Umirovljenici na tržištu rada
foto: Pixabay

Što će se u 2018. godini događati s mirovinskim sustavom?

Autor: • 31. 12. 2017. • Nema predaje, Vijesti1784 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Europa, a pogotovo Hrvatska, stari. Sve je više umirovljenika i ne bi bilo problema da je sve više radnika. No u našem slučaju, sve je manje radnika i sve je više radno sposobnog stanovništva koje će svoju mirovinu graditi u fondovima stranih zemalja; ponajviše Njemačke i Irske.

Eurostatovi podaci tako pokazuju da u Uniji osobe 65+ generacija čine 19,2% stanovništva, a Hrvatska u decimalu slijedi taj prosjek. No, dok u Europskoj uniji čak 9,5% građana starih od 65 do 74 godine radi, u Hrvatskoj ih je tek 4,8% posto. U tom svjetlu zabrinjavaju projekcije prema kojima bi Hrvatska do 2030. godine trebala imati 24% stanovnika starijih od 65%.



Pribrojimo li tome podatak da danas na jednog umirovljenika dolazi 1,16 radnika, da su demografske rezerve iscrpljene te da gospodarstvo ne prikazuje osjetno vraćanje u život, razloga za brigu je i previše. Naime, 1990. godine tri su radnika uplaćivala doprinose u mirovinsko za jednog umirovljenika. Od tada do danas, nestalo je gotovo 600 tisuća radnih mjesta.

Stoga ne čudi da je za iduću godinu Vlada (opet!) najavila mirovinsku reformu. Građane navikle na hvatanje prve mogućnosti za umirovljenje, po onoj „bolje vrabac u ruci, nego golub na grani“, već se duže vrijeme priprema na dodatne godine rada. „Odlazak u mirovinu, pomaknuti na 67 godina, obeshrabriti prijevremeno umirovljenje, poticati ostanak u svijetu rada te revidirati sustav beneficiranog radnog staža“, nacrt je onog što nas čeka.

I ne samo da će vas država kazniti odbitkom za svaki mjesec ranijeg starosnog umirovljenja, već će, najavljeno je, i ukinuti nagradu za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu. Prevedeno, možete raditi i do 85. rođendana, mirovina će vam biti bijedna.

Vladajući planiraju i ojačati drugi mirovinski stup, očekujući da će se tako dugoročno osigurati održivost cijelog sustava. Resorni ministar Marko Pavić će, najavio je, otvoriti pitanje povećanja izdvajanja za drugi stup, no upravo je to smjer kojeg se groze umirovljeničke udruge.

Sindikat umirovljenika Hrvatske je višekratno upozoravao da drugi stup podriva sam sustav i ugrožava isplatu mirovina. Kad su se uspostavljali prvi, drugi i treći mirovinski stup, nije postojala ni jedna projekcijska studija što će se događati sa stanovništvom, upozorio je i demograf Stjepan Šterc. Ovakav mirovinski sustav, prema njegovim projekcijama, bit će održiv sljedećih maksimalno deset godina, ovisno o silini iseljavanja, možda još i kraće.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatska 2017. godinu završava s ovim statistikama:

1.231.858

ukupno korisnika mirovina.

54%

žene

503.876

korisnici starosnih mirovina

19.514

korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika

85.137

korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske

186.072

korisnici prijevremene mirovine

224

korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca

196.462

korisnici invalidskih mirovina

240.573

korisnici obiteljskih mirovina

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

Ključne riječi Sve o temi: , , ,


Imate komentar?

Dobronamjerni, argumentirani i pristojni komentari nas vesele. Ostale brišemo. To je naš doprinos higijeni javnog prostora i kulturi komuniciranja.

Povezane teme

Comments are closed.