Prati nas

Zdravlje

Dr. Belan savjetuje kako dugo živjeti

Prihvaćajući ove savjete lako je moguće produžiti svoj životni vijek za deset do trideset godina. Stručnjaci su svoje rekli, sve ostalo ovisi o nama. Sve ovdje navedeno su preporuke nekih od najpoznatijih medicinskih stručnjaka na svijetu.

Objavljeno

|

Kako živjeti što duže?
foto: Pixabay

Milijuni ljudi mogli su spriječiti svoju bolest ili ranu smrt. Postoje jednostavne mjere za duži i zdraviji život na zemlji. Koje? Na ovo je pitanje za Glas umirovljenika odgovore dao dr. Ivo Belan. Prenosimo ih u cijelosti.

Samo si mi možemo produžiti život

Shvatimo da duži život ovisi uglavnom o nama samima. Na početku prošlog stoljeća top ubojice su bile zarazne bolesti – upala pluća, gripa, tuberkuloza, proljev, difterija. One su bile odgovorne za trećinu svih smrtnih slučajeva. Danas, zahvaljujući medicinskom napretku, higijenskim i drugim javnozdravstvenim mjerama, te su bolesti na donjim mjestima liste opasnih oboljenja.


Danas su glavne ubojice ateroskleroza i rak, koje su odgovorne za čak 75 posto smrtnih slučajeva, koje nisu u vezi s nesretnim slučajevima odraslih osoba. Ipak, razuman, oprezan i budan pojedinac mogu učiniti više za svoju zaštitu od tih bolesti, nego što to može učiniti liječnik. Znajući to, dobivamo poticaj da budemo manje fatalisti i da vodimo veću brigu o sebi.

Liječnički pregledi su obavezni

Otiđimo na redovne liječničke kontrole. To je naša prva investicija u buduće zdravlje. Na taj se način mogu otkloniti prvi simptomi mnogih oboljenja i odmah poduzeti preventivne mjere. To je posebno važno u kritičnoj dobnoj skupini. Nemojte ignorirati simptome. Kad se jave prvi, rani simptomi bilo koje vrste (uporni kašalj, čvor u dojci,vaginalno krvarenje itd.) razumno je odmah otići k liječniku. Taj rani odlazak doktoru često znači razliku između življenja u strahu od bolesti koja možda uopće i ne postoji i poduzimanja odgovarajućih mjera, ako je ona zaista prisutna. Nažalost, veliki broj ljudi sklono je zanemariti prve simptome.

Debeli ne žive dugo

Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, nepokolebljivo ju smanjujte svake godine. Većina ljudi misli da je normalno što se debljaju kako postaju stariji. Opasno i pogrešno mišljenje! Dobro je držati na umu da debeli ljudi obično ne dočekaju starost!

Pušenje je smrt

Prestanite pušiti. Doktori koji ustvari najbolje poznaju duhan, odriču ga se! Nikotin snažno sužuje krvne žile, s katastrofalnim posljedicama na srce, krvnu cirkulaciju u nogama i brojnim drugim komplikacijama u organizmu (rak pluća, kronični bronhitis, emfizem).

Alkohol je tihi ubojica

Oprezno s alkoholom, posebno u ovo blagdansko vrijeme. Prosječan čovjek ne uočava kako alkohol brzo uništava. Alkoholna pića sadrže mnogo kalorija, koje se često ne uzimaju u obzir kod obračunavanja dnevnih ukupno konzumiranih kalorija. S vremenom, u određenom broju slučajeva, masnoće se nakupljaju u jetri i vode pravo prema cirozi – uzrok rane smrti, koja se mogla spriječiti.  Jači potrošač alkoholnih pića može biti i nesvjestan činjenice da jetra može biti oštećena kroz duže vrijeme, a da ne pokazuje simptome.

Fiskultura je temelj

Redovna tjelovježba je neophodna. Tjelesno vježbanje poboljšava cirkulaciju krvi u čitavom organizmu. Za prosječnu zdravu osobu pogodne aktivnosti su žustri hod, rekreativno trčkaranje, plivanje. Važno je da se ubrza frekvencija srčanih otkucaja i disanje! Na taj se način jača srčanožilni sustav, koji postaje otporniji na bolesti. Poboljšava se i mentalno stanje.

Sreća je zdrava

Ovo je jednako važno: budite optimistično raspoloženi. Fiziološki, sreća i zadovoljstvo su zdravi. Na funkciju srca utječe stres, kao što je na primjer iznimno odgovoran posao, nepotrebne brige itd. Osim toga, liječnici vide slučajeve mladih ljudi koji su umrli od srčanog infarkta jer nisu imali pozitivan stav u životu, jer nisu bili “borci”, jer nisu zauzeli stav da se mogu nositi i s teškom bolešću. U teškim situacijama zrela nada i zadržavanje pozitivnog stava, ustvari povećavaju šanse čovjeku za preživljavanje.

Odmor čini čuda

Uzmite odmor. Olakšanje od svakodnevnih napetosti obnavlja, ponovno vraća veselje življenja. Uzeti tjedan dana i otići negdje na ribolov, u planine ili na neko putovanje može učiniti čuda. Glavno da se odmaknete od rutinskog posla i radite nešto što vas veseli i u čemu uživate. Sreća može biti toliko blizu koliko vam je blizu i vaš vrt! Sve ovdje navedeno su preporuke nekih od najpoznatijih medicinskih stručnjaka na svijetu. Prihvaćajući ove savjete lako je moguće produžiti svoj životni vijek za deset do trideset godina Stručnjaci su svoje rekli, sve ostalo ovisi o nama.

.

Nema predaje

Moždani udar – kako ga prepoznati i kako pomoći

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Objavljeno

|

“Sjećam se kao da je bilo jučer. Bila je nedjelja, 7. kolovoza 2011. Bili smo kod kuće, ja sam nešto radila po kuhinji, a muž je bio u kupaonici. Odjednom sam čula udarac, kao da se nešto stropoštalo. Dotrčala sam u kupaonicu i vidjela Stanka gdje leži na podu. Nije se mogao micati, jedna ruka mu je bila ukočena i polovica lica nekako čudno obješena. Odmah sam pomislila da je to moždani udar”, prepričava taj šokantan dan gospođa Mirjana Babić iz Zagreba.

“Nazvala sam hitnu pomoć koja je stigla vrlo brzo. Muža su stavili na nosila i u kola, a ja sam sjela u auto i krenula za njima. Kad smo došli u bolnicu, liječnici su počeli s obradom, a meni su rekli da je jako dobro u toj cijeloj strašnoj priči što nije bio sam kod kuće kad se to dogodilo i što je dopremljen u bolnicu nedugo nakon udara. Kako su mi objasnili, baš ta brza reakcija je ključna. Operiran je, izvadili su mu nekoliko ugrušaka i prebačen je na intenzivnu njegu na kojoj je proveo više od deset dana. Tek kad se malo ustabilio i kad je prošla neposredna opasnost, prebacili su ga na običan odjel”, opisuje dalje gospođa Mirjana.


“Nakon bolnice, muž je prebačen u Krapinske toplice na rehabilitaciju gdje je proveo nekoliko mjeseci. Ondje je počeo s redovitim vježbama i stanje mu se malo popravilo, ali ne do kraja. Nije mogao hodati, govoriti, sam se hraniti, obavljati nuždu… Još uvijek je, više-manje, tako. Sada je kod kuće, no već je godinama u krevetu, nepokretan”, kaže gospođa Mirjana.

“U dobru i zlu”

Brigu o nepokretnom mužu preuzela je na sebe. Nije lako, ali to je bila jedina opcija. “Domovi su jako skupi, to je prvo. Pogotovo oni koji bi čovjeku pružili doista adekvatnu njegu kad je u ovakvom stanju. S druge strane, državni domovi imaju ogromne liste čekanja. Ali ne radi se samo o tome. Nekako mi je bilo neobično čovjeka s kojim sam provela većinu života smjestiti u dom sad kad su nastupili problemi. U dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti – tako smo se zavjetovali i to je to.”

No briga o nepokretnom čovjeku nije nimalo laka, kaže nam Mirjana i opisuje svoju svakodnevnu rutinu. “Hranim ga i kupam, a moram ga i redovito okretati da mu ne nastanu rane od ležanja. Kupili smo poseban madrac protiv dekubitusa, ali i uz taj madrac treba čovjeka svako malo okretati. Stanku ne radi probava kako treba, pa mu svaka tri dana moram isprovocirati stolicu. Onda ide pranje, provjetravanje i sve po redu”, priča dalje Mirjana.

Ipak, od svega toga Mirjani najteže pada otežana komunikacija s mužem. “Stanko teško ne govori tako da teško komuniciramo. U prvo vrijeme je to bilo uglavnom gestama, pogledima, dodirima, a onda se govor počeo malo po malo vraćati. Moždani udar koji je imao bio je vrlo jak pa su mi liječnici rekli da je pravo čudo što je uopće preživio te da sigurno ne bi preživio da je bio sam kad se to dogodilo i da nismo tako brzo reagirali. A sad – što je tu je. Nije lako, ali držimo se. Sigurna sam da je situacija obrnuta, da bi se i on tako brinuo o meni.”

Kako nastaje moždani udar?

Suprug gospođe Mirjane jedan je od 11.300 ljudi u Hrvatskoj koliko ih svake godina doživi moždani udar. Zašto on nastaje, pitali smo doc. prim. dr.sc. Hrvoja Budinčevića, neurologa i zamjenika predstojnice Klinike za neurologiju i v.d. pročelnika Zavoda za cerebrovaskularne bolesti i intenzivnu neurologiju Kliničke bolnice Sveti Duh.

Moždani udar nastaje zbog začepljenja krvne žile (arterije) ugruškom u mozgu ili u vratu (i tada ga nazivamo ishemijski moždani udar) ili prsnuća krvne krvne žile u mozgu (i tada ga nazivamo hemoragijski moždani udar). Uzroci moždanog udara su različiti te su povezani s promjenjivim (modificiajućim) čimbnicima rizika – odnosno na one na koje možemo utjecati te s nepromjenjivim (ne-modificirajućim) čimbenicima rizka na koje ne možemo utjecati (kao npr. dob, spol, prethodni moždani udar, nasljeđe)

Može li se moždani udar spriječiti? (posebnim režimom prehrane, vježbe, načinom života…)

Činjenica je da se 90 % moždanih udara može spriječiti ukoliko djelujemo na 10 promjenjivih (modificirajućih) čimbenika rizika. Promjenjivi čimbenici rizika su: 1. arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak), 2. šećerna bolest, 3. hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi), 4. srčane bolesti – fibrilacija atrija 5. pretilost, 6. pušenje, 7. prekomjerna konzumacija alkohola, 8. sjedelački način života, 9. neadekvatna prehrana i 10. stres.

Neki od ovih čimbenika rizika mogu se kontrolirati zdravim načinom života što uključuje redovitu tjelesnu aktivnost (bar 30 minuta dnevno), balansiranu prehranu bogatu voćem i povrćem (mediteranska dijeta) – sa smanjenim unosom soli, masnoća i ugljikohidrata, kontrolu tjelesne težine, prestankom pušenja i konzumiranja alkohola, te smanjenjem razine stresa, ukoliko ove nefarmakološke metode ne pomognu i u kontroli arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i hiperlipidemiji preporuča se primjena lijekova, što predstavlja osnovu i za liječenje fibrilacije atrija.

Osim toga za potvrdu nekih od ovih čimbenika rizika potrebno je učiniti laboratorijsku obradu krvi i elektroardiogram (EKG), a korisno je i učiniti ultrazvuk karotidnih i vertebralnih arterija kako bi se procijenio stupanj ateroskleroze te eventualno pristupilo kirurškom ili endovaskularnom liječenju stenoze (suženja) karotidne arterije ukoliko je ona viša od 70 %.

Kad nastupi moždani udar, kako pomoći sebi ili nekome drugome?

Najvažnije ga je prepoznati te pozvati hitnu pomoć kako bi se osoba dovela u bolnicu u kojoj se može obaviti potrebna obrada i započeti sa liječenjem u što kraćem roku kako bi se smanjilo oštećenje mozga koje nastaje kod moždanog udara. Moždani udar je bolest mozga koji nastaje naglo i uzrokovan je poremećajem cirkulacije, a deficit odgovara zahvaćenom području mozga.

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Ukratko FAST se odnosi na Face – naglo nastala asimetrija lica, Arm – naglo nastala slabost ili utrnutost ruke, Speech – naglo nastali poremećaj govora i Time – vrijeme je bitno jer obrzini reakcije ovisi ishod. Naime, svake minute u moždanom udaru u prosjeku propada 2 milijuna neurona (moždanih stanica) ali taj broj može ići i do 27 milijuna stanica u minuti.

Kako izgleda rehabilitacija i koliko se uspješno ljudi oporavljaju od moždanog udara te o čemu to ovisi?

S rehabilitacijom nakon moždanog udara treba započeti što ranije, najčešće se počinje nakon 24 sata od moždanog udara. Oporavak od moždanog udara ovisi o više čimbenika, vrsti moždanog udara, težini i veličini moždanog udara, primjenjenoj terapiji, drugim bolestima osobe (komorbiditeti) te komplikacijama tijekom liječenja. Smatra se da ukoliko se liječenje provodi u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara pobošljava ishod za 14 %, primjenom intravenske trombolize (rastapanje ugruška lijekom) za 30 %, a mehanička trombektomija za preko 50 % (primjenjuje se za kod osoba sa začepljenjem velike moždane arterije, posebnim kateterima se ugrušak uklanja iz cirkulacije).

Smatra se da se trećina osoba s moždanim udarom nemaju posljedice, druga trećina je ovisna o drugima, dok trećina bolesnika umre. U posljednje vrijeme ovi omjeri se mijenjaju, jer se smrtnost od moždanog udara smanjuje, nažalost planira se porast broja oboljelih od moždanog udara na razini Europe, prvenstveno zbog starenja stanovništva. Pod rehabilitacijom se obično podrazumijeva fizikalna terapija, ali svakako bi trebala uključiti i radnu terapiju te logopedske vježbe.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP