Prati nas

Vijesti

Dio umirovljenika ostaje bez invalidnine

Zakon dovodi u neravnopravan položaj osobe s teškim invaliditetom s obzirom na vrstu primanja koja ostvaruju, izjavila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Objavljeno

|

Nada Murganić (foto: Vlada.hr)

Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi mogle bi donijeti velike probleme za osobe s invaliditetom koje idu u mirovinu. Naime, kako piše Jutarnji list, prema izmjenama zakona koje su stupile na snagu 30. prosinca prošle godine, osobe s invaliditetom koje primaju mirovinu veću od 2455 kuna nemaju pravo na invalidninu.

Isti taj zakon, kojeg je izradilo Ministarstvo socijalne politike pod ravnanjem Nade Murganić, donio je dobitak osobama s invaliditetom koje rade i primaju plaću. Oni otpočetka ove godine imaju pravo i na osobnu invalidninu u iznosu od 1250 kuna, i to bez obzira kolika im je plaća. U travnju će iznos osobne invalidnine još malo porasti pa će ona iznositi 1500 kuna.


Invalidninu su ranije mogli primati samo oni s najtežim invaliditetom koji nemaju nikakvog prihoda ili im je prihod manji od 1250 kuna mjesečno. U tom su slučaju primali samo razliku od svog primanja do tog iznosa. Međutim, plaća i autorski honorari prema novim se izmjenama ne računaju kao prihod, pa će sve zaposlene osobe s invaliditetom koje odgovaraju kriterijima primati i invalidninu od 1250 kuna, piše Jutarnji.

Problematično je, piše Jutarnji, što su mirovine koje su veće od minimalne mirovine za 40 godina staža, što iznosi 2454,40 kuna, i dalje ostale definirane kao prihod. To znači da osobe s invaliditetom koje primaju toliku ili veću mirovinu nemaju pravo na osobnu invalidninu.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak poručila je kako ovakva odredba “dovodi u neravnopravan položaj osobe s teškim invaliditetom s obzirom na vrstu primanja koja ostvaruju.” “Osim osoba koje primaju mirovinu, isključene su i osobe s drugim prihodima koji nisu plaća ili autorski honorar, poput rada na ugovor o djelu ili naknade tijekom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa”, poručila je.

.

Vijesti

Ni 67 nije dovoljno. Hoće li mladi radnici u mirovinu sa 70 godina?

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu.

Objavljeno

|

Autor

Zbog dobi za odlazak u mirovinu su se već gubili izbori i pobjeđivale stranke koje su obećavale povratak “na staro”. Ali ni povećanje na 67 godina nije dovoljno, kažu njemački stručnjaci, nego na 69 godina i 4 mjeseca.

Kako piše Deutsche Welle, u posljednjem mjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbanke objavljena je računica koja se neće svidjeti zaposlenima: još od 2012. je u Njemačkoj povišena dob za odlazak u mirovinu i postupno će se onda do 2031. povećati na navršenih 67 godina života za odlazak u starosnu mirovinu. No ekonomisti su izračunali: ni to neće biti dovoljno da bi blagajna mirovinskog fonda izdržala zajamčenu mirovinu od najmanje 48% prosječnog dohotka.


Golemu rupu je naravno izazvala kamatna politika Europske središnje banke: kada praktično nema kamata na polog, mirovine se plaćaju tek od onoga što se ubere od zaposlenih – a i za taj doprinos je njemačka vlada obećala da se neće podizati na više od 20%, barem do godine 2025. Inače je prihod bio i od kamata i drugih oblika sigurnih uloga, na primjer u državne obveznice koje trenutno imaju čak negativnu kamatu. No “rupa” koja se već stvorila dok je diskontna stopa ESB-a praktično 0% više se neće moći popuniti.

Onda treba pogledati i koji će to naraštaj krenuti u mirovinu već sredinom sljedećeg desetljeća: čitava baby boom generacija brojnih mališana koji su rođeni koncem pedesetih i početkom šezdesetih prošlog stoljeća kad je izgledalo kako će biti samo bolje. Kad ubrzo taj brojčano velik naraštaj krene u mirovinu, dakle kad neće samo prestati uplaćivati u mirovinsku blagajnu nego će i početi isplata, to će već biti ozbiljan problem.

“Poklon” za punoljetnost današnjem naraštaju

Bundesbank rješenje vidi samo da se dob za odlazak u mirovinu još više povisi: najkasnije naraštaj koji je upravo postao punoljetan, dakle one rođene 2001. godine, bi trebalo pustiti u mirovinu ne prije 2070. – dakle kad oni budu imali 69 godina i 4 mjeseca.

Ekonomisti upozoravaju kako će samo tako biti “više zaposlenih koji će jačati i ukupnu gospodarsku moć i time biti i mjerna osnova za poreze i socijalna davanja”, piše u izvješću za listopad njemačke središnje banke. Upozoravaju kako je to i preporuka međunarodnih institucija poput MMF-a, OESS-a, ali i Europske unije koja savjetuje “daljnje povećavanje dobne granice za odlazak u mirovinu kako se produžuje i životni vijek”.

Ekonomski i obzirom na okolnosti, to naravno da ima smisla. Ali glavni argument za takvu odluku o “produženju životne dobi” polako prestaje biti istinit. Da, medicina napreduje, ali postaje i sve skuplja tako da nije baš sigurno kako će svi dobiti vrhunski medicinski tretman. Povrh toga dolazi i sve veći stres i neizvjesnosti u našoj radnoj okolini tako da je na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama očekivana životna dob – polako počela padati!

Politička bomba

Na reakcije ovog prijedloga Bundesbanke nije trebalo dugo čekati: već i ovo povišenje životne dobi za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji je izazvalo mnoštvo prosvjeda, a osobito u državama poput Italije, ali i Španjolske ili Francuske je vlade koje su uvele taj propis onda to skupo koštalo na sljedećim izborima.

Utoliko su se već oglasile i neke njemačke političke stranke: Zeleni poručuju kako “trebamo strategiju za zdraviji i duži radni vijek, a ne mirovinu sa 69 godina za sve”. Ljevica pak poručuje kako treba povisiti doprinos za mirovinsko, ali ne kao dodatni teret zaposlenima, nego za poslodavce (u Njemačkoj uplaćuju obje strane). Krovna organizacija njemačkih sindikata DGB upozorava kako je i čitavo to povišenje dobne granice za mirovinu već i sad na rubu prijevare.

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu. A ovako bi ta mirovina trebala stizati još kasnije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP