Prati nas

Vijesti

Dalija Orešković, Marin Strmota i Duje Bonacci su naši heroji

Moramo se oduprijeti vlastitom cinizmu i podržati ih, jer nam daju nadu da postoji bolja budućnost. Prije svega, moramo ohrabriti one koji će slijediti njihov primjer. Ako već nije prekasno za sve. Dalija Orešković, Marin Strmota i Duje Bonnacci pokazali su da se može odgovornije, bolje i moralnije. Ma koliko im, a to je u našoj naravi, pokušavali pronaći mane i razloge koji bi umanjili vrijednost njihovih postupaka.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

scr: N1/foto: Facebook

Hrvatska je u samo nekoliko dana dobila čak tri heroja. Dalija Orešković, Marin Strmota i Duje Bonnacci pokazali su da se može odgovornije, bolje i moralnije. Ma koliko im, a to je u našoj naravi, pokušavali pronaći mane i razloge koji bi umanjili vrijednost njihovih postupaka.

Marin Strmota – dosta mu je demagogije

Demograf dr. Marin Strmota usred tiskovne konferencije, na kojoj je trebao čuvati leđa ministrici socijale i demografije Nadi Murganić, dao je ostavku. Slobodno interpretirano, poručio je javnosti da zapravo radi u „ministarstvu demagogije“ te da su ministričine „mjere“ pretakanje iz šupljega u prazno. „Hrvatska umire, ove mjere su folklor“, kazao je Strmota prije nego je napustio pozornicu priređenu u Banskim dvorima.


I dok se mnogi pitaju gdje je kvaka, najizglednije je da se državni tajnik s plaćom od gotovo 16.000 kuna, isprovociran pitanjem novinara, zapitao: „Što, dovraga, ja ovdje radim?“ I zaista, treba li docent Ekonomskog fakulteta u Zagrebu zamagljivati istinu, lagati javnosti i raditi sve ono što se protivi čestitosti koju bi trebala promovirati akademska zajednica. Ne treba.

Dalija Orešković – zamjerila se moćnima

Ni oporba ni vladajući ne vole Daliju Orešković, ženu koja je vodila Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa. Ponižena glasovanjem bez kvoruma u Saboru, a nakon kojega je postalo jasno da zastupnici ne žele Povjerenstvo i još manje nju na čelu te institucije, Orešković je povukla svoju kandidaturu. I svojoj je protukandidatkinji time omogućila časno povlačenje kandidature ili manje časno plivanje u HDZ-ovoj bari.

Hladna pravnica Orešković kojoj novinari, a ni protivnici, nisu uspjeli pronaći mrlju u osobnom i profesionalnom životu, zamjerila se brojnim moćnicima. Ne time da ih je lupila po džepu, jer njihovi su džepovi predebeli, već time da je javno ukazala na mrlje na njihovom političkom obrazu. „Otrovna Dalija“, kako su je neki zvali, nije se dala zastrašiti ni po cijenu gubitka fotelje pa se je zamjerila velikima; od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović do nekad najmoćnijeg čovjeka države – Tomislava Karamarka.  Dalija Orešković nije imala cijenu i baš zbog toga je njeno povjerenstvo bilo jedna od posljednjih vjerodostojnih institucija ove države. Nažalost, više to nije.

Duje Bonacci – ne želi biti uhljeb

Za stručnog suradnika u Upravi za visoko obrazovanje Duju Bonaccija smo doznali kada se grubo i negospodski narugao državnoj tajnici Janici Kostelić. Na društvenim mrežama je prošle godine objavio da je nekadašnja skijašica „polupismena i beskorisna državna tajnica“. I budimo iskreni, rekao je ono što smo svi mislili, ma koliko svi volimo našu nacionalnu junakinju. Potom joj se ispričao.

Bonacci je ovih dana ponovno ukazao na apsurde u Ministarstvu obrazovanja iz kojeg želi otići i pokrenuti privatan biznis. Zahtijevao je sporazumni raskid ugovora i primopredaju posla kojeg je vodio godinama. No nadređeni mu nisu odgovorili. Upozorio je i premijera Plenkovića da će Hrvatska ostati bez znatnog dijela ugovorenih i isplaćenih europskih sredstava zbog ministričinog ignoriranja problema. Zato već pet mjeseci sjedi u ministarstvu, bez dodijeljenih mu zadataka, iako redovno prima 11.000 kuna plaće. Bonacci tvrdi kako je do problema došlo zbog ministričinog ignoriranja, dok iz Ministarstva kažu kako su „uočene nepravilnosti“ te da do njihovog utvrđivanja sporazumni otkaz ne mogu potpisati. O svemu su izvijestili mediji, jer čak i kada ne želiš biti “uhljeb”, ova te država tjera na to.

Ukratko, Marin Strmota, Dalija Orešković i Duje Bonnaci, najvjerojatnije, nisu riskirali svoje egzistencije ovim postupcima, što im već mnogi u “analizama” na društvenim mrežama zamjeraju. Kao da moralnost i izgrađeni profesionalni život ne idu zajedno. No moramo se oduprijeti vlastitom cinizmu i podržati ih, jer nam daju nadu da postoji bolja budućnost. Prije svega, moramo ohrabriti one koji će slijediti njihov primjer. Ako već nije prekasno za sve.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP