Prati nas

Vijesti

Hrvatsko zdravstvo među pet najlošijih u Europskoj uniji

Luksemburg se i ove godine potvrdio kao najbolji zdravstveni sustav na svijetu, s izvrsnim sustavom prevencije, dostupnom zdravstvenom uslugom i prosječnim životnim vijekom od 82 godine.

Objavljeno

|

Koliko se čeka na pregled?
foto: Mojevrijeme.hr

Na rang-ljestvici od ukupno 149 država svijeta, čiji stupanj blagostanja već više od desetljeća mjeri londonski Institut Legatum, Hrvatska se ove godine našla na 43. mjestu, a u sektoru zdravstva na niskom 55. mjestu, među najgorih pet država Europske unije. Lošije od Hrvatske u pogledu zdravstvene skrbi stoje Latvija, Litva, Bugarska i Rumunjska.

Luksemburg se i ove godine potvrdio kao najbolji zdravstveni sustav na svijetu, s izvrsnim sustavom prevencije, dostupnom zdravstvenom uslugom i prosječnim životnim vijekom od 82 godine, javlja Novi list.


Zanimljivo je reći da je 2013. godine, na primjer, Hrvatska bila ukupno niže rangirana, na 53. mjestu, što je deset mjesta niže nego danas, ali je zdravstvo bilo plasirano na 36. mjestu, što je gotovo 20 mjesta više nego danas.

S očekivanim životnim vijekom od 77,5 godina, koji je još uvijek daleko ispod europskog prosjeka, i ne možemo očekivati bolji plasman na ljestvici zdravstvenog blagostanja. Europski zdravstveni indeks (EHCI) nedavno je pokazao sve slabe točke našeg zdravstvenog sustava: prevelika smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti, loša prevencija, previsoka stopa bolničkih infekcija, loši ishodi liječenja, ono su zbog čega Hrvati žive kraće od prosjeka EU koji iznosi 80 očekivanih godina života.

Indeks blagostanja određuje se temeljem 104 različite varijable, od poslovnog okruženja, stope zaposlenosti, do osobnog osjećaja slobode, sigurnosti, pa i obrazovanja i zdravstvene skrbi. Zdravstvo se pak mjeri osnovnim tjelesnim i mentalnim zdravljem, zdravstvenom infrastrukturom i dostupnošću preventivne skrbi, piše Novi list.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP