Prati nas

Nema predaje

Kako sačuvati zube i što ako ih ne sačuvamo?

Ako su vaši roditelji imali dobre i zdrave zube, vrlo je vjerojatno da ni vi nećete imati problema s dentalnim zdravljem. No čak i ako vas genetika nije pomazila, pravilna njega sačuvat će vaše zube čak i u kasnijoj životnoj dobi. Ako pak koji zub putem nastrada, tu je suvremena stomatologija.

Objavljeno

|

Kako sačuvati zube?
foto: Pixabay

“Počeo mi se klimati most pa sam se naručila kod zubara da mi to popravi”, govori nam Vesna, 72-godišnja umirovljenica iz Zagreba.

“Imam jako finog zubara. Mladi dečko, ali jako stručan. Ovaj most što mi je ispao, napravila sam još prije 20 godina. Možda i više. To mi je radio bivši zubar koji je odavno na onom svijetu. Da mi je most radio ovaj mladi, možda bi još držao, tko zna”, kaže kroz smijeh i dodaje: “No ja sam još dobra. Svi prednji zubi su moji. I moja mama je imala svoje zube sve do smrti. To vam je genetika.”


I zubi stare

Doista, neki ljudi dugo zadržavaju svoje zube čak i ako ponekad preskoče koje pranje. Drugi pak redovito četkaju i po nekoliko puta dnevno, no s vremenom im zubi ipak propadaju, kvare se i na kraju ispadaju.

Starenje je biološki proces kojega nije pošteđen nijedan organ i nijedno tkivo, pa tako ni zubi. Zdravlje zubi i oralno zdravlje općenito – što osim zubi, uključuje i zdravlje parodontalnog tkiva, sluznice i žlijezda slinovnica – predstavlja vrlo važan dio općeg zdravlja. Kod starije populacije posebno je vidljiva ta veza između općeg zdravlja i zdravlja usne šupljine, a narušeno zdravlje zuba predstavlja velik rizik i za opće stanje organizma.

Češće su i neke bolesti koje u zrelim godinama dodatno mogu ugroziti zdravlje zubi. Na primjer, dijabetes, neurološke, krvožilne, reumatske i zloćudne bolesti mogu uzrokovati pojavu raznih neugodnih i potencijalno opasnih simptoma u usnoj šupljini, kao što su pečenje i suhoća usta, sve do gljivičnih infekcija.

Osteoporoza je jedan od čimbenika koji utječe na zdravlje zuba, ali predstavlja i vrlo velik problem u stomatologiji. Naime, gotovo sve vrste protetskih nadomjestaka trebaju zdravu kost kao bazu. Ako je ta kost porozna i nedovoljno čvrsta, stomatološki zahvat ugradnje zuba neće uspjeti. Osim toga, osobama koje pate od uznapredovale osteoporoze, čak i primjena nevelike sile prilikom stomatološkog zahvata, može uzrokovati prijelome čeljusnih kostiju.

Zubi pridonose kvaliteti života

Jačanje svijesti o važnosti brige za oralno zdravlje vrlo je bitno u svim dobnim skupinama, a za to je presudna redovita zubna higijena i redovita kontrola kod stomatologa. Kvaliteta života kod ljudi koji imaju svoje vlastite zube nemjerljiva je u odnosu na one koji nose protezu, iako suvremena stomatologija nudi rješenja koja vrlo efikasno nadomještaju izgubljene zube.

O tome kako se brinuti o zubima nakon što prijeđemo neke godine, koliko starijih osoba danas uopće ima vlastite zube i što se može napraviti kad zubi ispadnu, porazgovarali smo s doc.dr.sci. Nikolom Petričevićem iz klinike Visodent, specijalistom stomatološke protetike i ekspertom u području ITI implantologije.

Nikola Petričević, zubar (foto: privatna arhiva)

Za početak, koliko ljudi starije životne dobi uopće ima svoje zube? Nose li baš svi proteze?

To je prije bilo tako. Skoro svi stariji ljudi nosili su proteze, no od tog se vremena štošta promijenilo. Ponajprije odnos prema zdravlju i higijeni usne šupljine. Danas su pacijenti svjesniji važnosti zdravlja zuba za opće zdravlje i trude se sačuvati svaki pojedini zub. Točan postotak ljudi koji imaju svoje zube i u kasnijoj životnoj dobi nije poznat, ali je vidljivo da se broj pacijenata sa očuvanom većinom zubi povećava.

Koji su najčešći problemi starije generacije kad je u pitanju zdravlje zuba?

Problem broj jedan je i dalje nedostatak pojedinog zuba do kojeg dolazi iz različitih razloga. Pacijenti najčešće žele nadomjestiti zub koji fali fiksnim zubom, no problem je u tome što državno zdravstveno osiguranje ne priznaje takav zahvat. To je razlog zašto su proteze još uvijek najčešći način nadoknade izgubljenog zuba.

Među vašim pacijentima ima i dosta osoba starije životne dobi. Koji su najčešći zahvati zbog kojih vam dolaze?

Najčešći zahvati su ipak čišćenje površine korijena ispod razine zubnog mesa, tj. kamenca i drugih nečistoća. Naravno ne smijemo zaboraviti mostove i proteze. Kod starijih osoba nadomještanje izgubljenih zubi vrlo je čest zahvat.

Jeste li u svojoj praksi primijetili drugačiji odnos prema oralnoj higijenu i zdravlju zubi kod staije i mlađe populacije?

Da, svakako. Mlađa generacija uvijek je sklona novitetima i dobro je informirana o potrebi održavanja higijene zuba. Nažalost, starija populacija nije dobro upoznata s pravilnim održavanjem oralne higijene. I to se u posljednje vrijeme mijenja, ali razlike se još uvijek jako dobro vide.

Trebaju li se starije osobe brinuti o dentalnom zdravlju i higijeni na drugačiji način od mlađih?

Način održavanja dobre higijene je sličan. Razlika može biti jedino u spretnosti s četkicom, odnosno koordinaciji pokreta kod starijih osoba.

Najbolje zubne proteze

foto: BogStock

Kako se njeguju proteze?

Proteze se nakon jela čiste četkicom i preko noći ostavljaju u čaši s vodom. Postoje i šumeće tablete koje je dodatno čiste od naslaga i bakterija.

Koliko su u starijoj dobi povezani prehrana i zdravlje zubi?

Za zdravlje zuba je najbolja prehrana ona sa što manje šećera, no teško je u potpunosti izbjeći šećer. Posljedice se najbolje vide kod djece koja rano trebaju popravak čak i mliječnih zuba. Starija populacija također unosi mnogo šećera i često loše održavaju oralnu higijenu.

Kakav je odnos starije populacije prema zubarima i odlascima u zubnu ordinaciju?

Ono što mogu primijetiti je da su stariji pacijenti strpljiviji i ne kasne u dogovorene termine. Za rad jedne ordinacije to je vrlo važno.

Što uzrokuje tzv. osjetljive zube? Treba li odmah trčati zubaru čim zaboli na hladno, toplo ili slatko?

S godinama se zubno meso povlači ostavljajući vratove zuba izložene vanjskim utjecajima. To je glavni razlog zašto zubi reagiraju na toplo ili hladno.

Kako se s godinama zubi mijenjaju?

U prvoj fazi niknu mliječne jedinice i potom slijedi nicanje preostalih zuba. Trajne jedinice i šestice niču oko šeste godine, a ostatak se izmjenjuje oko devete pa sve do dvanaeste godine. Kad niknu trajni zubi, to je to. Izgubimo li koji trajni zub, neće nam niknuti novi, nažalost.

Oštećuje li pušenje zube?

Pušenje je odavno prepoznato kao rizičan faktor za oralno zdravlje, posebno kod pacijenata s bolestima zubnog mesa. Napredovanje bolesti je ubrzano te se zubi gube ranije nego kod pacijenata koji ne puše.

Koliko je zdravlje zubi važan unos kalcija i je li dovoljno piti mlijeko i jesti sir ili se moraju uzimati dodaci prehrani?

Kalcij je važan element u izgradnji kostiju i zubi pa je preporuka da ga djeca unose u većoj količini. Uvriježeno je mišljenje kako mliječni proizvodi sadrže najviše kalcija, ali postoji čitav niz namirnica koje ga sadrže u većoj količini, poput nekih vrsta povrća, ribe i sjemenki.

I na kraju, je li za zdravlje zubi važnija genetika ili pravilna njega?

Genetika je vrlo važan preduvjet za razvoj bolesti zubnog mesa. Pravilnom zubnom higijenom i profesionalnim čišćenjem naslaga može se znatno usporiti pa čak i zaustaviti napredak bolesti.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  

.

Mozaik

Opet čitamo stari fake news da ranije umirovljenje znači i duži život. Tko stoji iza toga?

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Objavljeno

|

“Deset godina rada može vas koštati dvadeset godina mirovine!” Ovi dana neki hrvatski portali, neskloni provjeri podataka, donijeli su “šokantnu analizu” koja pokazuje da rad u zreloj dobi znatno skraćuje život.

Pa se tako tvrdi da aktuarska analiza dr. Ephrema Chenga, vodećeg stručnjaka za mirovinski sustav, provedena na mirovinskim podacima Boeinga i nekoliko drugih velikih kompanija pokazuje da su radnici umirovljeni sa 65 godina života u prosjeku poživjeli još 18 mjeseci, dok su njihove kolege koje su se umirovile s 55 godina u mirovini uživale još 25 godina.


Kao izvor ove vijesti, koju su spremno prenijeli i neki sindikati na svojim stranicama i društvenim mrežama, navodi se objava portala biznews.com iz rujna 2013. u kojoj “financijski savjetnik Alec Riddle” objašnjava razloge zašto je tomu tako.

Zaista šokantno, zar ne? No kada je nešto baš toliko šokantno, postoji velika vjerojatnost da nije istinito, pogotovo kada u sebi ne sadrži informaciju za koju instituciju i kada je analiza provedena te na kojem uzorku, a sve bez poveznice na originalni materijal ili reference na dublji izvor. I pri tome proturječi kredibilnim istraživanjima koje možemo naći u ozbiljnim znanstvenim bazama.

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Priča se poziva na autoritete, no tko su oni?

Dr. Ephrem (Siao Chung) Cheng nepoznanica je internetu, osim kada se radi o ovoj vijesti koju izdašno prenose izdanci financijske industrije, prvenstveno stranice iza kojih stoje privatna mirovinska osiguranja i financijski savjetnici. Nismo pronašli kredibilan izvor koji bi nam rekao kakvo je njegovo obrazovanje niti za koga radi ili je radio. Iako je njegova navodna analiza pokazala šokantne podatke, dr. Cheng je uspješno izbjegao gostovanja na televizijama, u radijskim programima i časopisima. Samozatajno.

Provjerili smo i financijskog savjetnika Aleca Riddlea koji je napisao “otrežnjujući tekst koji bi nas trebao potaknuti na razmišljanje o vlastitim mirovinskim opcijama i strategijama”, kako sugerira biznews.com. Južnoafrički financijski savjetnik i motivacijski govornik Alec Riddle na linkedinu, mreži koja okuplja poslovne ljude, pojavljuje se pod tri profila. Od toga su dva bez kontakata, a treći broji više od 500 konekcija. Prema onome što je napisao, radi za investicijsku kuću Private Wealth Managament te drži inspiracijske govore o tome kako je pobijedio pretilost i postigao zavidne sportske uspjehe na Ironmanu.

Kako su ozbiljni mediji popratili ovu priču?

“Boeing studija je citirana u novinama, magazinima i među stručnjacima. Kruži internetom godinama. Problem je što Boeing jednostavno kaže da nije istinita”, piše BBC u kolovozu 2012. godine, dakle prije objave na biznews.com. “Na stranu Boeing, postoji li bilo kakav dokaz koji bi mogao poduprijeti ideju da rano umirovljenje produžuje život? Iznenađujuće, istina bi mogla biti potpuno suprotna: kasnije umirovljenje – duži život”, navodi ovaj ugledni medij u analizi koja detaljno ‘rastavlja’ ovaj mit.

BBC nas je zaintrigirao. A što točno kaže Boeing?

S obzirom na “bradatost” ove vijesti, ne čudi da nismo pronašli službenu objavu na kompanijinim stranicama. No ta objava pod nazivom “Umirovimo glasine o očekivanom životnom vijeku”, citirana je na nekoliko blogova. Poslužili smo se blogom australskog profesora matematike Murraya Bourna.

“Ne postoji korelacija između dobi umirovljenja i životnog vijeka Boeingovih umirovljenika”, stoji u Boeingovom priopćenju uz grafikon koji prikazuje stvarnu dob umirovljenja i životni vijek promatranih radnika. “Prvi netočni podaci o životnom vijeku pojavili su se u ranim osamdesetim godinama, a njihove verzije kruže godinama, gotovo kao urbani mit. Internet ove dezinformacije širi dalje, brže i u oblicima koji izgledaju profesionalnije. Boeing i druge kompanije su pokušale razbiti ovu zabludu. Ali, nažalost, loše vijesti, čak i kada su izmaštane, privlače pozornost. Istovremeno su dobre vijesti (da Boeingovi radnici žive duže od nacionalnog prosjeka) točne i nezapažene”, stoji u tom priopćenju. Na Bourneovim stranicama možete pronaći i interpretaciju problema i podataka.

Što kažu komentari?

Iako komentari na internetu nisu pouzdani izvor informiranja, pogotovo kada se objavljuju pod pseudonimima, zanimljivim smo procijenili one ostavljena na forumima koji okupljaju profesionalne pilote i ljude iz prateće industrije, s obzirom da se primarna vijest navodno bazira na podacima avio-industrije, a aktualizira se kada kompanije žele pomladiti kadar i poslati u raniju mirovinu veći kontingent starijih radnika.

“Sjećam se sredine devedesetih kada je uprava Douglas Aircrafta objavila ovu tablicu u pokušaju nagovaranja starijih zaposlenika da se umirove kako bi stvorili mjesto za mlađu radnu snagu. Kako sam u to vrijeme bio sindikalni povjerenik, dobivao sam puno poziva oko ovog dokumenta”, stoji u jednom komentaru ostavljenom na Bournovom blogu.

Što smo vam, zapravo, htjeli reći?

Kao i uvijek, pazite čemu vjerujete. Ne dopustite da se netko okoristi vašim predrasudama i emocijama. Provjeravajte prije nego što podijelite.

Fake news: Otiđite u mirovinu s 55 i živite do 80; otiđite u mirovinu sa 65 i umrite sa 67

Zamislite da radite dokle god je to moguće i onda u zasluženoj penziji uživate tek dvije godine. Studija koja je provedena analizom nekih od najvećih mirovinskih fondova u SAD-u, pokazala je da zaposlenici koji rade do 65. godine, najčešće umru unutar sljedeće dvije godine, piše Biznews. Studiju o korelaciji duljine životnog i radnog vijeka proveo je doktor Ephrem (Siao Chung) Cheng.

Deset godina rada koštat će vas dvadeset godina života u mirovini

Studija je temeljena na broju odrezaka mirovine poslane korisnicima mirovinskog fonda Boeinga. Ustanovljeno je da oni koji su otišli u mirovinu sa 65, odreske dobivaju još otprilike 18 mjeseci. Slično je ustanovljeno i nakon analize poslanih mirovinskih odrezaka korisnika mirovinskog fonda Lockheed Martin koji mirovinu primaju u prosjeku tek 17 mjeseci.

Slična iskustva imaju i u mirovinskom fondu Ford Motor Company i Bell Labs. Iako najveći broj ljudi zaposlenih u velikim američkim kompanijama odlazi u mirovinu oko 57. godine, pa su oni koji u penziju odlaze sa 65 zapravo manjina, ovakvi podaci o životnom vijeku prilično su alarmantni.

Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je sljedeći: zaposlenici koji naporno rade i u kasnijoj dobi, značajno opterećuju svoje tijelo i um pa zbog stresa obolijevaju od niza bolesti. Sve to dovodi do smrti unutar razdoblja od dvije godine nakon umirovljenja. S druge strane, oni koji u mirovinu odu ranije, recimo oko 55. godine, obično u mirovini uživaju oko 25 godina. Za pretpostaviti je da oni koji su u poziciji da se penzioniraju ranije, u životu imaju manje stresa te imaju bolje isplaniranu financijsku budućnost te mogu živjeti komotno i nakon prestanka radnog odnosa.

Poguban stres

Važno je naglasiti i da oni koji su otišli u mirovinu s 55, nužno ne miruju, no pod značajno su manjim stresom od ljudi iste dobi koji još uvijek rade. To znači da i mlađi umirovljenici rade na pola radnog vremena ili se bave kakvim hobijem, no to im uzrokuje značajno manje stresa nego posao na puno radno vrijeme. Zaključiti se može sljedeće: ljudi koji su u mogućnosti ranije otići u mirovinu, u toj će mirovini uživati značajno duže od onih koji su morali raditi do krajnjih granica. (sn)

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP