Prati nas

Nema predaje

Kako sačuvati zube i što ako ih ne sačuvamo?

Ako su vaši roditelji imali dobre i zdrave zube, vrlo je vjerojatno da ni vi nećete imati problema s dentalnim zdravljem. No čak i ako vas genetika nije pomazila, pravilna njega sačuvat će vaše zube čak i u kasnijoj životnoj dobi. Ako pak koji zub putem nastrada, tu je suvremena stomatologija.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako sačuvati zube?
foto: Pixabay

“Počeo mi se klimati most pa sam se naručila kod zubara da mi to popravi”, govori nam Vesna, 72-godišnja umirovljenica iz Zagreba.

“Imam jako finog zubara. Mladi dečko, ali jako stručan. Ovaj most što mi je ispao, napravila sam još prije 20 godina. Možda i više. To mi je radio bivši zubar koji je odavno na onom svijetu. Da mi je most radio ovaj mladi, možda bi još držao, tko zna”, kaže kroz smijeh i dodaje: “No ja sam još dobra. Svi prednji zubi su moji. I moja mama je imala svoje zube sve do smrti. To vam je genetika.”


I zubi stare

Doista, neki ljudi dugo zadržavaju svoje zube čak i ako ponekad preskoče koje pranje. Drugi pak redovito četkaju i po nekoliko puta dnevno, no s vremenom im zubi ipak propadaju, kvare se i na kraju ispadaju.

Starenje je biološki proces kojega nije pošteđen nijedan organ i nijedno tkivo, pa tako ni zubi. Zdravlje zubi i oralno zdravlje općenito – što osim zubi, uključuje i zdravlje parodontalnog tkiva, sluznice i žlijezda slinovnica – predstavlja vrlo važan dio općeg zdravlja. Kod starije populacije posebno je vidljiva ta veza između općeg zdravlja i zdravlja usne šupljine, a narušeno zdravlje zuba predstavlja velik rizik i za opće stanje organizma.

Češće su i neke bolesti koje u zrelim godinama dodatno mogu ugroziti zdravlje zubi. Na primjer, dijabetes, neurološke, krvožilne, reumatske i zloćudne bolesti mogu uzrokovati pojavu raznih neugodnih i potencijalno opasnih simptoma u usnoj šupljini, kao što su pečenje i suhoća usta, sve do gljivičnih infekcija.

Osteoporoza je jedan od čimbenika koji utječe na zdravlje zuba, ali predstavlja i vrlo velik problem u stomatologiji. Naime, gotovo sve vrste protetskih nadomjestaka trebaju zdravu kost kao bazu. Ako je ta kost porozna i nedovoljno čvrsta, stomatološki zahvat ugradnje zuba neće uspjeti. Osim toga, osobama koje pate od uznapredovale osteoporoze, čak i primjena nevelike sile prilikom stomatološkog zahvata, može uzrokovati prijelome čeljusnih kostiju.

Zubi pridonose kvaliteti života

Jačanje svijesti o važnosti brige za oralno zdravlje vrlo je bitno u svim dobnim skupinama, a za to je presudna redovita zubna higijena i redovita kontrola kod stomatologa. Kvaliteta života kod ljudi koji imaju svoje vlastite zube nemjerljiva je u odnosu na one koji nose protezu, iako suvremena stomatologija nudi rješenja koja vrlo efikasno nadomještaju izgubljene zube.

O tome kako se brinuti o zubima nakon što prijeđemo neke godine, koliko starijih osoba danas uopće ima vlastite zube i što se može napraviti kad zubi ispadnu, porazgovarali smo s doc.dr.sci. Nikolom Petričevićem iz klinike Visodent, specijalistom stomatološke protetike i ekspertom u području ITI implantologije.

Nikola Petričević, zubar (foto: privatna arhiva)

Za početak, koliko ljudi starije životne dobi uopće ima svoje zube? Nose li baš svi proteze?

To je prije bilo tako. Skoro svi stariji ljudi nosili su proteze, no od tog se vremena štošta promijenilo. Ponajprije odnos prema zdravlju i higijeni usne šupljine. Danas su pacijenti svjesniji važnosti zdravlja zuba za opće zdravlje i trude se sačuvati svaki pojedini zub. Točan postotak ljudi koji imaju svoje zube i u kasnijoj životnoj dobi nije poznat, ali je vidljivo da se broj pacijenata sa očuvanom većinom zubi povećava.

Koji su najčešći problemi starije generacije kad je u pitanju zdravlje zuba?

Problem broj jedan je i dalje nedostatak pojedinog zuba do kojeg dolazi iz različitih razloga. Pacijenti najčešće žele nadomjestiti zub koji fali fiksnim zubom, no problem je u tome što državno zdravstveno osiguranje ne priznaje takav zahvat. To je razlog zašto su proteze još uvijek najčešći način nadoknade izgubljenog zuba.

Među vašim pacijentima ima i dosta osoba starije životne dobi. Koji su najčešći zahvati zbog kojih vam dolaze?

Najčešći zahvati su ipak čišćenje površine korijena ispod razine zubnog mesa, tj. kamenca i drugih nečistoća. Naravno ne smijemo zaboraviti mostove i proteze. Kod starijih osoba nadomještanje izgubljenih zubi vrlo je čest zahvat.

Jeste li u svojoj praksi primijetili drugačiji odnos prema oralnoj higijenu i zdravlju zubi kod staije i mlađe populacije?

Da, svakako. Mlađa generacija uvijek je sklona novitetima i dobro je informirana o potrebi održavanja higijene zuba. Nažalost, starija populacija nije dobro upoznata s pravilnim održavanjem oralne higijene. I to se u posljednje vrijeme mijenja, ali razlike se još uvijek jako dobro vide.

Trebaju li se starije osobe brinuti o dentalnom zdravlju i higijeni na drugačiji način od mlađih?

Način održavanja dobre higijene je sličan. Razlika može biti jedino u spretnosti s četkicom, odnosno koordinaciji pokreta kod starijih osoba.

Najbolje zubne proteze

foto: BogStock

Kako se njeguju proteze?

Proteze se nakon jela čiste četkicom i preko noći ostavljaju u čaši s vodom. Postoje i šumeće tablete koje je dodatno čiste od naslaga i bakterija.

Koliko su u starijoj dobi povezani prehrana i zdravlje zubi?

Za zdravlje zuba je najbolja prehrana ona sa što manje šećera, no teško je u potpunosti izbjeći šećer. Posljedice se najbolje vide kod djece koja rano trebaju popravak čak i mliječnih zuba. Starija populacija također unosi mnogo šećera i često loše održavaju oralnu higijenu.

Kakav je odnos starije populacije prema zubarima i odlascima u zubnu ordinaciju?

Ono što mogu primijetiti je da su stariji pacijenti strpljiviji i ne kasne u dogovorene termine. Za rad jedne ordinacije to je vrlo važno.

Što uzrokuje tzv. osjetljive zube? Treba li odmah trčati zubaru čim zaboli na hladno, toplo ili slatko?

S godinama se zubno meso povlači ostavljajući vratove zuba izložene vanjskim utjecajima. To je glavni razlog zašto zubi reagiraju na toplo ili hladno.

Kako se s godinama zubi mijenjaju?

U prvoj fazi niknu mliječne jedinice i potom slijedi nicanje preostalih zuba. Trajne jedinice i šestice niču oko šeste godine, a ostatak se izmjenjuje oko devete pa sve do dvanaeste godine. Kad niknu trajni zubi, to je to. Izgubimo li koji trajni zub, neće nam niknuti novi, nažalost.

Oštećuje li pušenje zube?

Pušenje je odavno prepoznato kao rizičan faktor za oralno zdravlje, posebno kod pacijenata s bolestima zubnog mesa. Napredovanje bolesti je ubrzano te se zubi gube ranije nego kod pacijenata koji ne puše.

Koliko je zdravlje zubi važan unos kalcija i je li dovoljno piti mlijeko i jesti sir ili se moraju uzimati dodaci prehrani?

Kalcij je važan element u izgradnji kostiju i zubi pa je preporuka da ga djeca unose u većoj količini. Uvriježeno je mišljenje kako mliječni proizvodi sadrže najviše kalcija, ali postoji čitav niz namirnica koje ga sadrže u većoj količini, poput nekih vrsta povrća, ribe i sjemenki.

I na kraju, je li za zdravlje zubi važnija genetika ili pravilna njega?

Genetika je vrlo važan preduvjet za razvoj bolesti zubnog mesa. Pravilnom zubnom higijenom i profesionalnim čišćenjem naslaga može se znatno usporiti pa čak i zaustaviti napredak bolesti.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  

.

Mozaik

Vrtovi na balkonu nisu samo razbibriga, tako se mogu uzgojiti pristojne količine hrane

Da biste se okušali u vrtlarstvu, nije vam potrebno mnogo zemlje. Pronašli smo ljude koji sasvim ozbiljne količine hrane uzgajaju na vlastitom balkonu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Mali vrt u kojem se može uzgojiti dovoljno hrane da bi se to moglo osjetiti na kućnom budžetu i dovoljno znanja da se to učini, san su mnogih. Hrvatska je neslavni rekorder po udjelu izdataka za hranu u kućnom budžetu, pa tako svaki mjesec u prosjeku na hranu ode 28 posto onoga što zaradimo. To je, doduše, za pet postotnih poena manje nego prije desetak godina kad smo na hranu trošili 33 posto budžeta, ali je dalje puno. Ne treba ni naglašavati da u Hrvatskoj na hranu potrošimo značajno više od prosjeka Europske unije gdje se na hranu troši, ovisno o državi, između tri i deset posto kućnog budžeta.

Razlog ovakvog stanja u Hrvatskoj su niske plaće i mirovine s jedne, a cijene hrane iste ili čak i više nego u ostalim zemljama Europske unije, s druge strane.


No nije samo to. Sve više smo svjesni važnosti zdrave prehrane pa želimo namirnice za koje smo sigurni da su posve prirodne i netretirane ikakvim štetnim stvarima. Osim toga, u današnjem užurbanom i stresnom životu komadić zemlje na kojem bi se moglo raditi i kasnije uživati u plodovima svojih ruku, za mnoge su način opuštanja i mogli bismo reći oblik meditacije uz rad.

Kako nemaju svi luksuz komada zemlje, niti mogu doći do parcele urbanog vrta – koje svojim građanima omogućuju neki gradovi – mnogi se u želji da se nekako ipak okušaju u vrtlarstvu, okreću balkonima, terasama, pa čak i zelenim površinama oko stambenih zgrada. No je li takvo vrtlarenje samo odmor za živce i zgodan hobi, ili se na balkonu može uzgojiti dovoljno hrane za ukusne obroke koji k tome mogu utjecati na kućni budžet? Kolika je uopće najmanja površina na kojoj je moguće uzgojiti neku primjetnu količinu hrane?

Pronašli smo ljude koji kažu da puno površine, uz malo kreativnosti, volje i pametnu organizaciju, i ne treba. Vrtlari entuzijasti okupljeni oko Facebook grupe “Moj mali vrt” podijelili su s nama svoja iskustva.

Slavica Bartolović: “Mi smo jedne godine posadili mahune u tegle po stepenicama i imali dovoljno za sebe, za zamrzivač i za dijeliti. Peršin i celer također radi lista imam u teglama. Vrt mi je mali, ali i u njemu svašta ima. Neke stvari kupujemo, no čovjeka uvijek veseli ubrati svoje, ma koliko god to bilo.”

Irina-Helga Breskvar: “Imam mali balkon širine 98 cm, ali dugačak skoro devet metara. Sadim okruglu mrkvu, celer i peršin za list, jagode, češnjak, blitvu, balkonski paradajz, bosiljak, timijan… Svašta.”

Martina Mačković: “Imam vrt na lođi i terasi. Uistinu se osjeti na kućnom budžetu. Salatu nisam morala kupiti od studenog 2019. do kraja lipnja ove godine, a jedemo je skoro svaki dan. Sadila sam salatu i sijala rikolu u različitim fazama i šišala je kod branja pa bi ona iznova potjerala. Imala sam i dosta blitve koja nanovo raste kad se pošiša, doduše ne tako brzo kao salata. Sadim i mladi luk, češnjak, hrpu celera, provansalskog kelja, a o isplativosti začinskog bilja da ne govorim: ružmarin, bosiljak, kadulja, majčina duđica, vlasac, peršin, celer, kopar. Imala sam i manje količine mladog krumpira, oko 1,8 kg te rajčice.”

Biserka Rak: “Imam nekih 40 kvadrata vrta i uvijek ima nešto u njemu, ovisno koje je godišnje doba. Vrt je na suncu, dosta zaklonjen od vjetra i jako rano počnem s berbom povrća. Prve rajčice, paprike i tikvice berem već u kasno proljeće, a ako računate koliko je kilogram svega, osjeti se ušteda. Uvijek imam svega pomalo koliko nama treba, a višak ili kuham ili spremam u zamrzivač.”

Julijana Cifrek Brna: “Ja imam vrt od cca 100 m2. Nije puno, ali uz redovito sijanje i održavanje, ima svega pomalo. Povrće kupujem samo kad mi nešto ne uspije, recimo ove godine paprika. Rad u vrtu opušta, smiruje i jedno mi je od najdrazih mjesta.”

Lili Mendeš: “Imam vrt od oko 180 kvadrata. To je baš za ostavljanje briga i problema, uživanje u plodovima i njihovoj ljepoti… Nadmudrujem se sa štetnicima, no zato imam ekološki uzgoj povrća i voća. I dakako da to pomaže kućnom budžetu.”

Za četveročlanu obitelj – 50 kvadrata

Koja površina je dovoljna da bi se uspjelo uzgojiti dovoljno povrća, voća ili začinskog bilja da bismo to doista primijetili i na novčaniku, pitali smo Andreju Čoh, urbanu vrtlaricu koja je svoja iskustva u vrtlarenju na skučenim prostorima dijelila i u TV emisiji “Gradionica vrtova” koja se emitirala na HVT-u.

“Da biste uspjeli uzgojiti dovoljno hrane za sebe, a govorimo o četveročlanoj obitelji, onda vam je potrebno oko 50 kvadratnih metara prostora. Naravno, nećete tako moći uzgojiti svu hranu koja vam je potrebna, ali pametnom sadnjom, te godine neke namirnice nećete morati kupovati”, kaže nam Andreja.

“Pametna sadnja znači da će biti iskorišten doslovno svaki centimetar od tih pedesetak kvadrata, pa ako zasadite mahune ili tikvice i pažljivo brinete o njima, to povrće nećete morati kupovati jer ih se može uzgojiti doista puno tako da ćete možda nešto i podijeliti.”

S čim početi?

“Uvijek je najbolje početi sa začinima jer vam za njih doista ne treba puno prostora i možete ih uzgajati u tegli na prozoru. Znači, ružmarin, lovor, timijan… To su sve trajnice što znači da će rasti čitavu godinu”, kaže Čoh pa dodaje: “Ako se odlučite za bosiljak, u jednoj ga se tegli može uzgojiti doista puno. Ja ga nakon branja usitnjavam i stavljam u maslinovo ulje koje potom zaledim u kutijama za led, pa kad mi je potrebno, dodam u neko jelo bosiljak. I što je najvažnije, uvijek znam da je posve prirodno i neprskano.”

“Osim začina, ono što bih svakako preporučila za početak su razne salate koje se mogu uzgajti u teglama na balkonu. Imate li dovoljno prostora, u balkonskom vrtu veličine jedne palete, možete uzgojiti dovoljno salate da je uvijek imate dovoljno. Ako te gredice natkrijete plastikom, produžit ćete im sezonu pa ćete i salate imati dulje. Osim zelene salate, tako možete uzgajati i matovilac, špinat i slično.”

A kad nakon začinskih biljaka steknete “zeleni palac”, možete se okušati u nečem zahtjevnijem. “Imam prijateljicu koja na balkonu ima maslinu koja svake godine daje ploda otprilike jednu za šaku. Naravno, da to nije neka količina, ali samo da vidite da se na balkonima mogu uzgajati i zahtjevnije stvari. Mogu se u teglama imati male voćke, citrusi na primjer, mandarine ili limuni. Oni preko zime mogu biti u stanovima, na zatvorenom, gdje cvjetaju čitave godine i prostoriji daju prekrasan svjež miris. Za tako uzgojen limun ste posve sigurni da nije ničime tretiran pa možete iskoristiti sve: i sam limun i njegovu koricu. Naime, neprskane limune je ponekad teško naći”, kaže nam Andreja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP