Prati nas

Zdravlje

Vježbanje je u starijoj dobi još važnije nego prije

Vježbanje je jako važno – ne možemo to dovoljno naglasiti. No kod starijih osoba ono nije samo važno već može značiti i razliku između pokretnosti i nepokretnosti. Vježbanje ne mora biti naporno, ali mora biti redovito kako bi spriječilo nemoć u kasnijim godinama.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Briga za starije u Hrvatskoj
foto: BigStock

Vježbanje se preporučuje u svakoj dobi, no za one starije, tjelovježba je naročito važna. Naime, starije osobe sklone sjedilačkom načinu života koje počnu vježbati, patit će od manjeg stupnja nemoći, pokazalo je novo istraživanje.

Znanstvenici su ispitivali 1635 osoba u dobi od 70 do 89 godina te ih rasporedili u različite skupine i odredili im program vježbanja koji je uključivao do 150 minuta hodanja tjedno te druge aktivnosti koje su poboljšavale snagu, ravnotežu i fleksibilnost. Nakon dvije godine, rezultati ispitivanja su pokazali da je vježbanje smanjilo izglede da osobe izgube neke važne sposobnosti, primjerice, ustajanja iz fotelje, saginjanja i slično.


“Koristi od tjelesne aktivnosti u smislu sprečavanja fizičkog invaliditeta zadržavaju se i kod starijih osoba koje već imaju simptome slabosti”, kaže voditelj istraživanja Roger Fielding sa sveučilišta Tufts u Bostonu. “Skoro svim starijim osobama koriste redoviti program tjelesnih aktivnosti, uključujući i one osobe koji već imaju znakove slabost. Kod starijih osoba koje ne pokazuju znakove slabosti, vježbanje može smanjiti rizik razvoja određenih elemenata slabosti poput gubitka sposobnosti samostalnog ustajanja iz sjedećeg položaja”.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP