Prati nas

Vijesti

Dio umirovljenika ostaje bez invalidnine

Zakon dovodi u neravnopravan položaj osobe s teškim invaliditetom s obzirom na vrstu primanja koja ostvaruju, izjavila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Nada Murganić (foto: Vlada.hr)

Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi mogle bi donijeti velike probleme za osobe s invaliditetom koje idu u mirovinu. Naime, kako piše Jutarnji list, prema izmjenama zakona koje su stupile na snagu 30. prosinca prošle godine, osobe s invaliditetom koje primaju mirovinu veću od 2455 kuna nemaju pravo na invalidninu.

Isti taj zakon, kojeg je izradilo Ministarstvo socijalne politike pod ravnanjem Nade Murganić, donio je dobitak osobama s invaliditetom koje rade i primaju plaću. Oni otpočetka ove godine imaju pravo i na osobnu invalidninu u iznosu od 1250 kuna, i to bez obzira kolika im je plaća. U travnju će iznos osobne invalidnine još malo porasti pa će ona iznositi 1500 kuna.


Invalidninu su ranije mogli primati samo oni s najtežim invaliditetom koji nemaju nikakvog prihoda ili im je prihod manji od 1250 kuna mjesečno. U tom su slučaju primali samo razliku od svog primanja do tog iznosa. Međutim, plaća i autorski honorari prema novim se izmjenama ne računaju kao prihod, pa će sve zaposlene osobe s invaliditetom koje odgovaraju kriterijima primati i invalidninu od 1250 kuna, piše Jutarnji.

Problematično je, piše Jutarnji, što su mirovine koje su veće od minimalne mirovine za 40 godina staža, što iznosi 2454,40 kuna, i dalje ostale definirane kao prihod. To znači da osobe s invaliditetom koje primaju toliku ili veću mirovinu nemaju pravo na osobnu invalidninu.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak poručila je kako ovakva odredba “dovodi u neravnopravan položaj osobe s teškim invaliditetom s obzirom na vrstu primanja koja ostvaruju.” “Osim osoba koje primaju mirovinu, isključene su i osobe s drugim prihodima koji nisu plaća ili autorski honorar, poput rada na ugovor o djelu ili naknade tijekom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa”, poručila je.

.

Vijesti

Bežovan: ‘Možda ćemo vlasnicima apartmana na moru davati 800 kuna nacionalne mirovine’

Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

Ključni kriterij da bi osobe starije od 65 godina bez dovoljno radnog staža ostvarile pravo na tu naknadu jest dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna. No član radne skupine za izradu tog projekta, prof. dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava u razgovoru za Net.hr na moguće zlouporabe sustava.


“Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kaže Bežovan.

Profesor je rekao i kako je za vrijeme rada u skupini konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. 

“Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, rekao je Bežovan za Net.hr.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP