, tako da se prijestupna sekunda dodaje u nepravilnim razmacima, a predviđena je i mogućnost oduzimanja prijestupne sekunde.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP