Prati nas

Zdravlje

Malo izdvajamo za zdravstvo i živimo 3 godine kraće od prosjeka EU

Iako se životni vijek produžuje, građani hrvatske žive kraće od europskog prosjeka. I iz izdvajanja za zdravstvo može se očitati siromaštvo, a Europska komisija misli da je paket zdravstvenih velik u odnosu na novac koji se u zdravstvo slijeva.

Objavljeno

|

Koliko se čeka na pregled?
foto: Mojevrijeme.hr

Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo, piše Faktograf.

Unatoč problematičnom gospodarskom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima Hrvatska i dalje svojim građanima pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama, gdje je opseg prava koji se plaća iz obveznog osiguranja iznimno velik i uključuje većinu usluga.


U izvješću Europske komisije o stanju zdravlja u EU stoji i da je izdvajanje od 1.241 eura po stanovniku četvrti najniži iznos u EU, a stopa od 7,4 posto iz BDP-a znatno je niža od prosjeka EU od 9,9 posto. Istodobno, 15 posto doprinosa koje za zdravstvenu zaštitu uplaćuju hrvatski građani na razini je prosjeka EU, navodi se u izvješću.

EK je upozorila i na nedostatak liječnika i medicinskih sestara, posebno u ruralnim područjima i na otocima, zbog njihova iseljavanja nakon pristupanja Hrvatske EU te malih plaća, što dodatno umanjuje dostupnost zdravstvene zaštite pojedinih skupinama stanovnika. Broj liječnika i medicinskih sestara mali je u usporedbi s EU, pa dodatni izazov predstavlja strateško planiranje ljudskih resursa u zdravstvu.

Životni vijek raste, ali i dalje zaostaje

U osvrtu na stanje zdravlja, ističe se kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. Pritom žene u Hrvatskoj prosječno dožive 81 godinu, a muškarci 75 godina.

Među najgorima po broju karcinoma

Hrvati najviše boluju i umiru od bolesti krvožilnog sustava i raka koji su uzrok 76 posto svih smrti. U odnosu na prosjek EU, hrvatska stopa smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo je dvostruko veća od prosjeka EU, dok su stope smrtnosti od karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU.

Dojenačka smrtnost izrazito visoka

Jedan od važnih pokazatelja jest i stopa dojenačke smrtnosti koja je 2015. iznosila 4,6 djece na tisuću živorođene te bila je među najvišima u EU, gdje je taj prosjek 3,6 smrti.

U posljednjih je 14 godina zabilježeno i znatno povećanje apsolutnog broja kroničnih bolesti dišnog sustava, dijabetesa itd. Više do trećine bolesti može se pripisati čimbenicima rizika – pušenju, konzumiranju alkohola, nezdravoj prehrani i tjelesnoj neaktivnosti. Stope pušenja i pretilosti u Hrvatskoj više su nego u brojnim drugim državama članicama EU.

Siromašni, a puše najviše u Europskoj uniji

U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU.

Alkoholizam i debljina

Hrvatska je pri vrhu EU po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba (EU prosjek je 10 litara), a u porastu su i stope pretilosti, posebno među djecom gdje se postotak pretilih od 2001. povećao za 50 posto, navodi se u izvješću EK.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP