Prati nas

Nema predaje

Cijepite se protiv gripe i ne pretjerujte s lijekovima

Sezona gripe je pred vratima i pravo je vrijeme za cijepljenje. Osobe iznad 65 godina spadaju u posebno ugroženu skupinu kojoj se cijepljenje svakako preporučuje. Istražili smo zašto je bolje cijepiti se nego gripu jednostavno preležati.

Objavljeno

|

Kako prepoznati gripu?
foto: BigStock

Sezona gripe je pred vratima, pa je Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizirao cijepljenje za sve ugrožene skupine što uključuje i osobe iznad 65 godina starosti. Upravo starije osobe i one koje boluju od nekih kroničnih bolesti (npr. srčane, plućne ili bubrežne bolesti i općenito oslabljenog imunološkog sustava) češće obolijevaju i od težeg oblika gripe. Iako gripu ili influencu poznajemo kao bolest koja osim tresavice, grlobolje, bolova u mišićima, umora, kašlja, glavobolja i začepljenog nosa ne donosi neke veće komplikacije, od gripe ipak svake godine određeni broj osoba i umre. Prošle godine je tako od gripe umrlo 15 ljudi, a najugroženiji su upravo oni najstariji kojima gripa često nije jedina zdravstvena tegoba. Sezona gripe u Europi još nije počela, no idealno je cijepiti se prije početka sezone. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je za ovu sezonu osigurao 280.000 doza trovalentnog sezonskog cjepiva protiv gripe.

O tome koje su koristi od cijepljenja, porazgovarali smo s doc. dr. sc. Spomenkom Tomek-Roksandić, prim. dr. med., voditeljicom Referentnog centra MZ za zaštitu zdravlja starijih osoba pri Zavodu za javno zdravstno Dr. Andrija Štampar.


Zašto se starijim osobama preporučuje cijepljenje protiv gripe?

Zato što je u starijoj dobi jako važno spriječiti pojavu bolesti. Starije su osobe jedna od najranjivijih skupina u pučanstvu. Starost je sama po sebi normalna fiziološka pojava, međutim određene se bolesti češće pojavljuju kod starijih osoba, a posebno kod onih koji već imaju određenu vodeću bolest poput bolesti srca, dijabetesa i slično. Kod takvih osoba je i pojavnost upale pluća ili gripe češća, pogotovo ako nisu cijepljeni. Cijepljenje je jedna geroprofilaktična mjera i to na primarnoj razini. Osim toga, preporuča se da starija osoba kad se cijepi u jedno rame dobije cjepivo protiv gripe, a u drugo pneumokokno cjepivo protiv upale pluća. To je nešto što smanjuje daljnju pojavnost bolesti i razne komplikacije, a prilikom padova i ozlijeđivanja – jer su prijelomi učestaliji kod starijih osoba – rane i kosti lakše zacjeljuju zbog općenito boljeg imuniteta osoba koje su cijepljene protiv gripe.

Zašto je bolje cijepiti se nego gripu preležati?

Cjepivo protiv gripe značajno utječe na očuvanje funkcionalne sposobnosti starijih osoba i na očuvanje i unaprijeđenje njihovog zdravlja. Jako je važno preuzeti odgovornost za vlastito zdravlje. To uključuje i pravilnu prehranu, jer ne može se jednako jesti u dobi ranije starost od 65 do 74 godina ili u dubokoj starosti od 85 i više godina kad je veća pojavnost bolesti i invaliditeta.

Koliko su u obrani od gripe doista učinkoviti oni tradicionalni recepti poput “pijte puno čaja s limunom, jedite češnjak” i slično?

Narod ima veliko iskustvo i svi ti tradicionalni lijekovi itekako mogu pripomoći. Već sam spomenula važnost pravilne prehrane, a postoje i posebne smjernice i preporuke za prehranu starijih osoba. Gerontološka istraživanja – ne samo u Hrvatskoj već i na svjetskoj razini – potvrdila su da dogovječnost uvelike ovisi o prehrani ali ne prehrani samo u starijoj dobi već i u mlađoj, znači tijekom cijelog procesa starenje, jer starenje zapravo počinje već rođenjem i traje sve do smrti. Prehrana je vrlo važan čimbenik dugovječnosti i kvalitete življenja. Spomenuli ste češnjak. Zašto ne? Naravno da su tu i naranče, limuni, voće i povrće. Zapravo sve ono što spada u takozvanu mediteransku prehranu, svakako se preporučuje u starijoj dobi kad se bazalni metabolizam smanjuje i potreban je manji unos energije. To znači da u prehranu treba ubaciti više ribe, piletine, bijelo meso umjesto crvenog, lešo pripremljene hrane, smanjiti prženo, začinjeno i zasoljeno, a uz sve to i obavezno unositi osam čaša vode dnevno – obične ili u obliku juha, čajeva i slično.

U starijoj je dobi jako važno izbjegavati tzv. ‘pet bijelih smrti’ ili 5B – bijeli šećer, bijelo brašno, bijela mast, bijela sol i bijela riža. To saznanje o štetnosti tih pet bijelih namirnica krenulo je upravo iz gerontološke znanosti i danas se zna da je u podnebljima koji izbjegavaju te namirnice prisutan izrazito visok postotak funkcionalno sposobnih starijih osoba i stogodišnjaka. Treba brinuti o sebi i onome što unosimo u naš organizam. To je jako važno u mlađoj dobi, ali u starosto još i važnije.

Svake godine kola nekoliko sojeva gripe. Kako se zna koji soj gripe je u opticaju?

O tome brinu epidemiolozi. Oni utvrđuju koji soj se pojavljuje i točno se može procijeniti kada je opasnost najveća te kada je najpotrebnije da se starije osobe cijepe.

Spomenka Tomek-Roksandić (foto: Stampar.hr)

Može li cijepljena osoba svejedno oboljeti od te gripe?

Ti su slučajevi vrlo rijetki i tad se radi o zaista teže bolesnoj starijoj osobi kod koje je imunitet vrlo slab. U pravilu se bolest nakon cijepljenja ne pojavljuje.

Koliko cjepivo dugo traje? Je li potrebno cijepiti se svake godine?

Da, cijepljenje protiv gripe je potrebno svake godine, jer osim što štiti od gripe, općenito osnažuje organizam te djeluje i na osnovnu bolest koju osoba možda ima. Cijepljenje je itekako učinkovita mjera i sva istraživanja potvrđuju njegovu efikasnost. S druge strane, pneumokokno cjepivo se prima svakih pet godina.

Zašto se gripa pojavljuje baš u određeno doba godine?

Kad nastupi hladni period s manje sunca, naš je imunitet pod većim stresom. Osim toga, više vremena provodimo u zatvorenom prostoru i naša izloženost zarazi je puno veća. Svi smo više u zatvorenom prostoru gdje se kiše, kašlje i na taj način prenosi zaraza. Zato je vrlo važno održavati pozitivno zdravstveno ponašanje,  a to znači redovito prati ruke i po nekoliko puta dnevno i održavati higijenu čitavog tijela. Zamislite koliko ljudi uhvati za neku kvaku. Netko je možda prije toga kašljao ili kihao i nakon toga nije oprao ruke. Na taj način se zaraza vrlo brzo proširi, pogotovo kod osoba starije dobi. Također je važna i higijena okoliša, ali pranje ruku je izuzetno bitno i na tome bi trebalo inzistirati još od vrtića. Sve to su preduvjeti za širenje gripe.

Unatoč svim mjerama opreza i cijepljenju, svake godine ipak bude nekoliko smrtnih slučajeva zbog gripe?

Da, nažalost bude i toga, pogotovo kad nije dobro prepoznat taj tzv. gerijatrijski domino efekt i situacija kad je ugrožena i funkcionalna sposobnost i zdravlje starije osobe. U dubokoj starosti od 85 godina naviše, sve češći su negativni ishodi liječenja, interakcije različitih lijekova ili prekomjerno uzimanje lijekova. Naime, istraživanja pokazuju da višestruko bolesne starije osobe nikako ne bi smjele zato uzimati više lijekova, već upravo suprotno. U pravilu, ne bi se smjelo uzimati više od tri lijeka. I same starije osobe tu moraju biti vrlo odgovorne prema svome zdravlju. Ljudi često obilaze razne specijaliste, kardiologe, gastroenterologe i slično, i svaki taj doktor prepiše lijek iz svog aspekta. No sve to bi trebalo na kraju završiti kod liječnika obiteljske medicine koji onda integralno napravi trijažu i prekontrolirati unos lijekova. U konačnici on određuje koji lijek da, a koji ne. Neki puta starija osoba i mimo svih uputa uzima neki lijek što dovodi do velikih problema.

Koliko su cjepiva sigurna?

Ono što se da na tržište i u opću upotrebu, to je provjereno i porpuno sigurno. Postoje agencije koje se bave kontrolom cjepiva. Mi smo sada ipak u Europskoj uniji gdje postoje detaljne regule i propisi kojih se svi moraju pridržavati. Kao i kod ostalih cjepiva, i kod cjepiva protiv gripe postoje neke reakcije poput bolnosti, crvenila ili otekline na mjestu cijepljenja, zatim promuklost, bolnost, crvenilo ili svrbež očiju, kašalj, vrućica, glavobolja, svrbež ili umor, no to su sve normalne reakcije i trebale bi prestati nakon jednog ili dva dana. Reakcije teže od toga, izuzetno su rijetke.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  

.

Nema predaje

Umor, valunzi, smanjena spolna želja? Dr. Krnić kaže da ste možda ušli u andropauzu

‘Mnogim je muškarcima još uvijek neugodno razgovarati o smetnjama u spolnom životu, prvo sa svojim obiteljskim liječnikom, koji je, nota bene, danas najčešće ženskog roda, a onda i sa specijalistom odgovarajuće struke.’

Objavljeno

|

Kronični umor, poremećaj koncentracije i spavanja, smanjen spolni nagon, razdražljivost, valunzi… Ako ste ove simptome odmah povezali s menopauzom, niste baš puno pogriješili. Jer doista se radi o simptomima menopauze – no oni su prisutni i kod muškaraca.

I muškarci imaju “svoju menopauzu” koja se zove andropauza. Naime, i žene i muškarci oko pedesete godine prolaze kroz hormonalnu promjenu uslijed koje njihov organizam počne lučiti manje hormona što dovodi do raznih promjena u tijelu.


Sama riječ “andropauza” dolazi od grčkih riječi andras (muškarac) i pause (prestanak). Ova promjena naziva se i “muška menopauza”, “muški klimakterij”, “androkliza”, “smanjenje androgena u starijih muškaraca”, “sindrom starećeg muškarca”, “hipogonadizam kasnoga nastupa”, itd. i nipošto se ne treba brkati s krizom srednjih godina.

I dok je menopauza kod žena malo naglija pa su i simptomi izraženiji, andropauza kod muškaraca nastupa postupno pa često prođe “ispod radara”. Osim toga, s obzirom da andropauza dovodi i do određenih poteškoća na seksualnom planu, muškarci o tome nerado govore.

No andropauzu nipošto ne treba zanemarivati jer se radi o promjeni kroz koju prolaze svi muškarci. Zato smo porazgovarali s doktorom Mladenom Krnićem, endokrinologom iz KBC-a Split koji nam je pojasnio o kakvoj je promjeni riječ, kako je prepoznati i, u konačnici, kako kroz nju što bezbolnije proći.

Dr. Mladen Krnić (screenshot: Dedal/Youtube)

O menopauzi se govori, iako možda ne toliko koliko bi trebalo, no o andropauzi se ne govori uopće. Prolaze li baš svi muškarci kroz promjenu?

Svima se postupno smanjuje razina testosterona. Između 40. i 70. godine života, ukupni i slobodni testosteron u serumu smanjuju se približno 1.2% godišnje. Dvanaest posto muškaraca starijih od 50 i gotovo 50% muškaraca starijih od 80 godina imaju nisku razinu ukupnog testosterona. Ne doživljavaju, međutim, svi muškarci jednaki pad, a i vrlo različito reagiraju na, načelno, jednaki pad testosterona.

Može li se govoriti o nekoj određenoj dobi kad nastupa andropauza ili je to individualno?

Starenjem, mijenja se proizvodnja više hormona, što dovodi do disharmonije cijelog endokrinog sustava. Ove hormonske promjene imaju različite utjecaje na tjelesne funkcije, a točan nastup simptoma nije predvidiv. Tradicionalno se dob iznad 50. godine života označava kao vrijeme kad započinju promjene, ali to je zaista krajnje individualno, a i primjetne su promjene u kronobiologiji ljudi pa se starija dob sve više “pomiče”. Moraju biti prisutni i simptomi i razina testosterona ispod određene razine da bi se posegnulo za liječenjem.

Koji su najčešći simptomi andropauze?

Simptomi su mnogobrojni. Na prvom mjestu su naravno smanjenje libida (spolnog nagona) i potencije, smanjenje kvalitete orgazma, volumena ejakulata (sperme) ali i čitav niz nespecifičnih promjena kao što su kronični umor, lako umaranje, smanjena fizička snaga, smanjenje tjelesne dlakavosti, anemija, poremećaji koncentracije, pamćenja, spavanja, manjak inicijative, razdražljivost, depresivnost, promjene raspoloženja, ponekad i “fumade” (valunge) u blažem obliku. Ukratko, simptomi dosta slični onima u perimenopauznih žena.

Obraćaju li se muškarci liječniku zbog andropauze? Što kažu, što ih najviše muči?

Moglo bi se reći da raste svijest o ovom problemu, ali vrlo sporo. Mnogim je muškarcima još uvijek neugodno razgovarati o smetnjama u spolnom životu, prvo sa svojim obiteljskim liječnikom, koji je, nota bene, danas najčešće ženskog roda, a onda i sa specijalistom odgovarajuće struke (andrologijom se bave endokrinolozi i urolozi). Dobar dio muškaraca probleme koje osjećaju jednostavno prihvaća kao neumitni danak dobi, a često su ovi problemi potisnuti u drugi plan drugim, po život opasnijim bolestima (vlastitim ili partneričinim). Relativno je niska razina svijesti o deficitu testosterona i među liječnicima koji se ne bave usko ovom problematikom pa se zaboravlja da nije samo spolna funkcija ta koja je pogođena manjkom testosterona, već se, barem dijelom, i drugi problemi (anemija, osteoporoza, neuropsihološke tegobe…) javljaju kao posljedica manjka testosterona.

Mislite li da je smanjenje seksualne funkcije možda jedan od razloga zašto muškarci šute o svom klimakteriju?

Sigurno je da jest. O tome bi više mogli reći psiholozi koji se bave spolnim životom, ali jasno je da postoji nelagoda, zazor i sram kod velikog broja ljudi kad treba govoriti o spolnom životu. Puno ovisi i o partnerici (ili o partneru – ne treba zaboraviti da u andropauzu ulazi i homoseksualna populacija). Motivacija za postavljanjem dijagnoze i liječenjem vrlo često dolazi upravo s te strane. Partnerica nezainteresirana za spolni život često znači i da će pogođeni muškarac biti demotiviran da potraži pomoć.

Kod žena imamo menopauzu, kod muškaraca andropauzu, no postoji i nešto što se zove “andropauza kod žena”. O čemu je riječ?

Muški spolni hormoni su normalno prisutni i kod žena, kao, uostalom, i obratno – ženski hormoni u muškaraca. U znatno manjim koncentracijama, naravno. Ti hormoni su i kod žena (uz estrogene) odgovorni za spolni nagon, mišićnu snagu, krvnu sliku, lijep ten pa i osjećaj dobroga zdravlja. Starenjem, bolestima hipofize, ali i kirurškim uklanjanjem jajnika ili nadbubrežnih žlijezda gdje se ovi hormoni proizvode, dolazi do pada njihove koncentracije i izostanka spomenutih učinaka. Nadoknada ovih hormona kod žena još je predmet diskusije, iako su preparati DHEA(S) u Americi dostupni i bez recepta.

Kad se govori o muškim spolnim hormonima uvijek se spominje testosteron. No ima ih još, zar ne?

Regulacija proizvodnje muških spolnih hormona polazi od dijela mozga koji se zove hipotalamus. Tu se proizvodi hormon ili čimbenik koji regulira proizvodnju dvaju hormona u hipofizi. On se zove GnRH ili oslobađajući čimbenik gonadotropina. Gonadotropini su, naime, ova dva hormona iz hipofize – LH i FSH. LH (luteinizirajući hormon) u testisima pokreće oslobađanje jedne bjelančevine (akutni regulatorni protein steroida), a ova pak unosi kolesterol u stanice i započinje sintezu testosterona preko niza međuproizvoda. Testosteron se u ciljnim tkivima djelovanjem jednog enzima (5-alfa-reduktaze) pretvara u DHT (dihidro-testosteron) koji je, iako prisutan u 10 puta manjoj koncentraciji, odgovoran za većinu androgenih učinaka.

Tu su još i androstendion i DHEA koji se proizvode u nadbubrežnoj žlijezdi i koji imaju važnu ulogu u nastanku erektilne disfunkcije. Ne treba zaboraviti ni SHBG –protein koji na sebe veže spolne hormone i čija koncentracija značajno utječe na dostupnost slobodnih hormona organizmu.

Može li se andropauzu prolongirati? Ili barem ublažiti simptomi?

Može. Vrlo originalnim postupcima – vježbanjem, zdravim navikama i prehranom. Osobito je preporučljivo ne pušiti. Umjerena konzumacija alkohola, osobito crnog vina (a to znači do 2.5 dl dnevno) može biti korisna, ali sve više od toga je štetno. Kod prehrane, osim općih naputaka o mediteranskoj prehrani i kontroli težine, postoje i namirnice koje djeluju kao  prirodni anti-estrogeni (višak estrogena negativno djeluje na razinu slobodnog testosterona), a to su kupus, cvjetača, brokula, kelj, kineski kupus, prokulice. Unošenje dovoljno kolesterola iz kojega se testosteron stvara također je bitno, a naravno i minerala i vitamina (cink, selen, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kalcij (riba, orašasti plodovi).

Nisu dobre preslatke i preslane namirnice, previše kofeina. Nije dobro, ni u ovom smislu, imati višak kilograma. Tu su i kseno-estrogeni iz plastične ambalaže, zagađenja, neorganski uzgojenog mesa i slično, pa je izbjegavanje ovih spojeva također preporučljivo. Nadalje, preporučljivo je smanjenje razine stresa što je više moguće. Hormoni stresa, naime, djeluju negativno na testosteron. S druge strane, fizička aktivnost pomaže tijelu da proizvodi  testosteron. Zato treba ostati aktivan što duže, a preporučuje se 30 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti dnevno. Na koncu, ali ne i najmanje važno, dovoljno sna ima nezaobilaznu ulogu u osiguravanju optimalne proizvodnje i ritma izlučivanja hormona. Testosteron se proizvodi najviše za vrijeme tzv. REM faze spavanja pa je važno osigurati dovoljno vremena za punih osam sati spavanja.

Postoji rana menopauza. Postoji li i rana andropauza?

Naravno. To je javljanje opisanih simptoma, praćenih niskim razinama androgena ranije nego što bi se očekivalo. Ovdje nema jasno definirane dobi jer nema ni jasne granice iza koje andropauza nastupa, ali je sasvim jasno da je pojava andropauze, u primjerice 40-godišnjaka preuranjena. Ponekad je i uzrok sasvim očigledan, kao odstranjenje testisa zbog tumora ili neke druge bolesti.

Postoje li hormonalni nadomjesci za muškarce kao što postoje oni za žene? U kojim slučajevima se oni preporučuju, a kad ih je bolje zaobići?

Ima više oblika nadoknade testosterona (gel, injekcije, tablete, a izvan Hrvatske i flasteri i preparati za primjenu preko sluznice usta). Dakako, postoje kriteriji, odnosno indikacije i kontraindikacije za primjenu testosterona. Kriteriji su razina testosterona i prisutnost simptoma (o potrebi i trenutku za primjenu kod stari(ji)h muškaraca se dosta raspravlja), a kontraindikacije su karcinom prostate, karcinom muške dojke, sklonost embolijama, popuštanje srca. Cilj je postići fiziološke (ne pretjerane) koncentracije testosterona bez nuspojava, kojih može biti.

Imaju li i muškarci određene hormonalne cikluse kao što žene imaju mjesečne cikluse? Radi li se i kod muškaraca o mjesečnim ciklusima ili možda tjednim, dnevnim… godišnjim? 

Postoje tzv. cirkadijani i cirkaanualni ritmovi izlučivanja. Već smo spomenuli da se testosteron najviše izlučuje za vrijeme REM faze spavanja, ali postoje i razlike tijekom godine. Testosteron se najviše izlučuje u jesen, iako nisu sve studije konzistentne po ovom pitanju. No valja napomenuti i da se ta ritmičnost postupno gubi starenjem.

Ako neki muškarac posumnja da je ušao u andropauzu, što mu je činiti? U kojem trenutku bi trebao posjetiti liječnika?

Ako se prepoznaje u opisanim simptomima, trebao bi se javiti svome liječniku i zatražiti provjeru hormonskog statusa. Ukoliko ima i simptome i niske razine testosterona – to je onda andropauza.

Jedan prijatelj kojemu je pedesetak godina kaže da je kod sebe primijetio da je smireniji, više se ne uzrujava kao prije, samo bi gledao serije i jeo. Spada li i to u opis andropauze? 

Moglo bi biti. Neka posjeti svog liječnika i zatraži provjeru hormona. Ipak, ako bude htio pričati o tome, upitajte ga i za spolni život. To će najbolje govoriti o tome.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP