Prati nas

Nema predaje

Kako se boriti protiv božićne depresije

Mnogi ljudi koji se na „propisani“ način ne mogu pridružiti slavlju i blagdanskom raspoloženju osjećaju se manje vrijednima i odbačenima. Može ih zahvatiti i takozvani božićni bluz, melankolično pa čak i depresivno raspoloženje.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Najbolje božićne priče
Čestitka iz osamdesetih

„Božićni blagdani su vrijeme kada se okuplja obitelj. Za Božić nitko ne smije biti sam. Božić je najsretniji blagdan u godini. Oni koji ne vole Božić ne znaju se radovati životu.“ Ovo su najčešće fraze koje čujemo kada se govori o blagdanu koji je iz vjerskog postao festival potrošačkog društva, a u slučaju hrvatske metropole – i glavni turistički događaj.

I što nam te tvrdnje govore, osim da moramo biti sretni? Po svaku cijenu. A sreća se ne može forsirati, znaju to oni koji su već pošli tom stranputicom. Nije zato čudno da se mnogi ljudi koji se na „propisani“ način ne mogu pridružiti slavlju i blagdanskom raspoloženju osjećaju manje vrijednima i odbačenima. Može ih zahvatiti i takozvani božićni bluz, melankolično pa čak i depresivno raspoloženje. Mogu se sažalijevati jer su ostali bez partnera, jer su im djeca daleko ili zato jer si ne mogu priuštiti brdo božićnih artikala koje nam je nametnula potrošačka kultura.


Ponekad ćemo čuti i da su samoubojstva češća za vrijeme božićnih blagdana, no psihijatar i pisac Neel Burton tvrdi da statistike to opovrgavaju. „Sezona samoubojstava“ se poklapa s proljećem. „Oni koji i razmišljaju o samoubojstvu za božićno vrijeme pronalaze svojevrsnu zaštitu u obitelji i prijateljima. Pa i u vjeri da će od toga dana stvari postati bolje, barem što se sjeverne hemisfere tiče“, objašnjava Burton.

Ubijaju li se ljudi češće za Božić?

Potražimo li neke relevantne izvore informacija, poput Europskog glasila za javno zdravstvo, vidjet ćemo i potvrdu iznesene tvrdnje. Tako su 2015. godine austrijski znanstvenici (Ploderl, Fartacek, Kunrath, Pichler, Fartacek, Datz, i Niederseer) zaključili da se radi o uvriježenom mitu pa kažu da je nekoliko ranijih istraživanja pokazalo da broj samoubojstava pada tijekom Božića, ali i da se s prvim danom godine dosegne „špica“ samoubojstava.

Ovi su znanstvenici obradili statističke podatke za Austriju i to d 2000. do 2013. godine. Ono što se je pokazalo jest da je krivulja broja samoubojstava padala uoči Božića i najniža je bila na Badnjak. Relativno niska stopa se održavala sve do kraja godine da bi skočila na samu Novu godinu.

Uz to, austrijski su znanstvenici utvrdili porast samoubojstava u tjednu nakon Uskrsa i ponedjeljcima i utorcima. Možda ste se zapitali čemu sve ovo i zašto se troše novci na ovakva istraživanja, no ona su zapravo jako važna za javno zdravstvo koje sada može bolje tempirati preventivne akcije.

 

Božić vam ide na živce? I to je okej!

No što možete učiniti, ako se za božićnih blagdana ipak ne osjećate dobro? Ako se osjećate kao da ste u tuđem filmu ili jednostavno ne želite forsirati sreću? Američki profesor psihologije i publicist Miles Groth savjetuje nekoliko stvari:

1. Učinite nešto što niste ranije činili. Otputujte prijateljima ili otiđite nekamo gdje se Božić slavi na drugačiji način.

2. Proučite korijene Božića. Oni su i poganski i kršćanski. Možda u njima pronađete nešto za sebe.

3. Prisjetite se kako su vaši djedovi i bake slavili Božić. „Jedne sam godine pronašao kuharicu koju je baka ponijela iz Švedske. Sjećam se božićnih kobasica koje je radila i to mi je pobudilo brojne uspomene. Nisam se tako povezao s korijenima godinama“, kaže Groth.

4. Udružite se s osobama koje o blagdanima misle poput vas. Možete stvoriti svoju „obitelj po izboru“.

5. Ignorirajte Božić, stvorite vlastite običaje ili prigrlite tuđe.

Može i Festivus

A ako ste zaista alergični na Božić, možete prigrliti Festivus, izmišljeni blagdan kojega “iz fore” štuju milijuni diljem svijeta, mahom obožavatelja serije Seinfeld. Festivus se slavi 23. prosinca, a njegova proslava uključuje festivusnu večeru, neokićenu aluminijsku festivusnu motku, prakse kao što su „izražavanje razočaranja“ i „podvizi snage“ te označavanje lako objašnjivih događaja „festivusnim čudima“.

Ukratko, tijekom festivusne večere ispričajte svima za stolom koliko su vas i na koji način razočarali, a nakon toga možete zaključiti kako je blagdanski televizijski program istinsko festivusno čudo. Uglavnom, kako god okrenete – nema predaje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Nema predaje

Maske vas neće ostaviti bez kisika i pretvoriti u zombije, a neće vas ni otrovati ugljikovim dioksidom

‘Probudite se! Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet’, tvrdi hrvatska influencerica.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Među bizarnijim objavama koje ovih dana kruže društvenim mrežama, a u čijem se korijenu nalazi politička motivacija, jest ona da nas nošenje maske, zapravo, čini bolesnima, poslušnima i moždano umrtvljenima. Prvenstveno zbog nedostatka kisika, ali i trovanja ugljičnim dioksidom.

Poslušate li zdravstvene vlasti i stavite li si masku, mogli biste, ne daj bože, postati zombi kojim će upravljati svjetske elite i strukture “duboke države” umrežene u “novi svjetski poredak”, tvrdnje su maštovitijih hrvatskih protivnika aktualne politike zaštite javnog zdravlja. Oni praktičniji u svemu vide potencijalnu opasnost da tako omamljeni i neuračunljivi izađete na izbore i zaokružite – krivu opciju.


Tako je i jedna hrvatska književna influencerica obožavateljima laički objavila: “Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet.” No stvarnost je, tvrde stručnjaci, sasma drugačija.

Kako je sve počelo?

Američki portal Healthline navodi da je panika oko maski počela 23. travnja kada je vozač koji je izazvao prometnu nesreću za sve okrivio respirator koji je nosio. Za vrijeme vožnje je, kazao je, ostao bez svijesti baš zbog dugog nošenja respiratora. Slučaj je na Facebooku objavila policija New Jerseya uz navod: “Vjerovali smo da je pretjerano nošenje maske doprinijelo nesreći. Ne možemo biti sigurni 100 %, ali znamo da je vozač nekoliko sati nosio masku u vozilu.” No stručnjaci su tu mogućnost odbacili.

Radilo se o N95 respiratoru visoke filtracije koji tijesno priliježe na lice, a koriste ga najčešće zdravstveni djelatnici u okolnostima epidemija.

Dobivamo li kisik kroz masku?

Materijali od kojih se izrađuju maske ne sprječavaju disanje i ne izazivaju hipoksiju (pοmanjkanje kisika u stanicama οrganizma), čak ni u uvjetima prolongiranog korištenja, kaže Svjetska zdravstvena organizacija. To je još manje vjerojatno kada se radi o laganim tekstilnim maskama koje, za razliku od respiratora, ne priliježu tijesno uz lice.

U cilju zaštite zdravlja zdravstvenih radnika, provedeno je nekoliko istraživanja fiziološkog opterećenja koje bi moglo izazvati nošenje respiratora. Tako su Roberge, Coca, Williams i Powel 2010. godine zaključili da “kod zdravih zdravstvenih radnika nošenje respiratora nije izazvalo nikakvo važno fiziološko opterećenje tijekom jednosatne uporabe”. Ispitanici su nosili maske dok su hodali na traci tijekom čega su im mjerene razine kisika i ugljikovog dioksida u krvi.

A što je s tim ugljikovim dioksidom?

Ništa. Zaboravite ga. Kao što smo rekli, koronaskeptici i dio ljudi koji se loše nose s pandemijskim stresom, navode i da nošenjem maski udišemo ugljikov dioksid i tako se trujemo. “Udisanje ugljikovog dioksida dovodi do opasne hiperkapnije”, navodi se u nizu prezentacija koje ovih dana preplavljuju Facebook. Hiperkapnija je povećana razina ugljikovog dioksida u tkivima ili krvi.

“To se može dogoditi jedino ako se zabrtvite i udišete samo zrak koji ste izdahnuli”, kazao je za BBC infektolog Keith Neal. Naime, maske i respiratori ne zatvaraju hermetički naš dišni trakt, a molekule ugljikovog dioksida su toliko sitne da ne mogu ostati zarobljene ispod prozračnog materijala.

“Mala količina ugljikovog dioksida kojeg udahnemo natrag zbog nošenja maske, ne bi trebala brinuti veliku, veliku većinu ljudi”, kaže Darell Spurlock sa sveučilišta Widener za Healthline. Ta se “doza”, navodi Spurlock, vrlo brzo iz tijela eliminira disanjem i metaboličkim procesima.

Jelda da je ugljikov monoksid isto što i dioksid?

E pa nije! Čovjek udiše kisik, a izdiše ugljikov dioksid. Što se ne bi reklo po iznimno popularnom videu u kojem talijanski farmaceut Stefano Montanari, inače poznati protivnik cijepljenja, govori o “opasnostima” udisanja ugljikovog dioksida ispod maske. Naime, hrvatski “prevoditelji”, to su titlovali kao – ugljikov monoksid.

Ugljikov dioksid zapravo nije otrovan, a u koncentraciji znatno većoj od normalnih nadražuje sluznicu zbog stvaranja ugljične kiseline. Osim što ga ima u vašem dahu, ugljikov dioksid čini mjehuriće u gaziranim pićima koje rado pijete. S druge strane, u ovoj tvrdnji pogrešno naveden ugljikov monoksid zaista jest opasni krvni otrov, a ljudi ga  u najvećoj mjeri dobrovoljno unose u organizam – pušenjem.

I dalje ne vjerujete?

Ne znamo za vas, ali mi nismo čuli za slučajeve da su se vlastitim ugljikovim dioksidom otrovale žene koje, recimo, cijeli život iz vjerskih razloga nose pokrivala za lice. Ili kirurzi koji svakodnevno satima nose puno gušće respiratore. Ili radnici u lakirnicama, na trakama farmaceutske industrije, na poslovima brušenja ili u bilo kojim pogonima koji zahtijevaju obavezno nošenje maski i respiratora. Upravo suprotno. Maske su tu da bi zaštitili njihovo i tuđe zdravlje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP