Prati nas

Nema predaje

Cijepite se protiv gripe i ne pretjerujte s lijekovima

Sezona gripe je pred vratima i pravo je vrijeme za cijepljenje. Osobe iznad 65 godina spadaju u posebno ugroženu skupinu kojoj se cijepljenje svakako preporučuje. Istražili smo zašto je bolje cijepiti se nego gripu jednostavno preležati.

Objavljeno

|

Kako prepoznati gripu?
foto: BigStock

Sezona gripe je pred vratima, pa je Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizirao cijepljenje za sve ugrožene skupine što uključuje i osobe iznad 65 godina starosti. Upravo starije osobe i one koje boluju od nekih kroničnih bolesti (npr. srčane, plućne ili bubrežne bolesti i općenito oslabljenog imunološkog sustava) češće obolijevaju i od težeg oblika gripe. Iako gripu ili influencu poznajemo kao bolest koja osim tresavice, grlobolje, bolova u mišićima, umora, kašlja, glavobolja i začepljenog nosa ne donosi neke veće komplikacije, od gripe ipak svake godine određeni broj osoba i umre. Prošle godine je tako od gripe umrlo 15 ljudi, a najugroženiji su upravo oni najstariji kojima gripa često nije jedina zdravstvena tegoba. Sezona gripe u Europi još nije počela, no idealno je cijepiti se prije početka sezone. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je za ovu sezonu osigurao 280.000 doza trovalentnog sezonskog cjepiva protiv gripe.

O tome koje su koristi od cijepljenja, porazgovarali smo s doc. dr. sc. Spomenkom Tomek-Roksandić, prim. dr. med., voditeljicom Referentnog centra MZ za zaštitu zdravlja starijih osoba pri Zavodu za javno zdravstno Dr. Andrija Štampar.


Zašto se starijim osobama preporučuje cijepljenje protiv gripe?

Zato što je u starijoj dobi jako važno spriječiti pojavu bolesti. Starije su osobe jedna od najranjivijih skupina u pučanstvu. Starost je sama po sebi normalna fiziološka pojava, međutim određene se bolesti češće pojavljuju kod starijih osoba, a posebno kod onih koji već imaju određenu vodeću bolest poput bolesti srca, dijabetesa i slično. Kod takvih osoba je i pojavnost upale pluća ili gripe češća, pogotovo ako nisu cijepljeni. Cijepljenje je jedna geroprofilaktična mjera i to na primarnoj razini. Osim toga, preporuča se da starija osoba kad se cijepi u jedno rame dobije cjepivo protiv gripe, a u drugo pneumokokno cjepivo protiv upale pluća. To je nešto što smanjuje daljnju pojavnost bolesti i razne komplikacije, a prilikom padova i ozlijeđivanja – jer su prijelomi učestaliji kod starijih osoba – rane i kosti lakše zacjeljuju zbog općenito boljeg imuniteta osoba koje su cijepljene protiv gripe.

Zašto je bolje cijepiti se nego gripu preležati?

Cjepivo protiv gripe značajno utječe na očuvanje funkcionalne sposobnosti starijih osoba i na očuvanje i unaprijeđenje njihovog zdravlja. Jako je važno preuzeti odgovornost za vlastito zdravlje. To uključuje i pravilnu prehranu, jer ne može se jednako jesti u dobi ranije starost od 65 do 74 godina ili u dubokoj starosti od 85 i više godina kad je veća pojavnost bolesti i invaliditeta.

Koliko su u obrani od gripe doista učinkoviti oni tradicionalni recepti poput “pijte puno čaja s limunom, jedite češnjak” i slično?

Narod ima veliko iskustvo i svi ti tradicionalni lijekovi itekako mogu pripomoći. Već sam spomenula važnost pravilne prehrane, a postoje i posebne smjernice i preporuke za prehranu starijih osoba. Gerontološka istraživanja – ne samo u Hrvatskoj već i na svjetskoj razini – potvrdila su da dogovječnost uvelike ovisi o prehrani ali ne prehrani samo u starijoj dobi već i u mlađoj, znači tijekom cijelog procesa starenje, jer starenje zapravo počinje već rođenjem i traje sve do smrti. Prehrana je vrlo važan čimbenik dugovječnosti i kvalitete življenja. Spomenuli ste češnjak. Zašto ne? Naravno da su tu i naranče, limuni, voće i povrće. Zapravo sve ono što spada u takozvanu mediteransku prehranu, svakako se preporučuje u starijoj dobi kad se bazalni metabolizam smanjuje i potreban je manji unos energije. To znači da u prehranu treba ubaciti više ribe, piletine, bijelo meso umjesto crvenog, lešo pripremljene hrane, smanjiti prženo, začinjeno i zasoljeno, a uz sve to i obavezno unositi osam čaša vode dnevno – obične ili u obliku juha, čajeva i slično.

U starijoj je dobi jako važno izbjegavati tzv. ‘pet bijelih smrti’ ili 5B – bijeli šećer, bijelo brašno, bijela mast, bijela sol i bijela riža. To saznanje o štetnosti tih pet bijelih namirnica krenulo je upravo iz gerontološke znanosti i danas se zna da je u podnebljima koji izbjegavaju te namirnice prisutan izrazito visok postotak funkcionalno sposobnih starijih osoba i stogodišnjaka. Treba brinuti o sebi i onome što unosimo u naš organizam. To je jako važno u mlađoj dobi, ali u starosto još i važnije.

Svake godine kola nekoliko sojeva gripe. Kako se zna koji soj gripe je u opticaju?

O tome brinu epidemiolozi. Oni utvrđuju koji soj se pojavljuje i točno se može procijeniti kada je opasnost najveća te kada je najpotrebnije da se starije osobe cijepe.

Spomenka Tomek-Roksandić (foto: Stampar.hr)

Može li cijepljena osoba svejedno oboljeti od te gripe?

Ti su slučajevi vrlo rijetki i tad se radi o zaista teže bolesnoj starijoj osobi kod koje je imunitet vrlo slab. U pravilu se bolest nakon cijepljenja ne pojavljuje.

Koliko cjepivo dugo traje? Je li potrebno cijepiti se svake godine?

Da, cijepljenje protiv gripe je potrebno svake godine, jer osim što štiti od gripe, općenito osnažuje organizam te djeluje i na osnovnu bolest koju osoba možda ima. Cijepljenje je itekako učinkovita mjera i sva istraživanja potvrđuju njegovu efikasnost. S druge strane, pneumokokno cjepivo se prima svakih pet godina.

Zašto se gripa pojavljuje baš u određeno doba godine?

Kad nastupi hladni period s manje sunca, naš je imunitet pod većim stresom. Osim toga, više vremena provodimo u zatvorenom prostoru i naša izloženost zarazi je puno veća. Svi smo više u zatvorenom prostoru gdje se kiše, kašlje i na taj način prenosi zaraza. Zato je vrlo važno održavati pozitivno zdravstveno ponašanje,  a to znači redovito prati ruke i po nekoliko puta dnevno i održavati higijenu čitavog tijela. Zamislite koliko ljudi uhvati za neku kvaku. Netko je možda prije toga kašljao ili kihao i nakon toga nije oprao ruke. Na taj način se zaraza vrlo brzo proširi, pogotovo kod osoba starije dobi. Također je važna i higijena okoliša, ali pranje ruku je izuzetno bitno i na tome bi trebalo inzistirati još od vrtića. Sve to su preduvjeti za širenje gripe.

Unatoč svim mjerama opreza i cijepljenju, svake godine ipak bude nekoliko smrtnih slučajeva zbog gripe?

Da, nažalost bude i toga, pogotovo kad nije dobro prepoznat taj tzv. gerijatrijski domino efekt i situacija kad je ugrožena i funkcionalna sposobnost i zdravlje starije osobe. U dubokoj starosti od 85 godina naviše, sve češći su negativni ishodi liječenja, interakcije različitih lijekova ili prekomjerno uzimanje lijekova. Naime, istraživanja pokazuju da višestruko bolesne starije osobe nikako ne bi smjele zato uzimati više lijekova, već upravo suprotno. U pravilu, ne bi se smjelo uzimati više od tri lijeka. I same starije osobe tu moraju biti vrlo odgovorne prema svome zdravlju. Ljudi često obilaze razne specijaliste, kardiologe, gastroenterologe i slično, i svaki taj doktor prepiše lijek iz svog aspekta. No sve to bi trebalo na kraju završiti kod liječnika obiteljske medicine koji onda integralno napravi trijažu i prekontrolirati unos lijekova. U konačnici on određuje koji lijek da, a koji ne. Neki puta starija osoba i mimo svih uputa uzima neki lijek što dovodi do velikih problema.

Koliko su cjepiva sigurna?

Ono što se da na tržište i u opću upotrebu, to je provjereno i porpuno sigurno. Postoje agencije koje se bave kontrolom cjepiva. Mi smo sada ipak u Europskoj uniji gdje postoje detaljne regule i propisi kojih se svi moraju pridržavati. Kao i kod ostalih cjepiva, i kod cjepiva protiv gripe postoje neke reakcije poput bolnosti, crvenila ili otekline na mjestu cijepljenja, zatim promuklost, bolnost, crvenilo ili svrbež očiju, kašalj, vrućica, glavobolja, svrbež ili umor, no to su sve normalne reakcije i trebale bi prestati nakon jednog ili dva dana. Reakcije teže od toga, izuzetno su rijetke.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  

.

Mozaik

Nakon onog s roditeljima, djeca imaju najčvršći odnos upravo s bakama i djedovima

Unuke i bake i djedove veže poseban odnos koji djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe.

Objavljeno

|

“Mislila sam da nema veće ljubavi od one prema vlastitoj djeci, no onda su stigli unuci”, kaže gospođa Barbara (68) iz Zagreba. “Ivan ima pet godina, a Maja Lena dvije i to su moje dvije najveće sreće u životu. Unuci se vole na poseban način. Ne znam što je u pitanju. Možda to što smo, kad su naša vlastita djeca mala, zaposleni, opterećeni, pod stresom… A kad stignu unuci, imamo više vremena, opušteniji smo, ne odgajamo ih, zapravo, mi, nego ih možemo i razmaziti. Unuci su stvarno posebna vrsta ljubavi.”

Ovakav ili sličan odgovor dobit ćemo od gotovo svih baka i djedova, ali nisu oni jedini koji profitiraju od takvog odnosa. Vrijeme provedeno s bakama i djedovima jako je dobro i za samu djecu, kazala nam je prof.dr.sc. Jasna Krstović, pedagoginja i savjetnica rektorice Sveučilišta u Rijeci.


“Nakon odnosa roditelj – dijete, odnos djeteta sa svojim bakama i djedovima je najčvršći. (Beebe M., Duncan, S.F., 2006., prema Ruthenford i dr., 1999.). Kornhaber tu vezu naziva ‘čistom ljubavlju’, odnosno ljubavlju bez granica te naglašava da se takva veza često održi kad unuci odrastu. Vrijeme provedeno s bakom i djedom uči djecu važnosti obiteljskih veza i obiteljskoj privrženosti, stoga su oni vrlo važan dio života djeteta.”

Međugeneracijsko učenje

“Unuke i bake i djedove veže poseban odnos. I jedni i drugi su van glavne struje društva jer djeca su ‘premlada’, a bake i djedovi ‘prestari’. Takav odnos djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe. Također, bake i djedovi predstavljaju nadu u budućnost jer svojim unucima mogu pokazati da starenje ne znači prepustiti se dosadi, da je pred njima vrijedan period života u kojem su potencijalno svi na dobitku”, navodi Krstović.

No, baš kao i kad su u pitanju svi drugi odnosi, i odnosi baka i djedova s unucima može biti opterećen potencijalnim nesporazumima između samih baka i djedova i njihove djece, odnosno roditelja njihovih unuka koji bakama i djedovima mogu prigovoriti “miješanje u odgoj”. Kako nadvladati takve probleme?

“Međugeneracijski nesporazumi mogu nastati zato što bake i dedovi ponekad zaboravljaju da su roditelji primarni odgajatelji svoje djece, ne  uvažavaju  samostalnost odrasle djece i načine na koje oni odgajaju svoju djecu, ne slušaju i ne poštuju odluka koje su roditelji donijeli, zadržavaju ulogu roditelja umjesto da prihvate uloge bake i djeda ta, na koncu, žele biti  bolja verzija sebe iz roditeljskih dana te s unucima nastoje nadoknaditi one važne stvari koje su propustili u odnosu s vlastitom djecom dok su bila malena”, govori naša sugovornica pa dodaje:

“Pridržavanju norme neuplitanja, znači  prihvatiti svoju ulogu bake/djeda, pritom se pridržavati određenih granica, ponašati se u skladu sa svojom ulogom u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece. Važno je da bake i djedovi prihvate svoju ulogu bake/djeda, ali da se pritom pridržavaju određenih granica, te da se ne ponašaju i dalje kao da su u ulozi roditelja.”

Dok brinu o unucima, djedovi i bake trebali bi to činiti u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece, navodi profesorica Krstović. “Neuplitanje u to kako roditelji odgajaju djecu značajno je za održavanje međusobnih dobrih odnosa, jer je dobar odnos s roditeljima temelj za dobar odnos s unucima. Umjesto ‘uplitanja’ svakako se preporučuje  – suradnja.”

Bake i djedovi imaju više vremena za svoje unuke nego što su imali za svoju djecu. Kako je najbolje iskoristiti to vrijeme? „Osim što imaju više vremena, nemaju egzistencijalnu odgovornost  te su zato u opušteniji u obavljanju ove uloge u odnosu na roditeljsku, više uživaju u provođenju zajedničkog vremena s unucima nego što su s vlastitom djecom.”

Bake i djedovi unucima daju ono što roditelji ne mogu

“Odnos baka i djedova prema unucima karakterizira upravo nesebičnost i požrtvovnost s njihove strane, iskazivanje razumijevanja prema njima,  održavanje danih obećanja, udovoljavanje njihovim različitim zahtjevima u određenim granicama. Zbog toga  bake i djedovi mogu dati svoj doprinos njihovom odgoju na potpuno drugačiji način. Kroz zajedničke aktivnosti djeca mogu steći posebna iskustva koja njihovi roditelji ne bi mogli prenijeti na njih zbog dobi u kojoj se nalaze, drugačije odgojno-obrazovne uloge koju kao roditelji imaju i slično”, navodi ova istaknuta pedagoginja.

“Bake i djedovi se igraju s djecom, posebno onih igara koje su se igrale kad su njihovi roditelji bili djeca, upoznaju ih s načinima života koji je otišao u nepovrat, obavljaju zajedničke životne aktivnosti koje su djeci upravo stoga što ih nema u suvremenom djetinjstvu posebno interesantne. Baka i djed predstavljaju mirnu oazu u koju se djeca rado vraćaju. Zaogrnuti posebnom vrstom odnosa osjećaju se nesputana, oslobođena tenzija i napetosti karakterističnih za suvremeno djetinjstvo. U komunikaciji su s odraslima koji za njih imaju beskrajno puno ljubavi i strpljenja, pružaju im podršku i predstavljaju ‘punjače baterija’ za lakše snalaženje u suvremenom načinu života”, zaključuje Jasna Krstović.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP