Prati nas

Nema predaje

Što će se u 2018. godini događati s mirovinskim sustavom?

1990. godine tri su radnika uplaćivala doprinose u mirovinsko za jednog umirovljenika. Od tada do danas, nestalo je gotovo 600 tisuća radnih mjesta. 

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Umirovljenici na tržištu rada
foto: andrew hatton/Pixabay

Europa, a pogotovo Hrvatska, stari. Sve je više umirovljenika i ne bi bilo problema da je sve više radnika. No u našem slučaju, sve je manje radnika i sve je više radno sposobnog stanovništva koje će svoju mirovinu graditi u fondovima stranih zemalja; ponajviše Njemačke i Irske.

Eurostatovi podaci tako pokazuju da u Uniji osobe 65+ generacija čine 19,2% stanovništva, a Hrvatska u decimalu slijedi taj prosjek. No, dok u Europskoj uniji čak 9,5% građana starih od 65 do 74 godine radi, u Hrvatskoj ih je tek 4,8% posto. U tom svjetlu zabrinjavaju projekcije prema kojima bi Hrvatska do 2030. godine trebala imati 24% stanovnika starijih od 65%.


Pribrojimo li tome podatak da danas na jednog umirovljenika dolazi 1,16 radnika, da su demografske rezerve iscrpljene te da gospodarstvo ne prikazuje osjetno vraćanje u život, razloga za brigu je i previše. Naime, 1990. godine tri su radnika uplaćivala doprinose u mirovinsko za jednog umirovljenika. Od tada do danas, nestalo je gotovo 600 tisuća radnih mjesta.

Stoga ne čudi da je za iduću godinu Vlada (opet!) najavila mirovinsku reformu. Građane navikle na hvatanje prve mogućnosti za umirovljenje, po onoj „bolje vrabac u ruci, nego golub na grani“, već se duže vrijeme priprema na dodatne godine rada. „Odlazak u mirovinu, pomaknuti na 67 godina, obeshrabriti prijevremeno umirovljenje, poticati ostanak u svijetu rada te revidirati sustav beneficiranog radnog staža“, nacrt je onog što nas čeka.

I ne samo da će vas država kazniti odbitkom za svaki mjesec ranijeg starosnog umirovljenja, već će, najavljeno je, i ukinuti nagradu za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu. Prevedeno, možete raditi i do 85. rođendana, mirovina će vam biti bijedna.

Vladajući planiraju i ojačati drugi mirovinski stup, očekujući da će se tako dugoročno osigurati održivost cijelog sustava. Resorni ministar Marko Pavić će, najavio je, otvoriti pitanje povećanja izdvajanja za drugi stup, no upravo je to smjer kojeg se groze umirovljeničke udruge.

Sindikat umirovljenika Hrvatske je višekratno upozoravao da drugi stup podriva sam sustav i ugrožava isplatu mirovina. Kad su se uspostavljali prvi, drugi i treći mirovinski stup, nije postojala ni jedna projekcijska studija što će se događati sa stanovništvom, upozorio je i demograf Stjepan Šterc. Ovakav mirovinski sustav, prema njegovim projekcijama, bit će održiv sljedećih maksimalno deset godina, ovisno o silini iseljavanja, možda još i kraće.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatska 2017. godinu završava s ovim statistikama:

1.231.858

ukupno korisnika mirovina.

54%

žene

503.876

korisnici starosnih mirovina

19.514

korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika

85.137

korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske

186.072

korisnici prijevremene mirovine

224

korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca

196.462

korisnici invalidskih mirovina

240.573

korisnici obiteljskih mirovina

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

Muzeji koje možete posjetiti bez napuštanja doma

U danima kad ne možete izaći iz kuće, dobro je znati da postoje izuzetna mjesta koja možete posjetiti i ne izlazeći iz svog doma: virtualni muzeji. Prošećite s nama Louvreom, Muzejem Dalí, Smithsonianom…

Silvija Novak

Objavljeno

|

Iako ništa ne može nadmašiti iskustvo promatranja umjetničkih djela i važnih arheoloških predmeta uživo, u vrijeme epidemije kad bismo svi trebali izbjegavati izlazak iz kuće online muzeji najbolja su zamjenska opcija. Potražili smo koje biste to poznate svjetske muzeje mogli posjetiti iz udobnosti i sigurnosti svog naslonjača.

Louvre, Pariz

Louvre nije samo jedan od najvećih muzeja na svijetu, nego je i neizostavna adresa za sve posjetitelje Pariza. No kako u Grad svjetlosti sigurno još neko vrijeme nećete ići, muzej možete posjetiti preko interneta. Louvre nudi besplatne online ture pa tako možete vidjeti sve najvažnije umjetnine, od egipatske zbirke, pa do najvrednijih Michelangelovih djela. Također, možete razgledati muzej u svih 360 stupnjeva te klikom na pojedine predmete dobiti više informacija.


Muzej Solomon R. Guggenheim, New York

Iako je i sama zgrada Guggenheim muzeja u New Yorku, arhitekta Franka Lloyd Wrighta, vrlo impresivna, ne morate potegnuti do Amerike kako biste uživali u njezinim umjetninama. Neke od kolekcija iz muzeja su dostupne online pa tako možete uživati u radovima Franza Marca, Pieta Mondriana, Pabla Picassa i Jeffa Koonsa.

Nacionalna galerija umjetnosti, Washington

Osnovana 1937. godine, Nacionalna galerija umjetnosti je otvorena javnosti posve besplatno. Za one koji nisu u Washington D.C.-ju, dostupne su virtualne ture kroz izložbe uključujući i Remek-djela Vincenta Van Gogha i Skulpture hrama Angkor i Drevna Kambodža: Milenij slave.

Britanski muzej, London

Neki od ukupno osam milijuna objekata Britanskog muzeja, dostupni su online, uključujući i izložbu Kanga: Tekstil iz Afrike i Predmeti iz rimskog grada Pompeja“.  Muzej se također udružio s Googleovim društvenim institutom te nudi obilaske pomoću Google Street View tehnologije.

Smithsonian – prirodoslovni muzej

Smithsonian prirodoslovni muzej u Washingtonu jedan je od najposjećenijih muzeja na svijetu. Na mrežnim stranicama muzeja mogu se vidjeti dijelovi svih katova. Gledatelji mogu ući i u rotondu gdje će uživati u sveobuhvatnoj turi od 360 stupnjeva i doista iznimnim izlošcima koji uključuju izložbe o sisavcima, insektima, dinosaurima i paleobiologiji.

Metropolitan muzej umjetnosti

Metropolitan je dom više od dva milijuna iznimnih umjetničkih djela, a dobra je vijest da ne morate biti u New Yorku da biste u njima uživali. Na web stranici muzeja dostupne su čitave kolekcije i virtualni obilasci koji uključuju i neka od najimpresivnijih ostvarenja Vincenta van Gogha, Jacksona Pollocka  Giotta di Bondone.

I Metropolitan se udružio s Googleom i to ne samo u omogućavanju razgledavanja, već i u stvaranju novih umjetničkih djela koja su također dotupna online.

Muzej Dalí, Figueres

Smješten u gradiću Fugueresu u španjolskoj regiji Kataloniji, ovaj je muzej u potpunosti posvećen liku i djelu ekscentričnog umjetnika Salvadora Dalíja. Preko interneta se mogu razgledati gotovo sve prostorije muzeja te pritom učiti o životu i umjetnosti ovog jedinstvenog čovjeka. Muzej nudi razne virtualne ture uključujući i surealni prikaz lica Mae West.

NASA

Američka svemirska agencija nudi besplatno online razgledavanje svojeg svemirskog centra u Houstonu, pri čemu će vaš virtualni vodič biti mudri animirani robot imena Audima.

Muzej Vatikana

Jedan od najvažnijih muzeja na svijetu internetskoj publici predstavlja obimnu kolekciju vrijednih umjetnina i klasičnih skulptura koje su su brojni pape stoljećima brižno skupljali. Omogućeno vam je virtualno prošetati svim katovima, a detaljno možete razgledati i čuveni Michelangelov strop Sikstinske kapele.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP