Prati nas

Vijesti

Udovice branitelja zaustavile premijeru filma na HTV-u?

Film prikazuje kako Vlada suočena s financijskom krizom odluči osnovati državni inspektorat za obitelj i kreće istraživati sve slučajeve u kojima udovice primaju mirovine iako zapravo žive u izvanbračnim zajednicama s drugim muškarcima.

Objavljeno

|

Ministarstvo ljubavi, 2016. (foto: IMDB)

Radnja komedije Ministarstvo ljubavi – koji su podržali Hrvatski audiovizualni centar, Češki filmski centar, Eurimages, ali i sam HRT – prikazuje kako Vlada RH suočena s financijskom krizom odluči osnovati državni inspektorat za obitelj i kreće istraživati sve slučajeve u kojima udovice primaju mirovine iako zapravo žive u izvanbračnim zajednicama s drugim muškarcima.

„U četvrtak su me nazvali urednici s HRT-a i rekli mi kako se neće prikazati jer ih pritišću udruge udovica hrvatskih branitelja. Da budemo jasni, puni pijetet prema svim žrtvama Domovinskog rata i onima koji su izgubili svoje najmilije. A moj film i jest uistinu benevolentan prema udovicama. I baš zato sam ostao neugodno iznenađen“, kaže redatelj Pave Marinković za Jutarnji list.


„Ne želim ništa komentirati. Nisam spremna ni za kakve izjave. One koji će nas napadati zbog ovog predajem u Božje ruke“, izjavila je za Jutarnji Rozalija Bartolić, predsjednica Udruge udovica branitelja Domovinskog rata.

„Čini mi se da je ovdje riječ o klasičnom podmetanju, politizaciji i prizemnom iskazivanju nezadovoljstva s jednim od najboljih hrvatskih filmova u posljednjih deset godina. Ovo je uistinu grozan slučaj“, smatra Daniel Rafaelić, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra.

S HRT-a na kraju ipak imaju dobre vijesti za sve one koji jedva čekaju pogledati “Ministarstvo ljubavi”. „Spomenuti film bit će prikazan na Drugome programu Hrvatske televizije u četvrtak 11. siječnja u 21 sat“, stoji u odgovoru HRT-a Jutarnjem listu. (Naknadno je odlučeno da će se film prikazati u 23:20, op.ur)

O čemu se tu točno radi?

Krešo (Stjepan Perić) je nezaposleni biolog na pragu srednjih godina, bez iluzija i zarobljen u braku sa Sandrom (Olga Pakalović) koji se vjerojatno nije ni trebao dogoditi. U Hrvatskoj je u jeku gospodarska kriza pa država traži načine da napuni praznu blagajnu. Dvadeset godina nakon rata administracija pozornost usmjerava na ratne udovice. Svima onima koje se nisu ponovno udavale, a žive u izvanbračnim zajednicama s novim partnerima, bit će oduzeta braniteljska mirovina.

Da bi se izvršile nepopularne mjere, osniva se novi odjel koji treba istražiti udovice koje žive u grijehu – prema državi. Krešo ne može puno izgubiti pa pristaje na angažman u novom odjelu koji mu nudi njegov moćni punac (Milan Štrljić). Problem je što je Krešo, uz svog novog partnera, ekscentričnog Šikića (Dražen Kühn), potpuno krivi čovjek za posao, a stvari se dodatno kompliciraju kad se zaljubi u jednu od udovica (Ecija Ojdanić)…

Uloge: Stjepan Perić (Krešo), Dražen Kühn (Šikić), Ecija Ojdanić (Dunja), Milan Štrljić (Slavko), Olga Pakalović (Sandra), Ksenija Marinković (pukovnica Rukavina), Alma Prica (Ljerka)

Scenarist i redatelj: Pavo Marinković

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP