Prati nas

Zdravlje

Imajte razumijevanja, prehlađeni muškarci doista strašno pate

Muškarcima je doista teže u slučaju infekcije. Što je netko ‘veća muškarčina’, doista će ga na početku virus zateći nespremnog i pogoditi teže dok se ne stvori dovoljno obrambenih stanica. Uz to, još uvijek žive rizičnije, hrane se manje zdravo i manje su disciplinirani kad bi se mogli cijepiti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako prepoznati gripu?
foto: BigStock

Mnoge žene može razbjesniti kad im partner „glumata“ tešku patnju makar ga je zahvatila obična prehlada. Istraživanje jedne liječnice (!) pokazuje: muškarcima je doista teže u slučaju infekcije, piše Deutsche Welle.

Ljepši spol doista nema milosti kad se nađu u blizini muškarca kojeg je zatekla „obična prehlada”. „Upomoć! Moj muž je prehlađen! Pošaljite bolnički helikopter!”,  „Muž mi je prehlađen i ipak je sam došao čak do hladnjaka”, „Hitno – tražim smještaj, bilo kakav i bilo gdje. Moj muž je prehlađen” čitamo u brojnim komentarima na temu prehlade kod muškaraca na socijalnim mrežama. Naravno, autori nisu muškarci.


Specijalistica imunologije na sveučilištu u Innsbrucku, Beatrix Grubeck-Loebestein se već dugo bavi razlikama u reakciji na zarazu između muškaraca i žena. Sasvim pojednostavljeno rečeno, u našem tijelu dvije vrste stanica su zadužene za obranu od bakterija, virusa, gljivica i parazita, njihovih toksina i degeneriranih ili odumrlih stanica: jedne su i inače dio našeg tijela i to rade, da tako kažemo; uz put. Druge su specifične stanice koje su tu samo da bi se borile protiv neželjenih došljaka (Englezi te stanice zovu i killer cells).

Što je netko „veća muškarčina”, loše mu se piše

Takvih „ubojica” u našem tijelu uvijek ima, ali obzirom da inače nisu potrebne, nema ih mnogo. Tek kad dođe do infekcije, dolazi do „opće mobilizacije” (to je zapravo i vrućica) i kreće se u boj protiv štetočine. Ali tu profesorica Grubeck-Loebstein analizira fenomen koji je tipična razlika između muškaraca i žena: „muški” hormon testosteron otežava stvaranje takvih specifičnih imunoloških stanica, „ženski” hormon estrogen pak potiče taj proces. Dakle što je netko „veća muškarčina”, doista će ga na početku virus zateći nespremnog i pogoditi teže dok se ne stvori dovoljno obrambenih stanica.

„Pojednostavljeno rečeno se može utvrditi da muškarci, zbog razlika u njihovim imunološkim sustavima, mogu biti češće bolesni nego žene”, tvrdi sveučilišna profesorica, doktorica Gruebeck-Loebenstein. Razlikama u obrambenom sustavu muškaraca i žena bavi se i profesor Marcus Altfeld sa Instituta Heinrich Pette u Hamburgu koji također ne zna točno objasniti zašto je to tako. U svakom slučaju to je evolucijski sigurno povezano i sa procesom majčinstva gdje onda žene moraju čuvati dva tijela: svoje i ono od bebe, misli hamburški profesor.

Donekle su si i sami krivi

Profesorica Grubeck-Loebenstein se slaže, jer podsjeća kako je i učinak pojačanog imunološkog sustava pomoću estrogena osobito izražen kod mladih žena nakon puberteta i nakon menopauze on slabi. Povrh toga, upozorava i na druge faktore koji prvenstveno muškarce skupo košta: „Muškarci još uvijek žive rizičnije, hrane se manje zdravo i manje su disciplinirani kad bi se mogli cijepiti”, kaže profesorica iz Innsbrucka.

Profesor Altfeld tek može konstatirati: „Danas se mnogo govori o personaliziranoj medicini gdje bi individualni pacijent trebao imati mnogo veću ulogu u istraživanju. A pritom zapravo ne znamo dovoljno niti o razlikama između muškaraca i žena.”

Ipak i usprkos ciničnim primjedbama ljepšeg spola, može se zaključiti: drage dame, imajte više razumijevanja. Vaši muškarci doista pate. A i hladnjak je tako daleko…

/autor: Anđelko Šubić, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP