Prati nas

Mozaik

Ne volim te, bako!

Moja trogodišnja unuka mi govori da me ne voli, no kada je vrijeme da pođe kući, plače i želi ostati. Kako se postaviti? Mala djeca su strastvena i govore sve što im je na jeziku i u srcu. Kada vole, vole. A kada ne dobiju ono što žele, reći će da im više niste omiljena baka i da vas neće zvati na rođendan.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Što se događa sa starim tijelom?
foto: BigStock

Moja trogodišnja unuka mi govori da me ne voli, no kada je vrijeme da pođe kući, plače i želi ostati sa mnom. Kako se postaviti? Pitanje je to koje je obiteljskoj savjetnici Susan Stiffelman putem portala Grandparents.com postavila jedna zabrinuta baka. 

Mala djeca su strastvena i govore sve što im je na jeziku i u srcu. Kada vole, vole. A kada ne dobiju ono što žele, reći će da im više niste omiljena baka i da vas neće zvati na rođendan.


S vremenom postaju svjesni miješanih osjećaja i da nešto kod iste osobe mogu voljeti, a nešto im može smetati. No za trogodišnjake je to previše pa osjećaje izražavaju u odnosima crno-bijelo.

Sada kada ovo znate, ne bi vas trebala pogađati promjena raspoloženja vaše unučadi. Možda vas ne voli, jer ju tjerate da pospremiti igračke, ali u njenom srcu ta je izjava potpuno nepovezana s tim da se ne želi odlijepiti od vas kada treba ići kući.

Uz to, dijete nema velik rječnik s kojim može izraziti intenzitet i boju osjećaja. Možda je “ne volim te” za nju “nesretna sam, jer ne želim spremati igračke”. Možda je umorna, gladna ili nešto treće. Pitajte ju kako se osjeća. Pomognite joj da kaže ono što misli i osjeća. Takva vrsta komunikacije će joj trebati u životu.

Isto tako, kada plače jer se ne želi rastati od vas, pomognite joj da se izrazi. “Ne znam zašto plačeš, a samo par minuta ranije si mi rekla da me ne voliš”, nije rečenica koja će pomoći u ovoj situaciji.

Umjesto da se fokusirate na riječi koje su vas povrijedile, potrudite se pokazati joj da ju čujete i razumijete. Tako će u konačnici naučiti kako da vam kaže ono što stvarno misli i osjeća.

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP