Prati nas

Nema predaje

Što jesti nakon pedesete?

Hrana je naše pogonsko gorivo, no češće veću pažnju posvećujemo gorivu koje lijevamo u automobil nego u vlastiti organizam. Pravilna prehrana je pogotovo važna kad dosegnemo određene godine. Raspitali smo se na što bi stariji od 50 trebali pripaziti kad je o hrani riječ.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Je li organsko povrće zdravije?
foto: Pexel

Kako starimo, mijenjamo naše navike, tempo rada, količinu odmora, izlaske i druženja. No prilagođavamo li i prehranu?  Gotovo polovina starijih od 50 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu što je jasan signal da nešto nije u redu. Na što bi starije osobe trebale pripaziti kad je o hrani riječ, pitali smo dr. Petru Smoljo iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

1. Metabolizam mlađe i starije osobe nije isti. U čemu je razlika i kako se metabolizam mijenja?


S povećanjem životne dobi događaju se mnogobrojne promjene organa i organskih sustava, što dovodi do progresivnog slabljenja funkcija i starenja organizma što utječe na apsorpciju, transport, metabolizam i izlučivanje prehrambenih tvari.  Tjelesna masa u starosti često poraste zbog povećanja udjela masnog tkiva u organizmu, te istovremeno dolazi do smanjenja mase skeletnih mišića (sarkopenije) i gubitka koštane mase, posebice u žena.

Proces starenja uzrokuje značajne promjene u svim organskim sustavima. Dolazi do smanjenja minutnog volumena srca, manje elastičnosti pluća i čitave kralježnice, promjene funkcije bubrega, endokrinog i naročito bitno- probavnog sustava. Zbog smanjene mase srčanog mišića dolazi do smanjenog protoka krvi u cijelom probavnom sustavu. Žlijezde slinovnice smanjuju volumen izlučivanja sline, jezik atrofira, gubi se osjet okusa do 70%. Smanjuje se pokretljivostjednjaka i crijeva, u želucu se smanjuje broj stanica odgovornih za apsorpciju hrane i proizvodnju želučane kiseline, smanjuju se apsorpcijska površina sluznice i izlučivanje enzima. Debelo i tanko crijevo češće koloniziraju patogene bakterije, javlja se divertikuloza debelog crijeva, smanjen refleks pražnjenja kolona.

Sve te promijene dovode do smanjene želje za hranom, usporene apsorpcije hranjivih tvari, otežane defekacije i inkontinencije te čine starije osobe podložne stvaranju nutritivnog manjka odnosno razvoja pothranjenosti.  Pravilna prehrana ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja i snižavanju rizika za razvojbrojnih kliničkih bolesti.

2. Zašto se preporučuje manje kalorična hrana u kasnijoj dobi i koji je optimalni dnevni unos?

Starenjem se smanjuje bazalni metabolizam i tjelesna aktivnost osoba pa se potrebe za energijom mogu smanjiti. Dnevne energetske potrebe smanjuju se za 10% u dobi od 50 do 75 godina, a nakon toga još za 10% po desetljeću. Većina odraslih osoba svakog desetljeća života gubi 2–3% mišićne mase, a za održavanje tjelesnih masnoća troši se manje energije nego za održavanje mišićne mase.

Starije osobe imaju znatno manje tjelesne aktivnosti pa trebaju i troše znatno manje energije u svome svakodnevnom životu. Ipak, kod zdravih starijih osoba, posebice u odsutnosti bolesti bubrega i jetre, preporuke za dnevni unos bjelančevina nisu manje od preporuka za odrasle osobe, jer preporučeni unos bjelančevina od 12–15% ukupno unesene energije osigurava zadržavanje mišićne mase.

Prema nekim istraživanjima unos bjelančevina u starijih trebao bi biti i veći jer se tako može povećati mišićna masa i snaga, poboljšati imunosni status, ubrzati cijeljenje rana, ojačati građu kostiju pa čak i vrijednosti krvnog tlaka. Unos prehrambenih masnoća preporučuje se ograničiti na 30% ukupnog energetskog unosa, a dnevno preporučene vrijednosti za ugljikohidrate iznose 55–60%. S obzirom na to da se podnošenje ugljikohidrata smanjuje sa starenjem, oni bi u najvećoj mogućoj mjeri trebali biti složeni. Ukupna količina dnevno unesene energije za muškarce starije od 50 godina iznosila bi 2200kcal, a za žene 2000kcal.

3. Koliko je osoba u Hrvatskoj starijih od 50 koji imaju problema sa tjelesnom težinom?

U Hrvatskoj, prema podacima iz Europske zdravstvene ankete provedene  2014./2015. godine, po izračunu mjerenja ITM-a (indeksa tjelesne mase) pothranjenih osoba starijih od 50 godina bilo je 1%, normalno uhranjenih 28,7%, osoba s prekomjernom tjelesnom masom 46%, dok je onih s debljinom bilo 24.3%. Bitno je napomenuti da su u starijih osoba (više od 65 godina starosti), vrijednosti indeksa tjelesne mase koja se odnosi na grupu osoba s prekomjernom tjelesnom masom povoljne i da ne nose rizik od povišene smrtnosti.

4. Koje se bolesti i poremećaji mogu javiti radi neprimjerene prehrane u starijoj dobi?

Nedostatak esencijalnih prehrambenih tvari, uključujući nedostatak vitamina i minerala, može dovesti do specifičnih prehrambenih poremećaja ili bolesti koje često zapažamo u starijih. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti mogućem nedostatku kalcija, vitamina D, B12 i folne kiseline. Vodeći zdravstveni problemi starijih osoba koji se dovode u svezu s načinom prehrane jesu kardiovaskularne bolesti, osteopenija i prijelomi kostiju, imunosni poremećaji, poremećaji bubrežne funkcije, tumori, depresija i poremećaji raspoloženja, kognitivni poremećaji, artritis, poremećaji vida i općenito poremećaj stanja uhranjenosti i tjelesne sposobnosti.

5. Raste li s godinama potreba za nekim posebnim elementima?

Dok se kod starijih osoba potrebe za energijom smanjuju u usporedbi s potrebama u odrasloj dobi, potrebe za mikronutrijentima ostaju jednake ili se povećavaju. Službene smjernice ipak govore da zdrave starije osobe, koje u svakodnevnoj prehrani konzumiraju raznovrsne namirnice i nemaju dokazani nedostatak vitamina i/ili minerala, ne trebaju redovito uzimati vitaminsko-mineralne dodatke prehrani, a ako ih iz bilo kojeg razloga i uzimaju, preporučuje se uzimati pripravke koji osiguravaju do 150% dnevno preporučene doze za pojedine nutrijente. Pojedini nutrijenti uneseni u prevelikim količinama mogu biti toksični za starije osobe. To su vitamin A, cink i željezo.

Do sada je poznat povoljan učinak omega-3 masnih kiselina na sprečavanje nagle smrti u bolesnika koji su preboljeli infarkt miokarda te učinak na usporenje razvoja staračke demencije, smanjenje rizika od nastanka Alzheimerove bolesti, ali i ublažavanje simptoma u onih koji imaju te bolesti.

Vitamin B12 i folna kiselina dokazano uspješno umanjuju rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti ukoliko se uzimaju istovremeno, a uzimanje vitamina B12 i B6 moglo bi biti korisno u prevenciji moždanog udara, depresije te degeneracije žute pjege oka. Zbog nedovoljne izloženosti suncu, stanjene kože te smanjenog dnevnog unosa mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, oko  50% starijih osoba nema odgovarajuću količinu vitamina D. Uzimanje kombinacije vitamina D i kalcija u količini od 700–800IU vitamina D na dan, dovoljno je za smanjenje rizika od prijeloma bedrene kosti, kao i ostalih nekralježničnih prijeloma kod starijih osoba.

6. Kako i gdje se starije osobe mogu educirati o pravilnoj prehrani?

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, svakog tjedna ponedjeljkom od 9- 12 sati otvoreno je Savjetovalište za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost dostupno svim građanima, bez uputnice. Savjetovalište je besplatno i individualno. Informacije o pravilnoj prehrani starije osobe mogu dobiti i kod svojeg liječnika obiteljske medicine.

7.  Postoji li nacionalna strategija ili slično kad je u pitanju prehrana starijih?

Postoji. Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi, Zagreb, 2011. izradili su Vranešić-Bender, Krznarić i Reiner.

8.  Postoji li određeni otpor prema usvajanju novih prehrambenih navika kod starijih osoba i kako ga riješiti?

Prehrambene navike nastupaju onog trenutka kad počnemo konzumirati krutu hranu, dakle oko petog mjeseca života.  Starije osobe već imaju usvojene odgovarajuće prehrambene navike što ovisi o više čimbenika: osobnog izbora, tradicije, stečenog ponašanja, socijalnog statusa i dostupnosti namirnica. Uvijek je teško mijenjati stečene navike, ali kad je zdravlje u pitanju, promjene su nužne te nisu nemoguće ukoliko je osoba motivirana i ima potporu okoline

9. Postoje li tzv. super namirnice koje su naročito korisne starijoj populaciji?

Konzumacijom svježih i sezonskih namirnica stvaraju se zalihe zdravlja u našem organizmu. Voće, povrće, cjelovite žitarice, čaj, vino, tamna čokolada, riba i maslinovo ulje sadrže na stotine antioksidansa – vitamina, mineralnih tvari, fitonutrijenata, aminokiselina te omega-3 masnih kiselina  koji djeluju sinergijski u borbi protiv štetnih slobodnih radikala. Supernamirnice su namirnice bogate antioksidansima, zaštitnicima brojnih degenerativnih bolesti današnjice, poput malignih i kardiovaskularnih bolesti te dijabetesa tip 2, artritisa i starenja. Stoga namirnice korisne starijoj populaciji, ali i ostaloj populaciji su citrusi (naranča, mandarina, limun i slično), zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, brokula i slično), cjelovite žitarice (ječam, zob, heljda, proso i druge) te kao izvor omega-3 masnih kiselina – plava riba i lanene sjemenke.  Raznolika i raznobojna hrana je najbolji recept za zdrav život.

10. ako bi trebao izgledati idealni jelovnik za osobe iznad 50 godina? 

Centar za pravilnu prehranu izdao je preporuku tjednog menija za starije osobe koji izgleda ovako:

Ponedjeljak (2.090 kcal)

Doručak – čaj s limunom i medom, graham pecivo (70 g), pileća ili pureća prsa delikates (30 g), ribana jabuka s cimetom (200 g), sirni namaz s vlascem (80 g)

Užina 1 – integralni muffin s voćem, kompot od marelice (200 g)

Ručak – varivo od puretine (60 g), korabice, mrkve i graška s krumpirom, crni kruh (šnima), 1 banana

Užina 2 – jogurt s borovnicama i medom (250 g), lanene sjemenke

Večera – krem juha bez dodanog vrhnja, kuhana brokula sa sezamovim sjemenkama, pureći batak ili zabatak (60 g), integralni kruh (2 šnite)

Utorak (2.130 kcal)

Doručak – muesli sa zobenim pahuljicama, jogurt s probiotikom 2,8%m.m. (150 g)

Užina 1 – voćna salata (300 g raznog voća) s bademima (10 kom)

Ručak – pileća juha s griz noklicama, kupus salata (200 g), rižoto od piletine i seznskog povrća, kolač od mrkve i jabuke, sok od limuna

Užina 2 – kompot od breskve i Petit beurre keksi (4 kom)

Večera – pirjane mahune (pola tanjura), kuhana piletina (veličina dlana) , cikla, miješani kruh (40 g)

Srijeda (2.265 kcal)

Doručak – kajgana od 2 jaja, kefir 3,5% m.m., miješani kruh (dvije šnite)

Užina 1 – ribana kruška s orasima i medom

Ručak – povrtna juha, juneći odrezak u umaku, pire krumpir, špinat na mlijeku, miješani kruh (jedna šnita)

Užina 2 – kolač s rogačem, čaj s limunom i medom

Večera – povrtna juha, oslić file, krumpir salata

Četvrtak (2.017 kcal)

Doručak – zobena kaša na vodi s jabukama i cimetom, dok od naranče (2 dcl)

Užina 1 – miješani kruh (2 šnite), pileća/pureća prsa delikates (60 g), sir gauda

Ručak – juha od brokule bez dodanog vrhnja, integralna riža s graškom, pileći batak/zabatak (veličina dlana), salata od rajčica, sok od jabuke

Užina 2 – kolač sa suhim voćem, čaj s medom ilimunom, 1 naranča

Večera – griz (40 g) na mlijeku s komadićima čokolade

Petak (2.073 kcal)

Doručak – bijela kava, graham pecivo, sirni namaz s vlascem

Užina 2 – jagode, voćni jogurt iz obranog mlijeka

Ručak – juha od rajčice, blitva na lešo s krumpirima, mala miješana salata (rajčica, zelena), pečeni brancin (200 g), voćna salata (140 g)

Užina 2 – pita s višnjama, sok od limuna

Večera – tuna nasalatu s integralnom tjesteninom i sjemenkama (500 g)

Subota (2.075 kcal)

Doručak – zobena kaša na mlijeku s bananom i cimetom

Užina 1 – ribana kruška s orasima i medom, čaj s limunom i medom

Ručak – teleće rolise s povrćem i umakom od povrća, ječmena kaša s brokulom, cikla, sok od naranče, miješani kruh (dvije šnite)

Užina 2 – Petit beurre keksi (4 kom), jabuka

Večera – kukuruzni žganci (50 g) sa svježim sirom i vrhnjam (90 g) i slaninom (10 g), zelena salata

Nedjelja (2.104 kcal)

Doručak – turska kava s mlijekom, sir (100 g) i vrhnje (50 g) s lanenim sjemenkama, pileća/pureća prsa delikates (40 g), miješani kruh (2 šnite)

Užina 2 – miješani kruh (1 šnita), marmelada (20 g), maslac (5 g), borovnice (100 g)

Ručak – janjetina (srednji komad bez masnoća, pečeni krumpir, miješana salata, miješani kruh (2 šnite), limunada

Užina 2 – savijača s jabukama, čaj s medom i limunom

Večera – pašteta od srdela, miješani kruh (2 šnite), zelene salata s mrkvom

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Nema predaje

Umirovljenica Marija: ‘Udomljeni Toto spasio mi je život’

Poznato je da kućni ljubimci pozitivno utječu na zdravlje ljudi – kako ono fizičko, tako i psihičko. Psi čovjeka potiču na redovitu fizičku aktivnost, povezuju s drugim ljudima te mu popravljaju raspoloženje.

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Mene je moj Toto spasio, to je sve što ću vam reći”, kaže gospođa Marija Topić (73), umirovljenica iz Zagreba govoreći o svom psiću, manjem mješancu smeđe-crne boje koji je u njezinu kuću stigao prije četiri godine.

“Na proljeće 2016. mi je umro muž. Bio je bolestan i pred kraj se dosta mučio. Doživio je moždani udar nakon kojega je ostao nepokretan pa sam se ja brinula o njemu. No kad je umro, svejedno sam doživjela šok. Pa zajedno smo bili čitav život! Udala sam se za njega kad sam imala 20 godina i čitavo smo vrijeme bili zajedno. I u dobru i u zlo, što se kaže. Trebali smo proslaviti 50 godina braka, no on to, nažalost nije doživio”, govori nam dalje gospođa Marija opisujući jedan od najtežih događaja u svojem životu.


“Pala sam u neku vrstu depresije. Nisam imala volje nizašto. Jedna sam izlazila iz stana, nisam se ni sa kime družila. Zbog svega toga djeca su se zabrinula i kao rješenje smislila Tota. Donijeli su mi kći i sin jednog dana tu malenu mrvicu i rekli mi da je to sad moj pas. Isprva sam bila ljuta i nisam ga htjela uzeti jer nisam planirala kućnog ljubimca. Bilo mi je dosta mene same. Ali, malo po malo, navikla sam se na Tota i na mene. Kad imaš psa, htio ne htio, moraš barem dva puta dnevno izaći iz kuće. Tako su zaredale svakodnevne šetnje, pa onda u parku upoznaš druge vlasnike pasa, malo porazgovarate, družite se. Onda, Toto mi se silno veseli kad se vratim odnekud kući. Pa tako ti se ne veseli ni čovjek! Ta ljubav stvarno se ne da opisati. Na kraju sam se počela osjećati se bolje i bolje i evo, sad mogu reći da me Toto spasio. I ja sam spasila njega jer su mi ga djeca dovela iz nekog azila, ali još je više on spasio mene”, kaže gospođa Marija.

Tijekom proljetnog lockdowna, Toto je postao prava mala zvijezda jer ga je još jedna Marijina susjeda znala tu i tamo izvesti u šetnju.

“Sjećate se kako je to bilo na proljeće. Nitko nije nikud mogao ići, pa su oni koji su imali psa bili pravi sretnici jer su imali zašto barem dva puta dnevno izaći iz kuće. Tako je mene zamolila moja susjeda Vera da bi prošetala Tota oko kuće. Naravno da sam pristala jer Toto obožava ići van i susjedu Veru dobro poznaje. Tako je opet bilo dobro i njemu i meni, ali i našoj Veri”, kaže gospođa Marija.

Ovakvih i sličnih priča ima mnogo, a svatko tko je ikada imao psa, potvrdit će vam da se ta ljubav doista može usporediti s ljubavlju prema drugom čovjeku.

foto: Mabel Amber, still incognito/ Pixabay

Karantena je potaknula na udomljavanja

Upravo tijekom karantene mnogi su odlučili nabaviti psa jer su osjećali da bi im baš taj potez mogao donijeti duševni mir u tako neizvjesnim vremenima. Potvrdili su nam to i iz Skloništa za životinje Dumovec.

“Od početka ožujka do danas iz Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba udomljeno je 411 pasa i 86 mačaka. Trenutačno je u Skloništu 67 pasa i 25 mačaka. Pasa je sada tri puta manje nego prošle godine u isto vrijeme. Takvom stanju najviše su pridonijeli građani među kojima vlada veliko zanimanje za udomljavanje te pad broja pasa koje terenska ekipa Skloništa pronalazi na zagrebačkim ulicama”, kaže Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba i potvrđuje da se doista nešto neobično događalo tijekom lockdowna.

“Posebno je zanimljivo bilo razdoblje karantene uvedene zbog epidemije novog koronavirusa u Hrvatskoj. Tada su građani gotovo svakodnevno dolazili u Dumovec i udomljavali pse. Na to su se odlučivali ljudi raznih dobi i životnih stilova. Bilo je tu od samaca i parova umirovljenika do obitelji s malom djecom, onih koji žive u stanovima te onih iz kuća, onih koji žele psa za maženje pred televizorom te onih koji preferiraju aktivniji život. Mnogi su pritom isticali da će im boravak kod kuće omogućiti opušteno zbližavanje sa psom, ali i kako ih veseli što će imati društvo za šetnju”, kaže Zajec.

Prednosti odraslih pasa

Inače, u Dumovcu znaju završiti psi o kojima se Zagrepčani treće dobi više ne mogu brinuti, a neki umirovljenici u Dumovec dolaze kako bi pronašli psa koji će im uljepšati godine koje su pred njima. Većina od njih odlučuje se za odrasle pse. Riječ je o odgojenim psima koji ne traže pažnju kakva je potrebna štencima. Ako žele psa koji nije preaktivan, odabiru seniore, pse koji su, poput njih, treće dobi. Riječ je o mirnim psima zahvalnima za sve što im njihov čovjek pruža – u prvom redu ljubav i pažnju, pojašnjavaju nam iz Dumovca.

Tko ne može udomiti, može volontirati

No ima i onih koji, iz raznih razloga, pse ne mogu udomiti, ali se rado s njima druže pa dolaze u Dumovec volontirati. Jedan od takvih je i Bruno Ogorelec (70) koji nam je opisao svoje iskustvo iz Dumovca.

“Volontirao sam do pred godinu dana. A nakon toga sam uletio u posao – prevoditelj sam pa sam dobio jedan roman za prevoditi, a nakon toga i drugi – pa nisam više imao vremena. No u Dumovcu sam volontirao dosta dugo”, kaže nam gospodin Ogorelec.

“Odlučio sam se na to jer me uhvatila depresija s odlaskom u mirovinu. To je bilo više-manje prisilno, morao sam otići u mirovinu i nije mi to leglo. Prestanak posla, loše imovinsko stanje i sve me to pogodilo. Ulovila me depresija, doduše ne u onom kliničkom smislu, ali jednostavno nisam bio ni za što. Imam jednog prijatelja koji je psihijatar i koji me ponukao da pokušam volontirati u Domovcu jer je znao da ja jako volim pse. I tako sam prvi put došao”, govori nam gospodin Ogorelec te nam opiusuje kako to izgleda:

“Uglavnom šećemo pse i igramo se s njima. Ja sam tamo bio po, recimo, dva sata i za to vrijeme prošetam četiri ili pet. Prioritet su ovi, kako da kažem, malo problematični psi, ovi koji su malo svadljivi. Toga sam se u početku malo bojao, nisam znao što i kako. Ali na kraju mi je postalo jasno da ako su ti psi uopće problematični, onda su problematični samo sa s drugim psima, a s ljudima su divni. Tu imate pse koji strašno izgledaju, ogromni su, pa onda ovi razni stafordi… Nelagodno bude čovjeku koji ih ne poznaje, ali to su sve divni psi nakon što malo naučite što i kako s njima”, navodi Ogorelec pa nastavlja:

“I tako sam ja počeo dolaziti uglavnom srijedom, kad nije bilo nikoga drugoga. Zanimljivo, u Dumovcu uglavnom volontira sve sama omladina, a to što nije bilo više ljudi mojih godina me malo iznenadilo jer je to upravo idealna zanimacija za umirovljenike. Vi se jako povežete s tim pesima. Nije svaka šetnja ista, nego se vi prilagodite svakom psi i razvijete s njim poseban odnos.”

Pas Bik iz Dumovca (foto: Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba)

“Bolje u Dumovcu, nego na lancu ili na ulici”

“Imate svoje ljubimce o kojima sam pisao i na Facebooku. Znate, ja sam se toga pomalo i bojao. Dosta sam emotivan pa sam se bojao kako ću se osjećati kad vidim tamo te pse kojima ne mogu pomoći. Jer ne mogu ja sad udomiti deset pasa. Imam doma jednu ljubomornu kuju koja ne bi dobro reagirala da nekoga još dovedem. Ali kasnije sam shvatio da tim psima u Dumovcu uopće nije loše. Neki od njih su bili na ulici ili su negdje bili na lancu i vlasnici se nisu o njima dobro brinuli, tako da im je u Dumovcu zaista dobro”, govori naš sugovornik kojemu su se neki štićenici Dumovca zavukli pod kožu.

Možda to nekome može na početku djelovati malo kaotično kad prvi put dođe i vidi toliko pasa i čuje tu kakofoniju, no psima je, ponavlja Ogorelec, ondje dobro. Za mnoge od njih to je pravi Disneyland, a nas sugovornik tvrdi da je svaki od njih posebna ličnost. “Nakon prvih nekoliko odrađenih srijeda, moji su mi prijatelji rekli da mi se dive zbog toga što se tako nesebično dajem. Ali to je totalna glupost. Pa više iz toga dobivam ja! Ja sam tamo išao kao u lunapark. Puno više su ti pesi meni dali nego što sam ja dao njima.”

Lijek za depresiju

I što se depresije tiče, odlasci u Dumovec su pomogli. “Nisam ja ni psiholog, ni psihijatar, tako da ne mogu reći što je tu konkretno pomoglo, jer mijenjao sam i druge svari u životu, ali ovo je bio sigurno jedan od pozitivnijih faktora. Mislim da mi je dosta pomoglo. Ja sam se silno veselio tim srijedama, pisao sam o tim psima i na Facebooku što su moji prijatelji jako dobro prihvatili. Osim toga, to mi je bila i jako dobra vježba jer ste vi s tim psima i jako aktivni čime održavate kondiciju. Moji prijatelji ipak nisu počeli volontirati, iako sam im ja svima preporučio. No ono što jesam uspio je to da je na moj nagovor desetak ljudi udomilo psa”, kaže Bruno Ogorelec.

“Poznato je da kućni ljubimci pozitivno utječu na zdravlje ljudi – kako ono fizičko, tako i psihičko. Psi čovjeka potiču na redovitu fizičku aktivnost, povezuju s drugim ljudima te mu popravljaju raspoloženje. Velika je to blagodat za starije ljude, pogotovo one koji žive sami. Njima kad dođu u Sklonište pridajemo posebnu pozornost. Naime, pas kojeg odabiru, ne smije im biti opterećenje, nego treba pozitivno pridonijeti kvaliteti njihova života”, kaže i Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba u čijem je sastavu Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba.

U sklopu kampanje Hrvatska volontira Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba organizira akciju Out of the Box. Akcija će se u Dumovcu održati u subotu 26. rujna od 10 do 14 sati.

“Sklonište poziva građane da pse koji u Dumovcu čekaju udomljenje, izvedu u šetnju. Naime, ti psi odlaze u šetnje, ali nikada u isto vrijeme. U subotu se tako otvara prilika da se dogodi nešto neviđeno – da se, bar nakratko, isprazne svi boksovi.

U Skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba trenutačno je sedamdesetak pasa. Dakle, za uspjeh akcije potrebno je jednako toliko volontera.

Inače, rad volontera u Skloništu izuzetno je vrijedan. Pse češljaju i šeću, igraju se s njima i maze ih. To je posebno važno za pse koji se tek socijaliziraju s drugim životinjama te ljudima. Upravo volonteri olakšavaju psima iz Dumovca čekanje na odlazak u novi dom”, poručuju iz Dumovca.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP