Prati nas

Aktivno starenje

Izvanredna postignuća u kasnim godinama

“Ma za mene je sada već kasno!” – koliko ste puta čuli taj odgovor? Ljudi misle da postoji prava dob za određene aktivnosti i ako nešto nisi napravio dotad, nikada ni nećeš jer je naprosto – kasno. No ovi ljudi dokazuju da se i u kasnijoj dobi može puno postići.

Objavljeno

|

Oslijepila Judi Dench, glumica.
Judi Dench kao M u serijalu o Jamesu Bondu

Nakon dugog i teškog radnog vijeka, razumljivo je da mnogi ljudi biraju itekako zasluženi odmor za svoje kasne godine. Ipak, za neke druge, dolazak u dob za umirovljenje nipošto nije razlog za usporavanje tempa.

Postoji mnogo primjera koji pokazuju da ljudi mogu postići nevjerojatne stvari u svojim kasnijim godinama. U nastavku navodimo primjere ljudi starijih od 50 godina koji su napravili nevjerojatne stvari poput uspona na Mount Everest, trčanja maratona, pisanja bestsellera i stvaranja inovativnih modnih ideja. Evo nekih od najznačajnih podviga koje su ostvarili ljudi u starijoj životnoj dobi.


Nikad nije prekasno da upišete formalno obrazovanje

Ime: Priscilla Sitienei

Dob postignuća: 90 godina

Nakon što je cijeli život radila kao primalja, kenijska pra-prabaka odlučila se upisati u osnovnu školu kako bi naučila čitati i pisati, s obzirom da nije to bila u mogućnosti napraviti kao dijete. Zbog svojega pripovjedačkoga talenta postala je iznimno popularna među svojim kolegama iz razreda koji su stari između 10 i 14 godina, a mnoge od njih je ona sama porodila za svojeg radnog vijeka primalje.

 

Nikad nije prekasno da nastavite trčati

Ime: Fauja Singh

Dob postignuća: 104 godine

Britanski građanin indijskoga podrijetla, stogodišnjak koji je postao globalno poznat po svome istrčavanju punih maratona, pritom često obarajući rekorde za svoju dobnu kategoriju. Kontinuirano sudjeluje u sličnim testovima izdržljivosti. Dobio je medalju britanskog carstva i telegram od kraljice Elizabete II. S 92 godine istrčao je 42 kilometra maratona za 5 sati i 40 minuta. Godinu kasnije pojavio se u Adidasovoj reklami prikladnog slogana “Ništa nije nemoguće”.

Gepostet von Fauja Singh am Montag, 24. Oktober 2011

 

 

Nikad nije prekasno da otkrijete istraživača u sebi

Ime: Sir Ranulph Fiennes

Dob postignuća: 65 godina

Ovaj neustrašivi istraživač popeo se na Mount Everest u dobi za umirovljenje a od tada je sudjelovao i u 156 kilometara dugoj utrci kroz Saharu. Prije nego što je osvojio najviši svjetski vrh, služio je u britanskim zračnim snagama, pomogao je osnovati nacionalnu armiju u Omanu, zaokružio je zemlju preko sjevernog i južnog pola, sam prepješačio Antarktiku za 93 dana gdje si je morao otkinuti prste zbog nepodnošljive boli uslijed promrzlina.

 

Nikad nije prekasno da postanete uspješna spisateljica ili pisac

Ime: Mary Wesley

Dob postignuća: 70 godina

Engleska spisateljica počela je pisati u svojim šezdesetim godinama, a napunila je 70 kad je objavila svoj prvi roman “Jumping in the Queue” koji je postao bestseler. Prije nego što je objavila navedeni roman, sedam izdavača ga je odbilo izdati. Nakon toga je napisala 10 knjiga koje su postale bestseleri, uključujući “The Chamomile lawn”, koji je kasnije adaptiran u TV seriju.

 

Nikad nije prekasno da postanete filmska zvijezda

Ime: Judy Dench

Dob postignuća: 60 godina

Ova britanska glumica bila je istaknuta kazališna glumica više od 30 godina prije nego što se prebacila na televiziju. Bila je u svojim šezdesetima kad je stekla međunarodnu slavu u 1995. godini igrajući ulogu M u serijalu o Jamesu Bondu u filmu “Zlatno oko”. Odigrala je istu ulogu u narednih 6 filmova o Bondu te dobila Oscara za najbolju sporednu ulogu 1998. u filmu “Zaljubljeni Shakespeare”. Dobila je brojne nagrade za svoju glumu, uključujući 6 nagrada britanske filmske akademije, 4 nagrade BAFTA, 7 Oliviera i dva Zlatna Globusa.

Gepostet von Dame Judi Dench am Freitag, 14. November 2014

 

Nikad nije prekasno da se popnete visoko na korporativnim ljestvama

Ime: Pukovnik Harland Sanders

Dob postignuća: 62 godine

Osnivač Kentucky Fried Chickena postao je profesionalni kuhar tek s 40 godina. Prije toga je radio mnoge neatraktivne poslova a onda je kupio servisnu stanicu i počeo pripremati jela za motoriste. Njegov veliki uspjeh je uslijedio 1952. godine kad je prodao svoj čuveni recept u zamjenu za autorske honorare. Prošao je tisuće kilometara kako bi promovirao KFC i konačno u 1965. prodao franšizu za tadašnjih 2 milijuna dolara (ekvivalentno današnjih 15 milijuna). Tada je imao 75 godina.

 

Nikad nije prekasno da ostavite svoj trag u zdravstvu

Ime: Rosa Branicka

Dob postignuća: 63 godine

Ovoj poljskoj plemkinji dijagnosticiran je rak dojke u njezinim ranim šezdesetima te joj je preporučen hitan kirurški zahvat. Ipak, ona je odbila zahvat i umjesto toga putovala po Njemačkoj, Švicarskoj i Francuskoj kako bi sastavila alate koji će joj pomoći da uspješno obavi zahvat na sebi. Zahvat joj je omogućio da živi narednih 19 godina. Njezina operacija je pomogla u razvoju kirurških tehnika koji se koriste i danas, 175 godina kasnije.

 

Nikad nije prekasno da postanete modna ikona

Ime: Karl Lagerfeld

Dob postignuća: 51 godina

Njemački modni dizajner bio je u svojim 50ima kad je razvio svoju istoimenu liniju odjeće koju je 20 godina kasnije prodao Tommyju Hilfigeru. Također, bio je u ranim pedesetima kada ga je zaposlio Chanel i tako je počeo dizajnirati odjeću za tu slavnu modnu kuću. Danas ima 84 godine i još proizvodi odjeću za Chanel kao njihov glavni dizajner. Sa 68 godina je smršavio skoro 50 kilograma kako bi mogao nositi odjeću dizajniranu za mršave kakvu je kreirao.

Gepostet von KARL LAGERFELD am Sonntag, 11. Juni 2017

 

Nikad nije prekasno da nađete pravu ljubav

Ime: Marjorie Liggins i Norman Camm

Dob postignuća: 92 i 86 godina

Ovaj stariji par iz Sheffielda upoznao se na satovima plesa nakon čega su postali plesni partneri. Na kraju je Norman iznenadio Marjorie tako što se pojavio na njezinim vratima i zaprosio je. Par je bio zaručen 6 tjedana prije nego što su se vjenčali, što je bilo otprilike 70 godina nakon prvog Marjorienog braka.

.

Aktivno starenje

Gerontologija – profesija budućnosti?

Osim temeljnih sadržaja kolegija o starosti i starenju, tu su i pedagoške i psihološke pretpostavke odgojnog, obrazovnog, socijalnog i kulturnog djelovanja u starijem životnom periodu.

Objavljeno

|

Kredititi za stare?

Stanovništvo rapidno stari. I to ne samo kod nas. Taj je problem izražen u gotovo svim zemljama Europe i mnogim zemljama svijeta, pa stoga ne čudi što se sve češće može čuti mišljenje da je gerontolog profesija budućnosti.

Razmatrajući problematiku sve više izraženog društvenog problema u svezi starenja populacije te neminovne potrebe senzibiliziranja mladih za potrebe osoba starije životne dobi, profesorice dr.sc. Jasminka Zloković i dr.sc. Anita Zovko govore o svojim iskustvima i izazovima s kojima su se susrele pri implementaciji za sada jedinstvenog visokoškolskog kolegija Pedagogija treće životne dobi i najnovijeg Gerontologija u sveučilišni studijski program Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, Sveučilište u Rijeci.


Kad je i gdje pokrenut kolegij gerontologije?

Promičući značaj socijalne vrijednosti starijih osoba u obitelji i u društvu kao “Zlatnog životnog doba” a ne “nepotrebnog troška” sinergijom koju imamo uvodeći i do sada nekoliko temeljnih kolegija na studiju pedagogije, odlučile smo se za jedan novi i značajan iskorak i kreirale jedinstveni sveučilišni nastavni kolegij Pedagogija treće životne dobi koji je osmišljen kao jednosemestralni izborni kolegij namijenjen studentima jednopredmetnog i dvopredmetnog studija pedagogije, Sveučilišta u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju.

Kolegij je uveden akademske 2014/2015. godine. Dakle, sada već imamo lijepo višegodišnje iskustvo i dragocjene vrhunski pozitivne povratne informacije studenata na temelju kojih smo kolegij redizajnirali u kolegij Gerontologija koji službeno otpočinje sljedeće akademske 2020/2021. godine. Za sada isto kao izborni međutim imamo i ambicioznije planove što su naši student zaslužili.

Kako ste Vi i kolegica došle na tu ideju? Što Vas je potaknulo na to?

Službeni pokazatelji o sve starijem stanovništvu u svakom civiliziranom i humanom društvu otvaraju ključno pitanje s obzirom na njihov trenutni obiteljski i društveni status – Je su li nama starije osobe socijalni kapital ili nepotreban trošak?

U našem društvu uočava se kontinuirana pojava marginaliziranja značaja starijih osoba u obitelji i socijalnoj sredini. Gotovo je postalo opće prihvaćeno pravilo da su starije osobe društvu i gospodarstvu “teško rješiv problem” što je razvidno u kontinuiranim socijalnim porukama– kako su i zaposlenima i kreatorima socijalne politike starije osobe teret, budući im moramo osigurati zdravstvene usluge, mirovine.

Zar starije osobe nisu tijekom čitavog svojeg života mlađima osigurale životni start, zar stariji nisu imali i nemaju značajne doprinose društvu i svijetu u kojem živimo? Ovakvim stavom prije svega mladima se poručuje da su jedina i najvažnija društvena skupina, dok je starost nepotreban teret kojeg se ne možemo riješiti. K tome čini se neke i zabrinjava činjenica da se njihova životna dob sve više produžava. Brojne mogućnosti kako nekadašnjeg tako i mogućeg sadašnjeg doprinosa starijih društvu sustavno se zanemaruje.

I unutar nekih obitelji starije članove često se marginalizira, «nepotrebno» su opterećenje i kao da nam bez naše želje zauzimaju životni prostor (?). Unatoč svijetlim primjerima pokazuju se neželjeni odnosi i nerazumijevanje starih, pa gotovo i ponižavanje starosti kao važnog životnog razdobolja (stari su dementni, beskorisni, dosadni, nametljivi, stari su kao i mala djeca, oni su potrošeni..i druge pogrde prema starijim osobama).

Ageizam je postao vrijednosni kriterij. Primjerice, čak i vrhunskim akademskim građanima, vrhunskim liječnicima ili drugim potencijalno životno snažnim građanima određuje se dobna granica sudjelovanja u nekim (životnim i profesionalnim) aktivnostima ili projektima. Dobna granica mogućeg aktivnog participiranja u svojoj okolini postaje alfa i omega kriterij. Ovo između ostalog otvara i pitanja diskriminacije i dobne segregacije i eksplicite negiranja moguće snage starijih osoba i njihov razvojni doprinos društvu. Pri ovome ne mislimo na potrebu produžavanja radnog vijeka.

Obitelj bi trebala biti za sve njezine članove mjesto ljubavi, emocionalne topline, bezuvjetne međusobne podrške i brige. Nažalost za mnoge vulnerabilne skupine kao što su to starije osobe, to nije stvarnost. Odrasla djeca prema ostarjelom roditelju nerijetko pokazuju nerazumijevanje, netrpeljivost, važni su im samo onoliko koliko stariji može zadovoljiti ekonomske ili druge vrste potreba ostatka obitelji. Nakon toga, postaju bezuvjetni teret kojeg se rješavaju uglavnom institucionalno iako su mentalno, tjelesno i ekonomski bili neovisni. Tako u domovima za starije osobe nalazimo ljude koji su zdravi, nisu ovisni o tuđoj pomoći, ali su ekonomski osiromašeni zadovoljavajući potrebe mlađeg dijela obitelji i jasno im je dano do znanja da nisu poželjni. Ovo su neki odista tužni primjeri. Postoje i neki obiteljski i društveni stereotipi da su starije osobe, djedovi i bake, nepoželjni u sudjelovanju u odgoju djece. Oni su ti koji nam urušavaju odgojna pravila, koji su unuke razmazili, koji su isto djeca kao i njihovi unuci, dementni, naporni i sl. Sva relevantna istraživanja govore o neospornom značaju baka i djedova u odgoju djece, o njihovom velikom doprinosu u poticanju socijalnog, emocionalnog i kognitivnog razvoja. Konačno na skali stresa, gubitak bake i djeda činjenicom smrti, nalazi se odmah uz smrt roditelja.

Je li ovo jedini kolegij gerontologije u Hrvatskoj? Prema Vašim saznanjima, kakva je situacija na fakultetima u drugim zemljama? Možete li neku zemlju izdvojiti kao posebno pozitivan primjer?

Za sada ovo je na studijima Pedagogije i nastavničkim usmjerenjima u Republici Hrvatskoj jedinstven kolegij. Drugačije strukturiran i sa drugih stručnih i komeptencijskih polazišta nalazimo ga na zdravstvenim studijima, primjerice u Rijeci; studiju medicine te socijalnog rada. Međutim o posebnosti sadržaja i kompetencija koje se stječu, kao i načina izvođenja kolegija govori činjenica da se ovaj isti kolegij u sadašnjem nazivu Pedagogija treže životne dobi izvodi isto kao izborni kolegij na Zdravstvenim studijima u Rijeci, Zdravstvenim studijima u Varaždinu. Posjećenost kolegija nas je ugodno iznenadila. Bolje reći, posebno razveselila, jer proširivanje informacije na druge sastavnice Sveučilišta u Rijeci i na druga Sveučilišta u RH već samo za sebe nešto govori o kolegiju oi odnosu prema studentima.

Što se tiče drugih zemalja nalazimo svijetle primjere u susjednoj Sloveniji, primjerice Sveučilište u Mariboru, potom u Austriji, Beču gdje su krenuli čak sa konkretnim studijem za starije osobe koji vrlo jasno pokazuje značaj i respekt prema starijima. Neki koraci postoje i u nas primjerice Sveučilište 3 životne dobi, na Filozofskom fakultetu sa doduše drugačijim ciljem, organizacijom i ishodima, ali isto tako vrijednim naporima «pionirske» senzibilizacije i brige za starije osobe.

O čemu se uči na kolegiju Pedagogija treće životne dobi odnosno u u sljedećoj studentskoj generaciji – kolegij gerontologije? Za koje će poslove studenti biti osposobljeni nakon ovog kolegija?

Osim temeljnih sadržaja kolegija o starosti i starenju, tu su i pedagoške i psihološke pretpostavke odgojnog, obrazovnog, socijalnog i kulturnog djelovanja u starijem životnom periodu; društvene i kulturne pretpostavke pozitivnih odnosa prema starijima; suvremeno poimanje starosti i starenja – socijalni, kulturni, odgojno-obrazovni obiteljski kontekst; starenje i društvo; znanost o starosti i starenju; teorije o starosti i starenju); položaj starijih osoba u obitelji (međugeneracijski odnosi u obitelji-odnosi odrasle djece prema roditeljima; odnosi unuka, djedova i baka; međusobni odnos starijih partnera; odnos i briga odraslih prema starijim osobama u obitelji; međugeneracijska suradnja; stereotipi o starosti i starenju; percepcija starenja i medijsko-društvena slika o starima); naglasak je ovog kolegija i na konceptu cjeloživotnog učenja u starijoj dobi (važnost učenja u starijoj dobi; aktivno starenje i učenje; gerontopedagogija kao pedagoška disciplina; teorijsko-metodološki aspekti istraživanja starosti i starenja; posebnosti istraživačkog pristupa istraživanja starosti, starenja i učenja u trećoj životnoj dobi; kvalitativne i kvantitativne istraživačke metode); Kvaliteta života starijih osoba, Institucionalna briga o starijim osobama; Domovi za starije i nemoćne osobe; Gerontološki centri; Palijativna skrb; Smrt i gubitak starijih članova obitelji; Nasilje nad starijim osobama u obitelji i institucijama skrbi); Pedagoško savjetovanje (educiranje i senzibiliziranje djece i mladih za osobe treće životne dobi; specifičnosti i ciljevi savjetodavnog rada; teorije i modeli; mogućnosti i ograničenja savjetodavnog rada; konfliktne situacije i načini rješavanja; pedagoško obrazovanje i cjeloživotno učenje)

Kakve su reakcije studenata? Zašto se odlučuju za ovaj kolegij?

Spomenule smo, službene studentske evaluacije koje se provode u sklopu praćenja i unaprijeđivanja kvalitete visikoškolske nastave evaluacije su vrhunske. Student ii u našim internim evaluacijama i neposrednoj komunikaciji pokazuju oduševljenje sadržajem i načinom izvođenja kolegija. Znate, za sada su i rijetki suradnički odnosi kolega koji će istovremno i u timskom radu izvoditi kolegij. Ovo je jedna od novena, ali ne jedina. Primjenjujemo osim pažljivo biranih sadržaja kolegija i inovativne nastavne metode primjerene visokoškolskom obrazovanju, primjerice u nas za sada malo korištenu metodu učenja u zajednici. Pozitivne refleksije kako studenata pedagogije tako i starijih osoba koje su u trogodišnjem periodu aktivno bile uključene u realizaciju kolegija ukazuju na različitost pedagoško-andragoških mogućnosti i optimističnost u podizanju kvalitete života i humanijih odnosa prema starijim osobama.

Studenti su mladi ljudi koji će kao pedagozi i profesori odgajati druge mlade i poučiti ih vrijednosti svake osobe bez obzira na životnu dob ili bilo koje moguće segregacijske i diskriminacijske pristupe čovjeku. Glavni cilj je poučiti ih i senzibilizirati za poštivanje potreba i značaja starijih, te da steknu temeljne komeptencije za rad sa starijim osobama u domeni za koje ove mlade ljude odgajamo i obrazujemo. Ovo su neki temeljni razlozi odluke zašto odabrati ovaj kolegij. Posebno smo sretne zbog ovog, jer nam daje optimističko vjerovanje da starije osobe imaju perspektivu kao naše socijalno bogatstvo a ne nepotreban trošak. Barem mi vjerujemo u takvu perspektivu.

Može li se reći da je gerentologija profesija budućnosti s obzirom na starenje stanovništva i sve veći broj osoba treće životne dobi?

Vjerojatno jest. Pitanje starenja, starosti i starijih osoba u društvu i obitelji zaslužuje profesionalni pristup na svim razinama – zdravstva, odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, lokalne zajednice……

Starije osobe dugo se smatralo teretom društvu i posebno ekonomiji. Mislite li da je to još uvijek tako ili se stav društva prema starijima pomalo mijenja? 

I danas se u neprimjerenom broju slučajeva društvo prema starijim osobama odnosi kao prema nepotrebnom teretu. To je nažalost činjenica a ne osobna impresija. Točno je da pomaka na bolje ima ali oni su za sada samo uočljivi preko nekih segmenata života na lokalnoj razini. Dakle, što je lokalna sredina osvještenija za ovaj problem, senzibilizranija, i ekonomski stabilnija to je i odnos prema starijima nešto bolji.

Primjerice, na području grada Rijeke donešena je Strategija zdravog starenja (2009-2013), Vodič za seniore Primorsko-goranske županije (2017) i mnogi drugi relevantni dokumenti koji su vezani uz podizanje kvalitete života osoba treće životne dobi. Socijalno uključivanje starijih ljudi u život zajednice pokazatelj je razvojne razine društva a također snažno utječe na mentalno zdravlje starijih ljudi, pa ga Grad Rijeka nastoji zaštititi i poticati. Osim programa i projekata koji su razvijeni i posvećeni starijim osobama (Penzionerski klubovi – Udruga umirovljenika grada Rijeke i dom za njegu Kantrida, specijalizirana web stranica posvećena osobama treće životne dobi “Penzići Rijeka, razni programi Udruge umirovljenika u Rijeci, programi “Knjižnica na vašem pragu “, besplatni ICT tečajevi itd.) od 2009. godine djeluje Sveučilište za treću životnu dob Rijeka. Kroz različite obrazovne programe osobama treće životne dobi nudi neformalno obrazovanje u svrhu stjecanja novih znanja, vještina i sposobnosti, te povezivanja navedenog s vlastitim iskustvom. Ono svoje djelovanje ostvaruje u organizaciji Sveučilišta u Rijeci. Nadamo se da i našim radom na visokoškolskoj ustanovi kroz apomenuti kolegij smo doprinjele prvenstveno lokalnoj zajendici u promicanju potrebe bolje skrbi o starijim osobama i u društvu i obitelji.

Na početku ste rekle da imate i nove ideje i ambicije? Možete li nam reći o čemu se radi?

Mi osobno, kao kolegice koje su ujedinile svoje profesionalno znanje i životnu snagu, uvjerene smo da između ostalog naši daljnji profesionalni ciljevi idu u pravcu senzibiliziranja i prosvjećivanje, osposobljavanja mladih ljudi, obitelji i društva u cjelini u smjeru da su starije osobe naš socijalni kapital, a ne nepotrebni trošak. Podrška naših studenata i suradnika iz znanstvene zajednice i lokalne sredine daju nam snagu da idemo i novi korak dalje u podršci svim starijim osobama. Nadamo se da će svijetli primjeri koje u našoj široj Eu okolini ima, biti i naša stvarnost i da ćemo u tome dati i nadalje naš doprinos u obogaćivanju kvalitete života starijih osoba u obitelji i socijalnoj okolini.

Uvjerene smo da uz podršku Sveučilišta, Filozofskog fakulteta, lokalne zajednice nadasve grada Rijeke možemo zajedno više i bolje u interesu naših starijih građana. Naša nastojanja (prof. Zloković i prof. Zovko, op.u.) idu u pravcu suvremenih Eu trendova, pa tako i mogućeg kreiranja specijalističkog studija. Ali neka ovo ostane za sada na razini novog radnog projekta koje će se zasigurno dorađivati u okviru i naša dva znanstveno-istraživačka projekta – Osnaživanje obitelji za razvoj pozitivnih odnosa i obiteljskog zajedništva voditeljica Jasminka Zloković, šifra: uniri-drustv – 18-6 ) te projekta „Kritički diskurs didaktičkih modela i kompetencija nastavnika u obrazovanju odraslih„ (voditeljica Anita Zovko, šifra: uniri-drustv-18-184) koji su otpočeli u siječnju 2019. godine uz potporu Sveučilišta u Rijeci.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP