Prati nas

Nema predaje

Kako sačuvati zube i što ako ih ne sačuvamo?

Ako su vaši roditelji imali dobre i zdrave zube, vrlo je vjerojatno da ni vi nećete imati problema s dentalnim zdravljem. No čak i ako vas genetika nije pomazila, pravilna njega sačuvat će vaše zube čak i u kasnijoj životnoj dobi. Ako pak koji zub putem nastrada, tu je suvremena stomatologija.

Objavljeno

|

Kako sačuvati zube?
foto: Pixabay

“Počeo mi se klimati most pa sam se naručila kod zubara da mi to popravi”, govori nam Vesna, 72-godišnja umirovljenica iz Zagreba.

“Imam jako finog zubara. Mladi dečko, ali jako stručan. Ovaj most što mi je ispao, napravila sam još prije 20 godina. Možda i više. To mi je radio bivši zubar koji je odavno na onom svijetu. Da mi je most radio ovaj mladi, možda bi još držao, tko zna”, kaže kroz smijeh i dodaje: “No ja sam još dobra. Svi prednji zubi su moji. I moja mama je imala svoje zube sve do smrti. To vam je genetika.”


I zubi stare

Doista, neki ljudi dugo zadržavaju svoje zube čak i ako ponekad preskoče koje pranje. Drugi pak redovito četkaju i po nekoliko puta dnevno, no s vremenom im zubi ipak propadaju, kvare se i na kraju ispadaju.

Starenje je biološki proces kojega nije pošteđen nijedan organ i nijedno tkivo, pa tako ni zubi. Zdravlje zubi i oralno zdravlje općenito – što osim zubi, uključuje i zdravlje parodontalnog tkiva, sluznice i žlijezda slinovnica – predstavlja vrlo važan dio općeg zdravlja. Kod starije populacije posebno je vidljiva ta veza između općeg zdravlja i zdravlja usne šupljine, a narušeno zdravlje zuba predstavlja velik rizik i za opće stanje organizma.

Češće su i neke bolesti koje u zrelim godinama dodatno mogu ugroziti zdravlje zubi. Na primjer, dijabetes, neurološke, krvožilne, reumatske i zloćudne bolesti mogu uzrokovati pojavu raznih neugodnih i potencijalno opasnih simptoma u usnoj šupljini, kao što su pečenje i suhoća usta, sve do gljivičnih infekcija.

Osteoporoza je jedan od čimbenika koji utječe na zdravlje zuba, ali predstavlja i vrlo velik problem u stomatologiji. Naime, gotovo sve vrste protetskih nadomjestaka trebaju zdravu kost kao bazu. Ako je ta kost porozna i nedovoljno čvrsta, stomatološki zahvat ugradnje zuba neće uspjeti. Osim toga, osobama koje pate od uznapredovale osteoporoze, čak i primjena nevelike sile prilikom stomatološkog zahvata, može uzrokovati prijelome čeljusnih kostiju.

Zubi pridonose kvaliteti života

Jačanje svijesti o važnosti brige za oralno zdravlje vrlo je bitno u svim dobnim skupinama, a za to je presudna redovita zubna higijena i redovita kontrola kod stomatologa. Kvaliteta života kod ljudi koji imaju svoje vlastite zube nemjerljiva je u odnosu na one koji nose protezu, iako suvremena stomatologija nudi rješenja koja vrlo efikasno nadomještaju izgubljene zube.

O tome kako se brinuti o zubima nakon što prijeđemo neke godine, koliko starijih osoba danas uopće ima vlastite zube i što se može napraviti kad zubi ispadnu, porazgovarali smo s doc.dr.sci. Nikolom Petričevićem iz klinike Visodent, specijalistom stomatološke protetike i ekspertom u području ITI implantologije.

Nikola Petričević, zubar (foto: privatna arhiva)

Za početak, koliko ljudi starije životne dobi uopće ima svoje zube? Nose li baš svi proteze?

To je prije bilo tako. Skoro svi stariji ljudi nosili su proteze, no od tog se vremena štošta promijenilo. Ponajprije odnos prema zdravlju i higijeni usne šupljine. Danas su pacijenti svjesniji važnosti zdravlja zuba za opće zdravlje i trude se sačuvati svaki pojedini zub. Točan postotak ljudi koji imaju svoje zube i u kasnijoj životnoj dobi nije poznat, ali je vidljivo da se broj pacijenata sa očuvanom većinom zubi povećava.

Koji su najčešći problemi starije generacije kad je u pitanju zdravlje zuba?

Problem broj jedan je i dalje nedostatak pojedinog zuba do kojeg dolazi iz različitih razloga. Pacijenti najčešće žele nadomjestiti zub koji fali fiksnim zubom, no problem je u tome što državno zdravstveno osiguranje ne priznaje takav zahvat. To je razlog zašto su proteze još uvijek najčešći način nadoknade izgubljenog zuba.

Među vašim pacijentima ima i dosta osoba starije životne dobi. Koji su najčešći zahvati zbog kojih vam dolaze?

Najčešći zahvati su ipak čišćenje površine korijena ispod razine zubnog mesa, tj. kamenca i drugih nečistoća. Naravno ne smijemo zaboraviti mostove i proteze. Kod starijih osoba nadomještanje izgubljenih zubi vrlo je čest zahvat.

Jeste li u svojoj praksi primijetili drugačiji odnos prema oralnoj higijenu i zdravlju zubi kod staije i mlađe populacije?

Da, svakako. Mlađa generacija uvijek je sklona novitetima i dobro je informirana o potrebi održavanja higijene zuba. Nažalost, starija populacija nije dobro upoznata s pravilnim održavanjem oralne higijene. I to se u posljednje vrijeme mijenja, ali razlike se još uvijek jako dobro vide.

Trebaju li se starije osobe brinuti o dentalnom zdravlju i higijeni na drugačiji način od mlađih?

Način održavanja dobre higijene je sličan. Razlika može biti jedino u spretnosti s četkicom, odnosno koordinaciji pokreta kod starijih osoba.

Najbolje zubne proteze

foto: BogStock

Kako se njeguju proteze?

Proteze se nakon jela čiste četkicom i preko noći ostavljaju u čaši s vodom. Postoje i šumeće tablete koje je dodatno čiste od naslaga i bakterija.

Koliko su u starijoj dobi povezani prehrana i zdravlje zubi?

Za zdravlje zuba je najbolja prehrana ona sa što manje šećera, no teško je u potpunosti izbjeći šećer. Posljedice se najbolje vide kod djece koja rano trebaju popravak čak i mliječnih zuba. Starija populacija također unosi mnogo šećera i često loše održavaju oralnu higijenu.

Kakav je odnos starije populacije prema zubarima i odlascima u zubnu ordinaciju?

Ono što mogu primijetiti je da su stariji pacijenti strpljiviji i ne kasne u dogovorene termine. Za rad jedne ordinacije to je vrlo važno.

Što uzrokuje tzv. osjetljive zube? Treba li odmah trčati zubaru čim zaboli na hladno, toplo ili slatko?

S godinama se zubno meso povlači ostavljajući vratove zuba izložene vanjskim utjecajima. To je glavni razlog zašto zubi reagiraju na toplo ili hladno.

Kako se s godinama zubi mijenjaju?

U prvoj fazi niknu mliječne jedinice i potom slijedi nicanje preostalih zuba. Trajne jedinice i šestice niču oko šeste godine, a ostatak se izmjenjuje oko devete pa sve do dvanaeste godine. Kad niknu trajni zubi, to je to. Izgubimo li koji trajni zub, neće nam niknuti novi, nažalost.

Oštećuje li pušenje zube?

Pušenje je odavno prepoznato kao rizičan faktor za oralno zdravlje, posebno kod pacijenata s bolestima zubnog mesa. Napredovanje bolesti je ubrzano te se zubi gube ranije nego kod pacijenata koji ne puše.

Koliko je zdravlje zubi važan unos kalcija i je li dovoljno piti mlijeko i jesti sir ili se moraju uzimati dodaci prehrani?

Kalcij je važan element u izgradnji kostiju i zubi pa je preporuka da ga djeca unose u većoj količini. Uvriježeno je mišljenje kako mliječni proizvodi sadrže najviše kalcija, ali postoji čitav niz namirnica koje ga sadrže u većoj količini, poput nekih vrsta povrća, ribe i sjemenki.

I na kraju, je li za zdravlje zubi važnija genetika ili pravilna njega?

Genetika je vrlo važan preduvjet za razvoj bolesti zubnog mesa. Pravilnom zubnom higijenom i profesionalnim čišćenjem naslaga može se znatno usporiti pa čak i zaustaviti napredak bolesti.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  

.

Nema predaje

Pitali smo sve što trebate znati o supernamirnicama i dijetama

Imamo lošu i dobru vijest. Loša je da ne postoje čudotvorne namirnice koja skidaju kile, proljepšavaju ten i jačaju kosu. Dobra je vijest da vam takve supernamirnice ni ne trebaju da biste se hranili zdravo. Potrebano je tek one već poznate namirnice malo pažljivije kombinirati.

Objavljeno

|

“Jedite suhe smokve! Kosa i koža će vam biti ljepši, a izgubit ćete i prekomjerne kilograme!” “Ojačajte imunitet uz đumbir – naribajte ga u kolače ili skuhajte čaj.” “Lan je čudotvorna sjemenka puna antioksidansa koji će regenerirati vaše tijelo!”. Sa svih strana zatrpavaju nas ovakvim i sličnim savjetima i vijestima o “čudotvornim namirnicama koje su prave čuvarice zdravlja”. Stoga smo nekoliko pitanja postavili magistri nutricionizma Sandri Zugan.

No može li doista jedna namirnica baš tako promijeniti ukupno stanje našeg organizma? Postoje li supernamirnice, neke novovjeke panaceje koje su u stanju izliječiti svaku bolest?


Taj senzacionalizam u predstavljanju namirnica, vrlo je čest. Ne samo općenito u medijima već i u svijetu nutricionizma. Ljudi me često pitaju što da jedu kako bi smršavili. To je potpuno krivo postavljeno. Takav odnos prema hrani i zdravlju je zapravo pokazatelj našeg mentaliteta.

Ljudi traže brza rješenja, no istina je da nema prečice. Ne postoji namirnica koja ‘topi kile’. No postoji nešto što se zove uravnotežena prehrana koja je za nas najbolja. Postoji i niz namirnica i jela koji kad djeluju zajedno , imaju dobar učinak na naše tijelo. Mi nutricionisti to zovemo ‘prehrambeni ili nutricionistički portfolio’.

Između određenih namirnica postoji sinergija pa bolje djeluju zajedno neka svaka zasebno. Poanta je da je i zdravlje samo po sebi multifaktorijalno i ne ovisi samo o hrani. Poznato je jedno istraživanje koje je pokazalo da ista hrana različito djeluje na tijelo  s obzirom na to jesmo li u stresu ili smireni. Konkretno, radilo se o istraživanju na ženama pri čemu je primijećeno da masti koje se uzimaju kad je organizam u mirnom stanju, imaju protuupalno djelovanje, no te će iste masti imati upalno djelovanje ako se konzumiraju u stanju stresa. Dakle, možemo pripremati najzdraviju moguću hranu i jako se truditi oko toga, no ako jedemo na brzinu, uznemireni i pod stresom, te zapravo zdrave namirnice neće nam koristiti koliko bi mogle.

Znači, čudotvornih namirnica nema?

Nema. Ljudi ponekad misle da je hrana kao struja: ima je ili je nema. No prehrana, ali i cjelokupno zdravlje je puno kompleksniji fenomen. Poznata je ona Hipokratova izreka: ‘Ako želite biti zdravi, jeste li se spremni odreći onoga što vas čini bolesnima?’. To je zapravo jedina prava istina.

Mogli bismo reći da nikad za neko zdravstveno stanje nije kriva hrana. Mi zapravo na taj način našu odgovornost prebacujemo na hranu, a odgovornost za brigu o našem tijelu je naša. Često nije uopće problem ono što jedemo, nego način na koji to jedemo. Lakše je okriviti hranu nego doista vidjeti što mi činimo sebi loše.

No potreba za hranjivim tvarima mijenja se kako osoba sazrijeva i stari?

To je točno. Nutricionizam možemo ugrubo podijeliti na prehranu kroz životnu dob. A to počinje doslovno od začeća, pa kroz trudnoću dok smo fetusi, nakon toga djetinjstvo, pa tinejdžerska, zrela i starija dob. U svakom dobu života imamo određene potrebe za hranom i naše potrebe za hranjivim tvarima se mijenjaju kroz različita razdoblja života.

Kad smo zdravi, onda nam je cilj održati to zdravlje. No kad je osoba bolesna, onda te smjernice koje inače vrijede – a to su da jedemo minimalno 200 grama voća na dan, minimalno 300 grama povrća na dan, da bude pet boja na našem tanjuru, da jedemo što više integralnih žitarica – te konkretne smjernice se mijenjaju. Recimo kod ljudi koji boluju od šećerne bolesti, ponekad postoji mišljenje da je dovoljno uzeti lijek da bi se taj šećer držao pod kontrolom. No to nije istina. Da bi lijek mogao doseći kapacitet koji ima i da bi mogao održati šećer pod kontrolom, baza mora biti pravilna prehrana. U protivnom neće doći do očekivanih rezultata.

Često se susrećem i s pacijentima koji misle da mogu jesto što god žele ako za svoje bolest piju lijekove. Primjerice, osoba koja ima povišen krvni tlak i za to pije tablete, misli da ne mora paziti što jede jer će lijekovi riješiti sve probleme. No istraživanje provedeno 2008. godine pokazalo je da od svih osoba koje uzimaju lijekove za tlak, samo njih 18 posto doista ima reguliran krvni tlak kako bi trebalo. Kad osoba ima takvih zdravstvenih tegoba, potrebno je provesti dijetoterapiju. No opet, neće jedna namirnica ništa promijeniti već kompletna prehrana.

Sjećam se anegdote iz svojih studentskih dana kad sam imala praksu na Odjelu za endokrinologiju i dijabetologiju u bolnici Sveti duh kad mi je jedan pacijent rekao da ne razumije zašto mora toliko paziti na prehranu ako koristi tablete za reguliranje šećera. Osim šećera, imao je još niz bolesti koje su uzrokovane baš dugotrajnom nepravilnom prehranom, odnosno bolesti koje si je on sam priskrbio, da tako kažem. Dakle, bolesti koje su rezultat krivih životnih navika, a ne nešto s čime se, recimo, rodio. To pitanje je postavio kao malu provokaciju, na što sam mu ja odgovorila da ako je to tako, i da ako su mu lijekovi doista dovoljni te da na prehranu ne mora paziti, zašto mi onda ovaj razgovor vodimo u bolnici, a ne negdje vani. Tako da sam se i ja poslužila malom provokacijom kako bi mu dočarala o čemu je zapravo riječ.

Znači, osim s obzirom na dob čovjeka, potrebe za hranjivim tvarima mogu biti bitno promijenjene i kad čovjek pati od neke bolesti?

Da. Kad postoje određena stanja kad je zdravlje narušeno i tijelo je u bolesti, tada je potrebno promijeniti odnosno prilagodili prehranu. No opet, nije stvar u tome da će jedna hrana ili jedna namirnica riješiti problem ili odagnati simptome, nego se tada određuje čitav skup namirnica koje mogu pogodno djelovati na stanje u kojem se osoba nalazi.

Dakle, uvijek se tradi o kombinaciji. Jedan banalni primjer. U posljednje vrijeme dosta se govori o kurkumi kao jako dobroj i zdravoj namirnici. No ta kurkuma jako dobro ide u kombinaciji s paprom i uljima. Papar pomaže da se ta kurkuma u crijevima odmah ne razgradi, a ulje će pomoći da tijelo bolje iskoristi vrijedne tvari iz kurkume. Slično kao i oni vitamini koji su topivi u mastima. Među hranjivim tvarima uvijek postoji timski rad. Kad je čovjek bolestan, treba prilagoditi prehranu i unos nekih namirnica pojačati, a druge izbjegavati. Ali nikad se ne radi o tome da postoji baš ta jedna namirnica, ta jedna egzotična vrsta voća s druge strane planete koja će nas ozdraviti.

No ljudi ponekad u najboljoj namjeri s nekim vrstama hrane pretjeraju ili pak neku vrstu hrane potpuno izbace iz prehrane. Puno je takvih dijeta koje, recimo, izbacuju ugljikohidrate i baziraju se na proteinima ili nešto slično. Je li to uopće dobro?

Da, u posljednje su vrijeme jako popularne visokoproteinske dijete ili dijete s izrazito niskom udjelom ugljikohidrata ili s visokim udjelom masti. No takve dijete ne čine ništa dobro.

Studije provedene na jako velikom broju ljudi pokazale su da je najbolja prehrana ona s nešto većim udjelom bilja, dakle povrća i voća. No, svaki nutricionist će vam reći da je najbolja prehrana ona uravnotežena. Evo primjera: vegetarijanska, a naročito veganska prehrana jako je bogata vitaminom B9, ali siromašna vitaminom B12 i kad je velika razlika između razina ta dva vitamina, povećava se opasnost od moždanog udara. A čovjek misli da se jako zdravo hrani jer ne jede meso. Ni u čemu ne treba pretjerivati i ničega se ne treba odricati jer ključ je uvijek u ravnoteži.

U zadnje vrijeme pravi je hit ketogena prehrana koja je jako bogata mastima. Takva dijeta razvijena je prvenstveno za osobe i djecu koje boluju od epilepsije i koji su koristili puno određenih lijekova. Takva dijeta se počela primjenjivati u bolnici i radile su se brojne analize kojima se stalno kontriliralo je li osoba u stanju ketoze ili ketoacidoze. Kada je u krvi prevelika razina kiseline, tijelo će uzimati karbonate iz kostiju.

Ketogena dijeta je bila razvijena za populaciju s vrlo specifičnim bolestima, tako da zapravo ne razumijem koja je logika da se na taj način hrane zdrave osobe i zašto bi zdrava osoba samu sebe limitirala na taj način. Ovo je dobar primjer kako su neki ljudi spremni otići u krajnost kako bi postigli neki rezultat koji bi isto tako mogli postići na neki po njihovo tijelo puno blaži i ugodniji način i bez rizika.

To s ketogenom dijetom je slično kao kad bi osoba s posve zdravim nogama najmerno sjela u invalidska kolica jer misli da će tako brže prevaliti neku udaljenost. No, ponavljam, ako je osoba bolesna i preporučuje joj se određena dijeta, onda je to nešto drugo.

Ako ipak ustanovimo da nam nečega u organizmu nedostaje, je li u redu posegnuti da dodacima prehrani u vidu raznih tableta? Koliko koriste takvi dodaci prehrani ako se koriste čisto iz predostrožnosti?

Što se tiče dodataka prehrani, oko toga se lome koplja. U određenim fazama života i kad su prisutne određene bolesti, dodaci prehrani u vidu nekih tableta doista mogu pomoći. No to su stanja kad organizmu kronično nedostaje nekog elementa. No kad se radi o zdravim ljudima, istraživanja nisu pokazala da nastupaju nekakve značajne promjene ako se koriste suplementi. Ukratko, kod zdravih ljudi je korištenje dodataka prehrani – bacanje novca. No bolesni i stariji ljudi često imaju pojačanu potrebu za nekim vitaminom. U toj situaciji dodaci prehrani mogu pomoći.

No zdravi ljudi koji razmišljaju o prehrani često to čine zbog želje da smršave. Tako da za njih vijest da nema jedne čudotvorne namirnice koja “topi salo“ zapravo nije dobra.

Naravno. Osim načina na koji jedemo, moramo spomenuti i količinu. Poznato je da ćemo uvijek najviše pojesti sa švedskog stola, a kad obroci dolaze u slijedovima, poznato je da će ljudi reći: ‘Hvala neću više, čuvam si mjesta za desert.’

Kad mi dolaze ljudi koji bi željeli smršavjeti, onda radimo plan prehrane koji uključuje najširi mogući spektar namirnica. Zapravo, to je nama evolucijski tako, čovjek mora jesti od svega po malo. To znamo i po sebi jer rijetko će se dogoditi da netko uzme jednu vrstu kolača i najede se do sitosti, a češće je da će od više vrsta kolača probati od svake vrste po malo. Naglasak je uvijek na raznolikosti i sinergiji hrane. Timski rad među namirnicama doista postoji i on je ključan bilo u procesu održavanja zdravlja, bilo u procesu ozdravljenja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP