Prati nas

Zdravlje

Tijelo zna jesu li kalorije iz kelja ili kolača

Sto kalorija je sto kalorija i nije važno iz kojeg smo ih izvora dobili, je li tako? Pa – nije! Sto kalorija koje smo unijeli u naše tijelo preko, recimo, kelja, za nas su daleko bolji od sto kalorija dobivenih iz, recimo, kolača. No, ne brinite. Ne morate se baš potpuno odreći slatkiša.

Objavljeno

|

Kako se odviknuti od kolača?
foto: Pixabay

Naše tijelo različito procesuira kalorije iz hrane s obzirom na to je li ta hrana ili neki njen sastojak nutritivno bogat ili nije. Kelly Hogan, klinička nutricionistica u zdravstvenom centru Mount Sinai, za portal Huffington Post pomogla je objasniti zašto određenu hranu, poput kelja, naša tijela procesuiraju drugačije od, recimo, kolača. Kaže da je vrlo važno obratiti pažnju na nutritivnu gustoću namirnice.

„Tanjur kelja s jajima od sto kalorija osigurat će vam visokokvalitetne bjelančevine, vlakna i razne vitamine i minerale poput vitamina A, C, K, folnu kiselinu i slično. S druge strane, tanjur kolača u kojima ima mnogo šećera, neće vam dati hranjive tvari iste kvalitete. S obzirom da ne sadrži mnogo bjelančevina i vlakana, ali obiluje šećerima, može vam poremetiti razinu šećera u krvi i izazvati pojačanu željku za slatkim“, kaže Hogan. „Lako je prejesti se od takvog tipa hrane upravo zbog kolebanja razine šećera u krvi koju izaziva i zbog toga što takva hrana nije jako zasitna.“


Ako osjetite iznenadnu iritabilnost, vrtoglavicu, slabost ili intenzivan osjećaj gladi, razina šećera u krvi vam je niska. Tad će vaše tijelo željeti pojesti nešto slatko ili puno škroba jer će takav obrok izazvati naglo povećanje razine šećera.

Kako bi se izbjegli ti nagli padovi razine šećera, treba jesti nutritivno bogatu hranu poput voća, povrća, bjelančevina, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, grahorica i mliječnih proizvoda. Hogan te namirnice zove „cjelovitom hranom“, a poznate su i pod nazivom „složeni ugljikohidrati“.

„To su ugljikohidrati koje će tijelo dulje pretvarati u šećere jer imaju dulju i kompleksniju kemijsku strukturu. Oni su održiviji izvor energije jer neće povisiti razinu šećera u krvi tako naglo i brzo kao jednostavniji šećeri“, kaže Hogan. No bez obzira na to, hranu ne treba označavati kao „dobru“ ili „lošu“.

„Označavanje hrane na taj način, potiče kulturu držanja dijeta i stvaranja štetnih veza s hranom. Ako pretežno jedemo cjelovitu hranu, ima mjesta i za hranjive tvari niže vrijednosti, poput slatkiša“, kaže Hogan.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP