Prati nas

Mozaik

Kako zatražiti pomoć od Centra za socijalnu skrb?

Rijetko tko se nije našao u situaciji da mu je trebala pomoć. I tada se najčešće obratimo rodbini, prijateljima, možda čak i susjedu. Ipak, pomoć je lako dati, a teško zatražiti.  Pogotovo ako ju tražite od Centra za socijalnu skrb čiji su korisnici bezrazložno stigmatizirani. No posao Centra je da vam pomogne i u tome nema ničeg sramotno. Zbog toga smo posjetili zagrebačku središnjicu kako bismo provjerili što sve građani mogu dobiti u Centru za socijalnu skrb i koje su procedure.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Rijetko tko se nije našao u situaciji da mu je trebala pomoć. I tada se najčešće obratimo rodbini, prijateljima, možda čak i susjedu. Ipak, pomoć je lako dati, a teško zatražiti.  Pogotovo ako ju tražite od Centra za socijalnu skrb čiji su korisnici bezrazložno stigmatizirani. No posao centra je da vam pomogne i u tome nema ničeg sramotno. Zbog toga smo posjetili zagrebačku središnjicu kako bismo provjerili što sve građani od centra mogu dobiti i koje su procedure.

Ravnateljica zagrebačkog Centra za socijalnu skrb Tatjana Brozić Perić nam je objasnila da svi centri rade prema Zakonu o socijalnoj skrbi koji definira paket usluga koji pružaju korisnicima, ali i da svaki centar može nadograditi taj paket, kao što to zagrebački čini.


Od materijalnih prava koje građani starije životne dobi ostvaruju su najčešće jednokratna naknada, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina te status njegovatelja, odnosno roditelja-njegovatelja. „Tu su i ostala materijalna prava – naša zajamčena minimalna naknada, poznatija kao socijalna pomoć, troškovi ogrjeva, naknada za troškove stanovanja, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja…“ priča nam ravnateljica.

Kako ostvariti socijalnu pomoć?

foto: MojeVrijeme.hr

Kako do novčane pomoći?

Što se novčane pomoći tiče, kaže, svatko je dobrodošao u Centar i svaka stranka u problemu dobit će savjet. “Ne moraju se građani bojati da moraju doći s 50 formulara i potvrda od javnog bilježnika. Važno je da svako dođe u svoj centar, a on se određuje po tome na koju je adresu prijavljen. Savjetovanje, informiranje i procjena potreba su prvi korak u tom procesu. Moramo vidjeti gdje smo i što korisnik želi, jer svaki korisnik mora biti uključen u sve što se oko njega radi. Mi možemo sugerirati, ali on to ne mora prihvatiti.“

U slučaju kada se radi i osobama s oštećenim zdravljem, za ostvarenje invalidnine ili doplatke potrebno je vještačenje na Zavodu. „Ako je nalaz u skladu s onim što možemo pružiti, donosi se odgovarajuće rješenje, a osoba ostvaruje materijalno pravo od dana kada je podnijela zahtjev“, objašnjava nam Tatjana Brozić Perić.

Najtraženije materijalno pravo među starijim građanima je jednokratna naknada i to zbog vrlo niskih mirovina. „Ta naknada im može pokriti hitnu potrebu. Limitirana je iznosom. Na razini jedne osobe do 2500 kuna godišnje. Ne mora biti odjednom. Pravo nije automatski, već se provodi postupak, koji također nije kompliciran. Osoba treba doći i reći da je kupila lijekove koje nisu na listi HZZO-a, priopćiti da je imala izvanredni trošak pogreba za supružnika ili slično.” U Centru doznajemo i da starije osobe često traže osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu.

Drva ili novac za plin, struju…

S obzirom na sezonu grijanja, za očekivati je i da Centar zaprima puno zahtjeva za pomoći prilikom nabavke ogrjeva. „To je vezano uz lokalnu zajednicu koja je prema zakonu to dužna osigurati. Kod nas u Zagrebu nema problema. Korisnici mogu dobiti drva ili određenu novčanu pomoć u iznos koji je vezan uz osnovice. Sada je 800 kuna ili tri kubika drva. Razumijemo da se ljudi sve manje griju na drva pa nije problem dobiti tu novčanu pomoć. U ostatku Hrvatske to ovisi o tome kako se je koja lokalna zajednica, prema svojim mogućnostima, uskladila sa Zakonom o socijalnoj skrbi”, priča ravnateljica.

Kada je riječ o uslugama, Centar ih nudi nekoliko. Starije građane najviše zanimaju savjetovanje i pomaganje, pomoć u kući i boravak te smještaj. Ravnateljica Brozić građanima poručuje da zaista za svaku situaciju u kojoj se nađu mogu zatražiti savjet od Centra koji zapošljava pravnike, socijalne radnike, psihologe i pedagoge. Posebno je to važno znati kada se osoba nađe pred odlukom o potpisivanju ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju. Centar, dakako, u startu otklanja potpisivanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

Prevareni starci i pohlepna rodbina

„To je vrlo često pitanje. Ugovori nisu sami po sebi loši, već su loši ljudi koji ih dobro ne izvrše. Stariji građani često kreću iz pozicije poštenja i dogovora, ali jako dobro treba čitati odredbe ugovora, proširiti ih točnim detaljima kako bi bilo manje nerazumijevanja u slučaju raskidanja ugovora i moguće naknade štete“, kaže Brozić Perić i potvrđuje da u Centar dolaze ljudi koji se žale da su prevareni: „Više je situacija. Imamo primjere zločestih susjeda koji su uhvatili stariju osobu na ugovor, ali uočili smo da se unutar obitelji događaju situacije koje nisu na dobrobit starijih; bilo da se radi o staroj majci, ocu, sestri, bratu ili teti… Imovina iz takvog ugovora ne ide u ostavinu. Svojma vjeruju pa su stariji građani tu najranjiviji. Neka nam dođu prije potpisivanja i timski ćemo ih provesti kroz taj ugovor. Znate, mi sjednemo i uzmemo vrijeme da im sve objasnimo. Na sudu ili kod javnog bilježnika je to ipak drugačije.“

I vrlo tražena pomoć u kući počinje prvim kontaktom: dolaskom osobe ili člana obitelji u Centar, a i radnici Centra odlaze samoinicijativno na teren, ukoliko prvi primijete da je pomoć u kući potrebna. „To je usluga koja se priznaje starijoj osobi kojoj je prema procijeni Centra zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja, privremenih ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju potrebna pomoć druge osobe. Dobro je znati da kod zaključenog ugovora o uzdržavanju ne možemo priznati određena prava, jer se podrazumijeva da se je osoba već osigurala. Usluga se pruža ako korisnik nema mogućnosti da mu pomoć osiguraju roditelji, bračni drug ili djeca. To mi ispitamo kroz ugovor, nije to nikakav policijski postupak“, zaključuje ravnateljica zagrebačkog Centra za socijalnu skrb i poziva starije građane da bez zadrške zatraže pomoć od svojih socijalnih radnika.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje” 

.

Mozaik

Vrijeme koje provedemo sami sa sobom je jako dobro utrošeno vrijeme

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Objavljeno

|

Nema nikakve dvojbe da je u starosti jako važno imati oko sebe ljude na koje se možemo osloniti, bili to članovi obitelji, prijatelji ili šira zajednica. Druženje s dragim ljudima itekako je važno. Jedna studija za drugom potvrđuju da bogat društveni život osigurava tjelesno i mentalno zdravlje te dugovječnost.

No vrijeme koje provedemo sami također je vrlo važno, piše portal Sixty and Me. Živimo u naelektriziranom svijetu u kojem nas neprekidno ometa zvonjava telefona, razne poruke i e-mailovi, a elektronički mediji naprosto nas prisiljavaju da komuniciramo s drugima. Svatko je od nas udaljen tek jednu poruku na Facebooku. Uvijek nekamo idemo, nešto radimo ili s nekim razgovaramo. Čini se da živimo u svijetu koji ne mari baš previše za samoću i često nas obeshrabruje u namjeri da provedemo nešto vremena sami sa sobom. Kad ste zadnji put uživali isključivo u vlastitom društvu i kad je samoća došla na tako zao glas?


Biti sam nije isto što i biti usmaljen

Stalno čitamo o “epidemiji usamljenosti” jer doista jako puno ljudi provodi jako puno vremena – samo. Naravno, to može biti velik problem pogotovo među starijom populacijom. No biti sam i biti usamljen nije jedno te isto. Usamljenost može dovesti do osjećaja izoliranosti i odvojenosti od društva što pak povećava osjećaj tjeskobe i može uzrokovati depresiju. Nasuprot tome, samoća nam pruža osjećaj slobode i zadovoljstva koje proizlazi iz vlastitog društva.

Desetljeća istraživanja pokazala su da previše usamljenosti nije dobro za nikoga. Dugotrajna usamljenost donosi mnogobrojne zdravstvene rizike. Međutim, mnogo toga ovisi o tipu osobe, odnosno o tome jeste li introvert ili ekstrovert.

Povremeno biti sam je jako dobro. To je zapravo nužno, pa čak i zdravo. Samoća nam daje vremena da razmislimo o sebi i svojem životu te da procesuiramo stvari koje su nam se dogodile. Čak i najdruštvenije osobe moraju imati nešto vremena samo za sebe.

Vrijeme koje provedete sami, jako je dobro utrošeno vrijeme

Samoća donosi mnogo dobrih stvari. Na primjer, kad ste sami vaša se kreativnost može razmahati. Istraživanja su pokazala da osobe koje rade same imaju više kretivnih ideja. Također, osjećat ćete se poletnije. Vrlo je važno i to što vam samoća omogućuje da ponovno napunite baterije.

Neobično, ali samoća vam može pomoći da upoznate nove ljude. Naime, bit ćete otvoreniji ako niste zakukuljeni samo sa svojim prijateljima i obitelji. Pokušajte se zato povremeno pozabaviti omiljenom aktivnošću posve sami. Uživat ćete u njoj iz posve druge perspektive. Dobar primjer za to je odlazak u kino. Tako se možete u potpunosti posvetiti filmu i ne morate razgovarati s drugima niti ih pitati za mišljenje. Vaša pažnja može u potpunosti biti usmjerena na radnju filma.

Brojne su studije pokazale da ćemo se podjednako dobro zabaviti radeći omiljenu aktivnost sami, kao i kad je radimo udruštvu. Tad radimo ono što želimo raditi i nisu potrebni nikakvi kompromisi. Samoća nas oslobađa da radimo što želimo, kad želimo i na način na koji želimo.

Prestanite brinuti o tome što ljudi misle

Zašto se toliko bojimo doći na neki događaj sami ili da će nas drugi vidjeti da smo sami? Odgovor je: Zato što ne želimo da drugi ljudi misle da nemamo prijatelja i da se nemamo s kime družiti.

Previše se opterećujemo tuđim mišljenjem, a premalo time što mi zaista trebamo. Počnite praviti planove sami sa sobom i prestanite brinuti o tome kako će drugi ljudi protumačiti vašu samoću. Ako doista uživamo u vlastitom društvu, imat ćemo sasvim dovoljno samopouzdanja da to pokažemo i ostalima.

Valja pronaći ravnotežu

Pronaći vrijeme u kojemu se možemo posvetiti doista samo sebi, može u današnjem užurbanom svijetu biti pravi izazov. No možete pokušati nešto od sljedećeg:

Isključite se. Pod tim mislimo da se doslovno – isključite. Spremite mobitel i ugasite televiziju i kompjuter. Koncentrirajte se na vlastite misli i na ono što osjećate i što vas usrećuje.

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Unesite samoću u raspored. Odredite jedan dio dana i raščistite si raspored kako biste mogli barem neko kratko vrijeme provesti sami sa sobom pa čak i ako to značilo da ćete samo prošetati ili popiti kavu. Vaše osobno vrijeme vrlo je važno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP