Prati nas

Vijesti

Država je zagrabila i u posmrtnine

U našem slučaju, radi se o iznosu od 7 tisuća kuna. Dakle, obitelj preminulog člana zbog odredbi Zakona, dobit će tek 4.200 kuna, kaže tajnik jedne od udruga koja nakon smrti članova nastoji pomoći obiteljima suočenima s velikim troškovima pogreba.

Objavljeno

|

Zakopani živi
foto: BigStock

“Umre član nekog društva koje internim aktom obitelji preminuloga jamči pomoć za sahranu člana. Može li tako? Ne može, kaže ministar financija Marić. Naime, to je pomoć za člana, a kad je on umro, više nije član, pa ju više osobno ne može ni dobiti. Supruga člana tu posmrtnu pomoć, pak, može do­biti samo ako plati porez na drugi dohodak, jer ona nije preminuli član. Neš’ ti biznisa!” piše najnoviji broj Glasa umirovljenika.

Do prosinca 2017., u javnosti je pri­lično nezapaženo prolazila odred­ba aktualnog Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16) kojom se reguli­raju pomoći i potpore neprofitnih orga­nizacija te na temelju koje proizlazi da država oporezuje čak 40 posto iznosa posmrtne pomoći koju neka od nepro­fitnih udruga isplaćuje obitelji preminu­log člana, ukoliko je aktima udruge ta­kva mogućnost predviđena. Preminula osoba više nije član, a iznos posmrtne pomoći država smatra drugim dohot­kom osobe kojoj se isplaćuje te je stoga iznos podložan oporezivanju.


Birokrati protiv humanosti

Krešimir Sever, predsjednik Nezavi­snih hrvatskih sindikata za jedan dnevni list izjavio je kako ovakva „birokratska navika nadvladava humanost takvog poteza”. Napominje kako ne treba po­sebno naglašavati s kolikim je troškom suočena obitelj kada umre netko od njenih članova, čemu nerijetko pretho­di još i kraća ili dulja bolest, što obitelj ionako dodatno opterećuje dodatnim troškovima.

Takva apsurdna odredba izazvala je interes medija. Vladimir Lulić, tajnik Hrvatskog novinarskog društva koje ta­kođer daje posmrtninu obiteljima pre­minulih članova, dodaje kako postoje izuzeci kad su nasljednici djeca do 18 godina starosti, iako to u Zakonu nije eksplicitno istaknuto. Kao i Sever, pro­tivi se takvim odredbama te naglašava kako država ne bi smjela uzimati sred­stva toliko potrebna članovima obitelji preminule osobe.

„Voljeli bismo kad bi obitelj člana dobila puni iznos koji smo namijeni­li kao pomoć našim internim aktom. U našem slučaju, radi se o iznosu od 7 tisuća kuna, dakle, obitelj preminulog člana zbog odredbi Zakona, dobit će tek 4.200 kuna“. Lulić ističe kako nije siguran koje su namjere ove odredbe i koliko bi država bila, ako bi uopće bila, u gubitku njenim ukidanjem ili promje­nom. „Zakonski je to tako, država takvu vrstu pomoći tretira kao drugi dohodak, no, znamo da se zakoni kod nas pišu tako da nisu uvijek najbolje nomotehnički formulirani, a oni koji su stvarali ove odredbe nisu se raspitali o ovakvim slučajevima. Vjerujem da bi se, uz malo volje, mogle donijeti promjene odreda­ba tog Zakona”.

Pogrebnici bez poreza

Vesna Kovač, predsjednica udruge „Posmrtna pripomoć” ističe pak kako je zbog slučaja oporezivanja posmrtne pomoći nastala prava pomutnja među članovima Udruge zbog medijskih na­pisa o oporezivanju posmrtnine. „Naši su članovi, posve opravdano, osjećali zbunjenost i htjeli su znati što sa njiho­vim novcem kojeg su uplaćivali sve ove godine. Svima smo im morali objasniti da odredbe Zakona ne obuhvaćaju i našu Udrugu, s obzirom da novac upla­ćujemo direktno pogrebnom poduze­ću. Funkcioniramo na posve drugači­jem principu stoga smo morali objaviti i demantij kako bi umirili naše članove i objasnili im da nema bojazni od opore­zivanja njihovog novca”.

Razliku između udruge „Posmrtna pripomoć” i, u ovom slučaju, HND-a dodatno pojašnjava i Lulić: „Iznos koji uplaćuju članovi „Posmrtne pripomoći” striktno je namjenski, ne ide nekoj tre­ćoj osobi. U našem slučaju, zakon to ne prepoznaje, prepoznaje samo člana koji smrću to prestaje biti”.

Do 2017. isplate pomoći obitelji pre­minulog člana nisu bili oporezivane, dodaje Lulić te naglašava kako je demantij koji je izdala udruga Posmrtna pripomoć bio logičan potez s obzirom na nastale nedoumice. „Gospođa Ko­vač, i sama pravnica, u razgovoru mi je objasnila kako je jedna od mogućnosti jasnije definiranje pomoći za članove, a ne, kako sada stoji, pomoći članovima”.

Ministarstvo ne odgovara na pitanja

Kako bi dodatno razjasnili oporezuje li se i zašto iznos posmrtnine koje neke neprofitne udruge, na temelju načela solidarnosti, isplaćuju najbližim srod­nicima preminulih članova, upit smo poslali i Ministarstvu financija, no od­govor do zaključenja ovog broja „Glasa umirovljenika” nismo dobili. Prenosimo, stoga, objašnjenje ministra financija Zdravka Marića koji je na medijske napi­se o oporezivanju posmrtne pripomoći odgovorio kako „odredba o posmrtni nama” nije nikakva novost u njegovoj poreznoj reformi. Ministar tvrdi da su takve isplate zapravo pojednostavljene, a korisnici došli u povoljniji položaj.

„Prije neprofitne udruge nikad nisu mogle isplaćivati novac članovima obi­telji bez neke protučinidbe. Sada smo to promijenili i protučinidbe više ne mora biti”. Drugi dohodak se oporezuje sto­pom od 24 posto, istaknuo je ministar i dodao kako sve to uvijek u medijima nije točno prenijeto.

Institucije, dakle, (samo) rade svoj posao, a mediji su krivi što uzbunjuju javnost. Sve po onoj staroj narodnoj: oguli najslabijega i najnemoćnijega, piše Glas umirovljenika.

.

Mozaik

Čarobnim koncertom Zvjezdana Ružića Maksimir je proslavio 225. rođendan

Drugo maksimirsko jezero tako je pretvoreno u najljepšu pozornicu na kojoj je, prema vlastitom priznanju, ovaj umjetnik nastupao.

Objavljeno

|

Autor

Kruna trodnevnog obilježavanja 225. rođendana zagrebačkog perivoja Maksimir bio je spektakularni “Pianotron – plutajući koncert” Zvjezdana Ružića.

Tisuće Zagrepčana i njihovih gostiju uživale u nesvakidašnjem noćnom koncertu, spoju klavira i mellotrona, i skladbama koje će ovaj pijanist, skladatelj i peterostruki porinovac objaviti na nadolazećem albumu.


Drugo maksimirsko jezero tako je pretvoreno u najljepšu pozornicu na kojoj je, prema vlastitom priznanju, Ružić nastupao. Kaže, dugo je o tome maštao, a san mu se konačno i ostvario. Maksimirsku čarolija organizirali su Javna ustanova – Maksimir i agencija Pedicab. Sva događanja besplatna su za posjetitelje.

Koncert Zvjezdana Ružića u Maksimiru (foto: Sandro Bura)
Koncert Zvjezdana Ružića u Maksimiru (foto: Sandro Bura)
Koncert Zvjezdana Ružića u Maksimiru (foto: Sandro Bura)
Koncert Zvjezdana Ružića u Maksimiru (foto: Sandro Bura)
Koncert Zvjezdana Ružića u Maksimiru (foto: Sandro Bura)
Koncert Zvjezdana Ružića u Maksimiru (foto: Sandro Bura)

Zvjezdan Ružić je rođen 1988. godine u Rijeci. Diplomirao je jazz klavir na Kärntner Landeskonservatoriumu u Austriji u klasi Prof. Roba Bargada (SAD). 2015. godine objavio je prvi autorski samostalni album “The Knightingale Cabaret” u izdanju Aquarius Recordsa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP