Najbolje božićne priče
Čestitka iz osamdesetih

Kako se boriti protiv božićne depresije

Autor: • 09. 12. 2017. • Kolaž, Nema predaje, Zdravlje689 • Verzija za ispis Verzija za ispis

„Božićni blagdani su vrijeme kada se okuplja obitelj. Za Božić nitko ne smije biti sam. Božić je najsretniji blagdan u godini. Oni koji ne vole Božić ne znaju se radovati životu.“ Ovo su najčešće fraze koje čujemo kada se govori o blagdanu koji je iz vjerskog postao festival potrošačkog društva, a u slučaju hrvatske metropole – i glavni turistički događaj.

I što nam te tvrdnje govore, osim da moramo biti sretni? Po svaku cijenu. A sreća se ne može forsirati, znaju to oni koji su već pošli tom stranputicom. Nije zato čudno da se mnogi ljudi koji se na „propisani“ način ne mogu pridružiti slavlju i blagdanskom raspoloženju osjećaju manje vrijednima i odbačenima. Može ih zahvatiti i takozvani božićni bluz, melankolično pa čak i depresivno raspoloženje. Mogu se sažalijevati jer su ostali bez partnera, jer su im djeca daleko ili zato jer si ne mogu priuštiti brdo božićnih artikala koje nam je nametnula potrošačka kultura.



Ponekad ćemo čuti i da su samoubojstva češća za vrijeme božićnih blagdana, no psihijatar i pisac Neel Burton tvrdi da statistike to opovrgavaju. „Sezona samoubojstava“ se poklapa s proljećem. „Oni koji i razmišljaju o samoubojstvu za božićno vrijeme pronalaze svojevrsnu zaštitu u obitelji i prijateljima. Pa i u vjeri da će od toga dana stvari postati bolje, barem što se sjeverne hemisfere tiče“, objašnjava Burton.

Ubijaju li se ljudi češće za Božić?

Potražimo li neke relevantne izvore informacija, poput Europskog glasila za javno zdravstvo, vidjet ćemo i potvrdu iznesene tvrdnje. Tako su 2015. godine austrijski znanstvenici (Ploderl, Fartacek, Kunrath, Pichler, Fartacek, Datz, i Niederseer) zaključili da se radi o uvriježenom mitu pa kažu da je nekoliko ranijih istraživanja pokazalo da broj samoubojstava pada tijekom Božića, ali i da se s prvim danom godine dosegne „špica“ samoubojstava.

Ovi su znanstvenici obradili statističke podatke za Austriju i to d 2000. do 2013. godine. Ono što se je pokazalo jest da je krivulja broja samoubojstava padala uoči Božića i najniža je bila na Badnjak. Relativno niska stopa se održavala sve do kraja godine da bi skočila na samu Novu godinu.

Uz to, austrijski su znanstvenici utvrdili porast samoubojstava u tjednu nakon Uskrsa i ponedjeljcima i utorcima. Možda ste se zapitali čemu sve ovo i zašto se troše novci na ovakva istraživanja, no ona su zapravo jako važna za javno zdravstvo koje sada može bolje tempirati preventivne akcije.

 

Božić vam ide na živce? I to je okej!

No što možete učiniti, ako se za božićnih blagdana ipak ne osjećate dobro? Ako se osjećate kao da ste u tuđem filmu ili jednostavno ne želite forsirati sreću? Američki profesor psihologije i publicist Miles Groth savjetuje nekoliko stvari:

1. Učinite nešto što niste ranije činili. Otputujte prijateljima ili otiđite nekamo gdje se Božić slavi na drugačiji način.

2. Proučite korijene Božića. Oni su i poganski i kršćanski. Možda u njima pronađete nešto za sebe.

3. Prisjetite se kako su vaši djedovi i bake slavili Božić. „Jedne sam godine pronašao kuharicu koju je baka ponijela iz Švedske. Sjećam se božićnih kobasica koje je radila i to mi je pobudilo brojne uspomene. Nisam se tako povezao s korijenima godinama“, kaže Groth.

4. Udružite se s osobama koje o blagdanima misle poput vas. Možete stvoriti svoju „obitelj po izboru“.

5. Ignorirajte Božić, stvorite vlastite običaje ili prigrlite tuđe. 

Može i Festivus

A ako ste zaista alergični na Božić, možete prigrliti Festivus, izmišljeni blagdan kojega “iz fore” štuju milijuni diljem svijeta, mahom obožavatelja serije Seinfeld. Festivus se slavi 23. prosinca, a njegova proslava uključuje festivusnu večeru, neokićenu aluminijsku festivusnu motku, prakse kao što su „izražavanje razočaranja“ i „podvizi snage“ te označavanje lako objašnjivih događaja „festivusnim čudima“.

Ukratko, tijekom festivusne večere ispričajte svima za stolom koliko su vas i na koji način razočarali, a nakon toga možete zaključiti kako je blagdanski televizijski program istinsko festivusno čudo. Uglavnom, kako god okrenete – nema predaje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

Ključne riječi Sve o temi: , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.