Prati nas

Nema predaje

Cijepite se protiv gripe i ne pretjerujte s lijekovima

Sezona gripe je pred vratima i pravo je vrijeme za cijepljenje. Osobe iznad 65 godina spadaju u posebno ugroženu skupinu kojoj se cijepljenje svakako preporučuje. Istražili smo zašto je bolje cijepiti se nego gripu jednostavno preležati.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako prepoznati gripu?
foto: BigStock

Sezona gripe je pred vratima, pa je Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizirao cijepljenje za sve ugrožene skupine što uključuje i osobe iznad 65 godina starosti. Upravo starije osobe i one koje boluju od nekih kroničnih bolesti (npr. srčane, plućne ili bubrežne bolesti i općenito oslabljenog imunološkog sustava) češće obolijevaju i od težeg oblika gripe. Iako gripu ili influencu poznajemo kao bolest koja osim tresavice, grlobolje, bolova u mišićima, umora, kašlja, glavobolja i začepljenog nosa ne donosi neke veće komplikacije, od gripe ipak svake godine određeni broj osoba i umre. Prošle godine je tako od gripe umrlo 15 ljudi, a najugroženiji su upravo oni najstariji kojima gripa često nije jedina zdravstvena tegoba. Sezona gripe u Europi još nije počela, no idealno je cijepiti se prije početka sezone. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je za ovu sezonu osigurao 280.000 doza trovalentnog sezonskog cjepiva protiv gripe.

O tome koje su koristi od cijepljenja, porazgovarali smo s doc. dr. sc. Spomenkom Tomek-Roksandić, prim. dr. med., voditeljicom Referentnog centra MZ za zaštitu zdravlja starijih osoba pri Zavodu za javno zdravstno Dr. Andrija Štampar.


Zašto se starijim osobama preporučuje cijepljenje protiv gripe?

Zato što je u starijoj dobi jako važno spriječiti pojavu bolesti. Starije su osobe jedna od najranjivijih skupina u pučanstvu. Starost je sama po sebi normalna fiziološka pojava, međutim određene se bolesti češće pojavljuju kod starijih osoba, a posebno kod onih koji već imaju određenu vodeću bolest poput bolesti srca, dijabetesa i slično. Kod takvih osoba je i pojavnost upale pluća ili gripe češća, pogotovo ako nisu cijepljeni. Cijepljenje je jedna geroprofilaktična mjera i to na primarnoj razini. Osim toga, preporuča se da starija osoba kad se cijepi u jedno rame dobije cjepivo protiv gripe, a u drugo pneumokokno cjepivo protiv upale pluća. To je nešto što smanjuje daljnju pojavnost bolesti i razne komplikacije, a prilikom padova i ozlijeđivanja – jer su prijelomi učestaliji kod starijih osoba – rane i kosti lakše zacjeljuju zbog općenito boljeg imuniteta osoba koje su cijepljene protiv gripe.

Zašto je bolje cijepiti se nego gripu preležati?

Cjepivo protiv gripe značajno utječe na očuvanje funkcionalne sposobnosti starijih osoba i na očuvanje i unaprijeđenje njihovog zdravlja. Jako je važno preuzeti odgovornost za vlastito zdravlje. To uključuje i pravilnu prehranu, jer ne može se jednako jesti u dobi ranije starost od 65 do 74 godina ili u dubokoj starosti od 85 i više godina kad je veća pojavnost bolesti i invaliditeta.

Koliko su u obrani od gripe doista učinkoviti oni tradicionalni recepti poput “pijte puno čaja s limunom, jedite češnjak” i slično?

Narod ima veliko iskustvo i svi ti tradicionalni lijekovi itekako mogu pripomoći. Već sam spomenula važnost pravilne prehrane, a postoje i posebne smjernice i preporuke za prehranu starijih osoba. Gerontološka istraživanja – ne samo u Hrvatskoj već i na svjetskoj razini – potvrdila su da dogovječnost uvelike ovisi o prehrani ali ne prehrani samo u starijoj dobi već i u mlađoj, znači tijekom cijelog procesa starenje, jer starenje zapravo počinje već rođenjem i traje sve do smrti. Prehrana je vrlo važan čimbenik dugovječnosti i kvalitete življenja. Spomenuli ste češnjak. Zašto ne? Naravno da su tu i naranče, limuni, voće i povrće. Zapravo sve ono što spada u takozvanu mediteransku prehranu, svakako se preporučuje u starijoj dobi kad se bazalni metabolizam smanjuje i potreban je manji unos energije. To znači da u prehranu treba ubaciti više ribe, piletine, bijelo meso umjesto crvenog, lešo pripremljene hrane, smanjiti prženo, začinjeno i zasoljeno, a uz sve to i obavezno unositi osam čaša vode dnevno – obične ili u obliku juha, čajeva i slično.

U starijoj je dobi jako važno izbjegavati tzv. ‘pet bijelih smrti’ ili 5B – bijeli šećer, bijelo brašno, bijela mast, bijela sol i bijela riža. To saznanje o štetnosti tih pet bijelih namirnica krenulo je upravo iz gerontološke znanosti i danas se zna da je u podnebljima koji izbjegavaju te namirnice prisutan izrazito visok postotak funkcionalno sposobnih starijih osoba i stogodišnjaka. Treba brinuti o sebi i onome što unosimo u naš organizam. To je jako važno u mlađoj dobi, ali u starosto još i važnije.

Svake godine kola nekoliko sojeva gripe. Kako se zna koji soj gripe je u opticaju?

O tome brinu epidemiolozi. Oni utvrđuju koji soj se pojavljuje i točno se može procijeniti kada je opasnost najveća te kada je najpotrebnije da se starije osobe cijepe.

Spomenka Tomek-Roksandić (foto: Stampar.hr)

Može li cijepljena osoba svejedno oboljeti od te gripe?

Ti su slučajevi vrlo rijetki i tad se radi o zaista teže bolesnoj starijoj osobi kod koje je imunitet vrlo slab. U pravilu se bolest nakon cijepljenja ne pojavljuje.

Koliko cjepivo dugo traje? Je li potrebno cijepiti se svake godine?

Da, cijepljenje protiv gripe je potrebno svake godine, jer osim što štiti od gripe, općenito osnažuje organizam te djeluje i na osnovnu bolest koju osoba možda ima. Cijepljenje je itekako učinkovita mjera i sva istraživanja potvrđuju njegovu efikasnost. S druge strane, pneumokokno cjepivo se prima svakih pet godina.

Zašto se gripa pojavljuje baš u određeno doba godine?

Kad nastupi hladni period s manje sunca, naš je imunitet pod većim stresom. Osim toga, više vremena provodimo u zatvorenom prostoru i naša izloženost zarazi je puno veća. Svi smo više u zatvorenom prostoru gdje se kiše, kašlje i na taj način prenosi zaraza. Zato je vrlo važno održavati pozitivno zdravstveno ponašanje,  a to znači redovito prati ruke i po nekoliko puta dnevno i održavati higijenu čitavog tijela. Zamislite koliko ljudi uhvati za neku kvaku. Netko je možda prije toga kašljao ili kihao i nakon toga nije oprao ruke. Na taj način se zaraza vrlo brzo proširi, pogotovo kod osoba starije dobi. Također je važna i higijena okoliša, ali pranje ruku je izuzetno bitno i na tome bi trebalo inzistirati još od vrtića. Sve to su preduvjeti za širenje gripe.

Unatoč svim mjerama opreza i cijepljenju, svake godine ipak bude nekoliko smrtnih slučajeva zbog gripe?

Da, nažalost bude i toga, pogotovo kad nije dobro prepoznat taj tzv. gerijatrijski domino efekt i situacija kad je ugrožena i funkcionalna sposobnost i zdravlje starije osobe. U dubokoj starosti od 85 godina naviše, sve češći su negativni ishodi liječenja, interakcije različitih lijekova ili prekomjerno uzimanje lijekova. Naime, istraživanja pokazuju da višestruko bolesne starije osobe nikako ne bi smjele zato uzimati više lijekova, već upravo suprotno. U pravilu, ne bi se smjelo uzimati više od tri lijeka. I same starije osobe tu moraju biti vrlo odgovorne prema svome zdravlju. Ljudi često obilaze razne specijaliste, kardiologe, gastroenterologe i slično, i svaki taj doktor prepiše lijek iz svog aspekta. No sve to bi trebalo na kraju završiti kod liječnika obiteljske medicine koji onda integralno napravi trijažu i prekontrolirati unos lijekova. U konačnici on određuje koji lijek da, a koji ne. Neki puta starija osoba i mimo svih uputa uzima neki lijek što dovodi do velikih problema.

Koliko su cjepiva sigurna?

Ono što se da na tržište i u opću upotrebu, to je provjereno i porpuno sigurno. Postoje agencije koje se bave kontrolom cjepiva. Mi smo sada ipak u Europskoj uniji gdje postoje detaljne regule i propisi kojih se svi moraju pridržavati. Kao i kod ostalih cjepiva, i kod cjepiva protiv gripe postoje neke reakcije poput bolnosti, crvenila ili otekline na mjestu cijepljenja, zatim promuklost, bolnost, crvenilo ili svrbež očiju, kašalj, vrućica, glavobolja, svrbež ili umor, no to su sve normalne reakcije i trebale bi prestati nakon jednog ili dva dana. Reakcije teže od toga, izuzetno su rijetke.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP