Prati nas

Zdravlje

Dementne starce lijekovima “pretvaraju u zombije”

Domovi za starije i nemožne u SAD-u često koriste antipsihotike kako bi smirili i lakše kontrolirali svoje štićenike. Ta praksa izuzetno je opasna i štetna po zdravlje korisnika, pogotovo onih oboljelih od demencije. Međutim, vrlo malo se poduzima kako se se takvom obliku zloupotrebe lijekova stalo na kraj.

Objavljeno

|

Briga za dementne
foto: Pixabay

Domovi za starije i nemoćne u SAD-u zloupotrebljavaju antipsihotike i daju takve lijekove svojim štićenicima kako bi ih lakše kontrolirali. Naročito su pogođeni oni oboljeli od demencije, a praksa je prilično raširena iako je najstrože zabranjeno korištenje kemijskih sredstava u tu svrhu, piše Independent. Iako se korištenje antipsihotika povezuje s dvostruko većom smrtnošću kod pacijenata s demencijom, ta se praksa ipak nastavlja. U mnogim slučajevima, lijekovi se daju pacijentima i bez pristanka bilo obitelji, bilo samog pacijenta.

Osoblje domova te lijekove koristi kako bi disciplinirala korisnike doma, čime se, između ostalog, krše njihova ljudska prava, upozorio je Human Rights Watch. Međutim, čak kad se takva praksa i dokaže, domovi i njihovi zaposlenici rijetku budu kažnjeni. ‘Ljudi s demencijom često su pod sedativima kako bi ih se lakše kontroliralo i kako bi posao njegovatelja bio lakši. Vlada čini vrlo malo kako bi zaštitila pacijente’, kaže Hannah Flamm s Pravnog fakulteta Sveučilišta New York. ‘Vrlo često njegovatelji pacijentima daju antipsihotike kako bi suzbili izražavanje boli ili uznemirenosti, krivo procjenjujući da takve oblike ponašanja svakako treba suzbiti.’



Izvještaj o stanju u američkim domovima za starije i nemoćne, tvrdi da se svakog dana oko 179.000 uglavnom starijih ljudi s demencijom bude podvrgnuto terapiji antipsihoticima bez adekvatne dijagnoze. Izvještaj se temelji na istraživanju više od 100 domova za starije i nemoćne i intervjuima s korisnicima domova, njihovom rodbinom i njegovateljima. U oko 15.600 domova za starije i nemoćne u SAD-u 2017. godine živjelo je oko 1,1 milijun ljudi starijih od 65 godina. Medicaid, program zdravstvene zaštite za osobe s niskim prihodima, glavni je izvor financiranja za ovaj oblik dugotrajne skrbi.

Antipsihotici su razvijeni kako bi se tretirala psihotična stanja poput šizofrenije. Agencija za hranu i lijekove propisuje da takvi lijekovi moraju biti posebno označeni. Administracija predsjednika Obame naložila je pojačanu kontrolu upotrebe takvih lijekova, no 2017. godine na snagu je stupio moratorij na takvu odluku. Izvještaj nadalje navodi slučaj 62-godišnje žene kojoj je u domu u Teksasu dan lijek Seroquel bez znanja nje same ili njezine obitelji. ‘Taj lijek te potpuno onesposobi. To je vrlo moćan lijek. Čitavo vrijeme sam spavala. Morala sam pitati ljude koji je uopće dam’, ispričala je korisnica doma.

Kći 75-godišnje žene prisjeća se slučaja kad je dom za starije i nemoćne iz Kansasa stavio njezinu majku na antipsihotike i koja je nakon toga samo mirno sjedila i buljila u prazno. ‘Kao da se njezina osobnost potpuno izgubila. Bila je kao zombi.’

Doktor David Gifford, predsjednik Udruženja američkih domova za njegu starijih i nemoćnih, ipak kaže kako je korištenje antipsihotika u najvećem broju slučajeva ipak opravdano. No slučajevi u kojima se lijekovi daju bez potrebne dijagnoze, trebali bi se pažljivije motriti. ‘Te vrste lijekova povećavaju rizik komplikacija kod starijih osoba i posebno onih s demencijom, stoga nastojimo smanjiti njihovu upotrebu kroz osobni pristup svakom pacijentu.’

.

Zdravlje

Cvijeće smanjuje stres i potrebu za analgeticima

Cvijeće kupujemo osobama koje želimo razveseliti ili kojima želimo na nečemu čestitati. No postoji i jako dobar razlog da sami sebe nagradimo s raskošnim buketom omiljenog cvjeća. Naime, znanstvena studija je pokazala da cvijeće ima pozitivan učinak na naše psiho-fizičko stanje.

Objavljeno

|

Kupovina cvijeća je običaj kad nekome idemo u goste, nekoga želimo razveseliti ili mu na nečemu čestitati. No postoji još jedan razlog zašto bismo svi trebali stalno biti okruženi cvijećem. Naime, cvijeće smanjuje stres i tjeskobu.

Američko udruženje za hortikulturu provelo je studiju kako bi ustanovilo imaju li biljke terapeutski učinak na osobe koje se oporavljaju od operacije. Rezultati su bili i više nego zanimljivi. Znanstvenici su motrili 90 pacijenata koji su se oporavljali od operacije slijepog crijeva i koji su bili raspoređeni u sobe sa ili bez cvijeća te kroz određeni vremenski period pratili njihovu fizičku i psihičku reakciju.



Otkrili su da su pacijenti u sobama s cvijećem značajno rjeđe posezali za analgeticima, imali su niži sistolički tlak i sporije bilo, manje su patili od tjeskobe i umora te bili općenito bolje raspoloženi i optimističniji u vezi ishoda svoje bolesti.

I vrtlarenje je zdrav

Ovo nije prvo istraživanje koje je ispitivalo utjecaj cvijeća na ljude. Studija objavljena prije 11 godina u Britanskom časopisu sportske medicine ustanovila je da vrtlarenje ima isti učinak kao i odlazak u teretanu.  Čak i samo sat vremena takve lagane fizičke aktivnosti, može biti jednako učinkovito kao i tjelovježba. Dodatni je plus što nećete morati vrijeme provoditi u društvu oznojenih vježbača.

53. Međunarodna vrtna izložba Floraart - Zagreb
foto: Sandro Bura

Naravno, kućne biljke nemaju jednak učinak kao i boravak u vrtu no poznato je da kućne biljke popravljaju kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, smanjuju stres pa čak i uzrokuju neke pozitivne promjene u električnoj aktivnosti mozga, aktivnosti srca i napetosti mišića.

Dakako, ako niste rođeni sa “zelenim prstom”, briga o biljkama može vam izazvati i ponešto stresa. No rješenje za vas u tom bi slučaju mogli biti sukulenti, vrlo otporne bilje koje mogu preživjeti čak i najnetalentiranije vlasnike.

Iako ništa ne može zamijeniti živo cvijeće, i krasan buket može vam značajno popraviti raspoloženje. Uz to, pažljivo raspoređeno cvijeće po prostoru može biti i odraz vašega stila te način da izrazite svoju kreativnost.

Nastavi čitati