Prati nas

Zdravlje

Imajte razumijevanja, prehlađeni muškarci doista strašno pate

Muškarcima je doista teže u slučaju infekcije. Što je netko ‘veća muškarčina’, doista će ga na početku virus zateći nespremnog i pogoditi teže dok se ne stvori dovoljno obrambenih stanica. Uz to, još uvijek žive rizičnije, hrane se manje zdravo i manje su disciplinirani kad bi se mogli cijepiti.

Objavljeno

|

Kako prepoznati gripu?
foto: BigStock

Mnoge žene može razbjesniti kad im partner „glumata“ tešku patnju makar ga je zahvatila obična prehlada. Istraživanje jedne liječnice (!) pokazuje: muškarcima je doista teže u slučaju infekcije, piše Deutsche Welle.

Ljepši spol doista nema milosti kad se nađu u blizini muškarca kojeg je zatekla „obična prehlada”. „Upomoć! Moj muž je prehlađen! Pošaljite bolnički helikopter!”,  „Muž mi je prehlađen i ipak je sam došao čak do hladnjaka”, „Hitno – tražim smještaj, bilo kakav i bilo gdje. Moj muž je prehlađen” čitamo u brojnim komentarima na temu prehlade kod muškaraca na socijalnim mrežama. Naravno, autori nisu muškarci.


Specijalistica imunologije na sveučilištu u Innsbrucku, Beatrix Grubeck-Loebestein se već dugo bavi razlikama u reakciji na zarazu između muškaraca i žena. Sasvim pojednostavljeno rečeno, u našem tijelu dvije vrste stanica su zadužene za obranu od bakterija, virusa, gljivica i parazita, njihovih toksina i degeneriranih ili odumrlih stanica: jedne su i inače dio našeg tijela i to rade, da tako kažemo; uz put. Druge su specifične stanice koje su tu samo da bi se borile protiv neželjenih došljaka (Englezi te stanice zovu i killer cells).

Što je netko „veća muškarčina”, loše mu se piše

Takvih „ubojica” u našem tijelu uvijek ima, ali obzirom da inače nisu potrebne, nema ih mnogo. Tek kad dođe do infekcije, dolazi do „opće mobilizacije” (to je zapravo i vrućica) i kreće se u boj protiv štetočine. Ali tu profesorica Grubeck-Loebstein analizira fenomen koji je tipična razlika između muškaraca i žena: „muški” hormon testosteron otežava stvaranje takvih specifičnih imunoloških stanica, „ženski” hormon estrogen pak potiče taj proces. Dakle što je netko „veća muškarčina”, doista će ga na početku virus zateći nespremnog i pogoditi teže dok se ne stvori dovoljno obrambenih stanica.

„Pojednostavljeno rečeno se može utvrditi da muškarci, zbog razlika u njihovim imunološkim sustavima, mogu biti češće bolesni nego žene”, tvrdi sveučilišna profesorica, doktorica Gruebeck-Loebenstein. Razlikama u obrambenom sustavu muškaraca i žena bavi se i profesor Marcus Altfeld sa Instituta Heinrich Pette u Hamburgu koji također ne zna točno objasniti zašto je to tako. U svakom slučaju to je evolucijski sigurno povezano i sa procesom majčinstva gdje onda žene moraju čuvati dva tijela: svoje i ono od bebe, misli hamburški profesor.

Donekle su si i sami krivi

Profesorica Grubeck-Loebenstein se slaže, jer podsjeća kako je i učinak pojačanog imunološkog sustava pomoću estrogena osobito izražen kod mladih žena nakon puberteta i nakon menopauze on slabi. Povrh toga, upozorava i na druge faktore koji prvenstveno muškarce skupo košta: „Muškarci još uvijek žive rizičnije, hrane se manje zdravo i manje su disciplinirani kad bi se mogli cijepiti”, kaže profesorica iz Innsbrucka.

Profesor Altfeld tek može konstatirati: „Danas se mnogo govori o personaliziranoj medicini gdje bi individualni pacijent trebao imati mnogo veću ulogu u istraživanju. A pritom zapravo ne znamo dovoljno niti o razlikama između muškaraca i žena.”

Ipak i usprkos ciničnim primjedbama ljepšeg spola, može se zaključiti: drage dame, imajte više razumijevanja. Vaši muškarci doista pate. A i hladnjak je tako daleko…

/autor: Anđelko Šubić, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP