Prati nas

Mozaik

Što odabrati, plastičnu ili prirodnu božićnu jelku?

Pravo ili plastično, prirodno ili umjetno, rasprava je koja traje otkad su praktične plastične jelke zasjele na police trgovina robe široke potrošnje. Pitanje je to ne samo zaštite okoliša, već i stila i osobnog odabira.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Plastični ili pravi bor?
foto: Pixabay

Pravo ili plastično, prirodno ili umjetno, rasprava je koja traje otkad su praktične plastične jelke zasjele na police trgovina robe široke potrošnje. Prema podacima agencije Nielsen, a koje je objavio portal LiveScience, samo su Amerikanci prošle godine kupili 27,4 milijuna pravih i 18,6 umjetnih božićnih jelki.

Za obje kupovine postoje valjani razlozi. Proizvođači jelki poručuju da njihova sječa nije neekološka, jer radi se o biljci koja je uzgojena za rez, baš poput buketa ruža koje ste kupili na tržnici. Te su biljke obnovljive i moguće ih je reciklirati. U velikim gradovima se, nakon upotrebe, organizirano prikupljaju i odvoze na kompostišta gdje postaju vrijedno gnojivo. No to ne znači da je njihova proizvodnja prirodno bezgrješna, jer je i te biljke potrebno gnojiti i štititi od štetnika, a njihov uzgoj predstavlja neprirodnu monokulturu.


S druge strane, drvca od umjetnih masa možete koristiti iz godine u godinu. Koliko će vam planeta zbog toga biti zahvalna, ovisi upravo o broju tih godina korištenja. Prema istraživanju koje su 2009. godine napravili u montrealskom Ellipsosu, konzultantskoj kući za održivi razvoj, utjecaj na okoliš obje vrste može se mjeriti u četiri kategorije: ljudsko zdravlje, kvaliteta ekosustava, klimatske promjene i iscrpljivanje resursa.

Utvrdili su da je prirodno drvce bolja opcije za ekološki osviještene potrošače u pogledu klimatskih promjena i iscrpljivanja resursa. No ipak, plastično drvce postaje bolji odabir u pogledu klimatskih promjena, ako se koristi 20 godina.

Slično je istraživanje proveo i PE International pa je zaključio da je okolišno prihvatljivije plastično drvce, ako se koristi 8 i više godina. Ili, drugim riječima, bolje je kupiti jednu plastičnu, umjesto 8 rezanih božićnih jelki.

I tu će nas zaskočiti oni koji svake godine kupuju jelku s korijenom. Oni obično tvrde da su ekološki najosvješteniji, jer će jelku u proljeće posaditi pred kućom ili, na ‘veselje’ gradskih vlasti i pejzažnih projektanata, u parku ili pred stambenom zgradom. No što je s ogromnim loncima u kojima takve jelke kupuju? Nisu li oni upravo od plastike?

.

Show

Pokos o slučaju Saucha: ‘Hrvatska ostaje zatucana, seksistička i primitivna, Ljiljana tuži ih!’

To zorno, smatra Pokos, pokazuje da se u Hrvatskoj žene doživljava isključivo kroz seksualnost, mladost i ljepotu te da nitko ne mari za druge, puno važnije vrijednosti; osobito kad je u pitanju ozbiljno novinarstvo.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Vlatka Pokos, hrvatska voditeljica i pjevačica s kanadskom adresom, osvrnula se na slučaj Ljiljane Saucha (63) koju je HTV u Vijestima iz kulture bez prethodne najave zamijenio “mlađim modelom”.

“Već sam se ranije željela osvrnuti na temu otvorene i bezočne diskriminacije žena na HRT-u, gdje se žene miče s ekrana jer su, eto, ‘stare’. Njihovo iskustvo pismenost i uopće znanje, nemaju apsolutno nikakve vrijednosti u zemlji koja se pretendira nazivati europskom! Istovremeno, prosijedi, trbušasti i ostarjeli muškarci se nastavljaju šepuriti po ekranima, dakako u društvu puno mlađih kolegica”, uvodno je napisala.


To zorno, smatra Pokos, pokazuje da se u Hrvatskoj žene doživljava isključivo kroz seksualnost, mladost i ljepotu te da nitko ne mari za druge, puno važnije vrijednosti; osobito kad je u pitanju ozbiljno novinarstvo.

“Sramotno za nacionalnu televiziju kojoj je jedna od bitnih uloga, edukacija širokog gledateljstva”, piše Pokos pa Ljiljani Saucha savjetuje tužbu za koju kaže da će sigurno dobiti na sudu: “I ne samo njoj, već svim pametnim i profesionalnim ženama koje su uklonjene s ekrana jer su ušle u nešto ozbiljniju životnu dob. Poručujem onima koji donose ovakve odluke da razmisle o gledateljima, koji su kad je u pitanju televizija, mahom stariji, emotivno i generacijski vezani za svoje omiljene novinarke.”

Pokos objašnjava da ne istupa protiv mladih lica, jer i njih kroz koju godinu čeka ista sudbina. Na zapadu je, kaže, situacija sasma drugačija: „Televizije su pune žena u srednjim i vrlo ozbiljnim godinama, čak i sedamdesetima! Tretirane su s puno poštovanja i ljubavi i mlade generacije od njih uče! Ali, ne u Hrvatskoj! Hrvatska ostaje zatucana, seksistička i primitivna.”

“Među kanadskim Hrvatima je slična situacija: neki ljudi su smatrali da bih ja trebala voditi lokalni program na hrvatskom jer je prilično sramotno kako to izgleda i zvuči! Gospodin, koji je vlasnik licence i proizvodi program, a inače ima 85 godina, rekao je da sam ja stara i da želi djevojke u dvadesetima! To sto ne govore hrvatski jezik i ne znaju se ponašati pred kamerama, nije toliko bitno. Inače, nisam bila pretjerano zainteresirana, jer su honorari vise nego bijedni i jadni. Televizijski posao među Hrvatima ne kotira visoko bez obzira gdje žive”, zaključila je voditeljica.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

#toronto #yorkville #discrimination #ljiljanasaucha #croatiannationaltelevision #humanrights #womensrights #anticonstitutional Vec sam se ranije zeljela osvrnuti na temu otvorene i bezocne diskriminacije zena na HRT-u, gdje se zene mice s ekrana jer su eto, STARE. Njihovo iskustvo pismenost i uopce znanje, nemaju apsolutno nikakve vrijednosti u zemlji koja se pretendira nazivati europskom! Istovremeno, prosijedi, trbusasti i ostarjeli muskarci se nastavljaju sepuriti po ekranima, dakako u drustvu puno mladjih kolegica??!! To zorno pokazuje da se u Hrvatskoj zene dozivljava iskljucivo kroz seksualnost, mladost i ljepotu, nitko ne mari za druge, puno vaznije vrijednosti; osobito kad je u pitanju ozbiljno novinarstvo. Sramotno za nacionalnu televiziju kojoj je jedna od bitnih uloga, edukacija sirokog gledateljstva! Gospodji Sauchi bih najozbiljnije predlozila, ozbiljnu tuzbu, koju ce sigurno dobiti na sudu! I ne samo njoj, vec svim pametnim i profesionalnim zenama koje su uklonjene s ekrana jer su usle u nesto ozbiljniju zivotnu dob! Porucujem onima koji donose ovakve odluke da razmisle o gledateljima, koji su kad je u pitanju televizija, mahom stariji, emotivno i generacjjski vezani za svoje omiljene novinarke. Ovo nije pamflet protiv mladih lica, jer njih kroz koju godinu ceka ista sudbina. Na Zapadu su televizije pune zena u srednjim i vrlo ozbiljnim godinama, cak i 70-ima! Tretirani su s puno postovanja i ljubavi i mladje generacije od njih uce! Ali, ne u Hrvatskoj! Hrvatska ostaje zatucana, seksisticka i primitivna. Medju kanadskim Hrvatima je slicna situacija: neki ljudi su smatrali da bih ja trebala voditi lokalni prgram na hrvatskom jer je prilicno sramotno kako to izgleda i zvuci! Gospodin, koji je vlasnik licence i proizvodi program, a inace ima 85 godina, rekao je da sam ja stara i da zeli djevojke u dvadesetima! To sto ne govore hrvatski jezik i ne znaju se ponasati pred kamerama, nije toliko bitno. Inace, nisam bila pretjerano zainteresirana, jer su honorari vise nego bijedni i jadni. Televizijski posao medju Hrvatima ne kotira visoko bez obzira gdje zive.

Objavu dijeli Vlatka Pokos/Toronto/Canada (@vlatkapokos)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP