Prati nas

Mozaik

Kina se bori protiv striptizeta na sprovodima

Na pogrebu jednog političara čak 50 striptizeta plesalo je na krovovima automobila u pogrebnom konvoju koji se kretao mjestom. Na selima obitelji troše novac koji zarađuju godinama na glumce, pjevače, komičare i striptizete kako bi zabavili ljude na bdijenjima i pogrebima.

Objavljeno

|

Gole plesačice na sprovodu
scr: Youtube

Plesna glazba koja „rastura“ zvučnike, striptizete i publika koja zviždi. Niste tako zamišljali sprovodne običaje, ali upravo se to događa u nekim dijelovima Kine.

Ta je država početkom ove godine pokušala suzbiti izvođenje striptiza na sprovodima i vjenčanjima, označavajući ih kao vulgarne i opscene. I to nije prvi put da vlasti pokušavaju stati na kraj ovoj praksi, javio je BBC.



No zašto Kinezi to rade? Neki kažu da se s time privlači veliki broj ljudi na pogrebe, a „brojni ljudi su znak poštovanja prema pokojniku“. Drugi kažu da je riječ o „obožavanju razmnožavanja“ ili kultu plodnosti.

„U nekim lokalnim kulturama erotski ples utjelovljuje pokojnikovu želju da bude blagoslovljen brojnim nasljednicima“, kaže Huang Jianxing, profesor Sveučilišta Fujian Normal.

Partija k’o partija – uvodi zabrane

Tamošnja Komunistička partija ranije je donijela smjernice prema kojima se običaji prikupljanja novca na svadbama i sprovodima ne preporučuje. Savjetuje se i što manje ometanje normalnog života te da se pogrebni običaju svedu u razumnu mjeru. Uvriježene običaje, smatra Partija, treba napustiti. No to ne ide lako, čak ni komunistima.

Na selima obitelji troše novac koji zarađuju godinama na glumce, pjevače, komičare i striptizete kako bi zabavili ljude na bdijenjima i pogrebima.

Običaj rasplesanog seksa uvezena je  osamdesetih godina prošlog stoljeća iz Tajvana, objašnjava antropolog Marc Moskowitz za BBC. No i na Tajvanu je posmrtni „dernek s golim djevojkama i mladićima“ rezerviran samo za seoske sredine. Tako je prošle godine na pogrebu jednog političara čak 50 striptizeta plesalo na krovovima automobila u pogrebnom konvoju koji se kretao mjestom. (Pogledajte video ispod teksta.)

Kinesko Ministarstvo kulture misli da se radi o neciviliziranoj praksi pa najavljuje svima onima koji angažiraju striptizete za posljednje ispraćaje – teške kazne. Otvoren je i poseban telefon na koji građani mogu prijaviti opscenosti takve vrste.

Zadnje „teške kazne“ dogodile su se u 2006. godini kada su vođe šest striptiz grupa utamničeni zbog golog plesa uz pokojnike.

.

Mozaik

Ljudi su najsretniji kad im je 16 i 70 godina

Istraživanje subjektivnog osjećaja sreće započelo je 2010. na zahtjev tadašnjeg premijera Velike Britanije, Davida Camerona koji je zaključio da se uspjeh neke zemlje ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima. Ustanovljeno je da su ljudi najsretniji kad su tinejdžeri i kad zađu u sedamdesete.

Objavljeno

|

Ljudi su najsretniji kad im je 16 i 70 godina, pokazalo je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji. Rezultati studije pod nazivom Resolution Foundation pokazali su da su ljudi uglavnom zadovoljniji svojim životom i samim sobom kao tinejdžeri te ponovno kasnije u životu.

Istraživanje je trajalo sedam godina a proveo ga je Nacionalnu ured za statistiku. Studija također sugerira da razina tjeskobe počinje rasti sredinom dvadesetih i sredinom pedesetih. Nakon kratkotrajnog pada u kasnijim tinejdžerskim godinama, razina općeg zadovoljstva u dvadesetima opet raste. No oko tridesete godine dolazi do značajnog pada, a ljudi ponovno pronalaze svoju sreću tek u pedesetima. Nakon toga, krivulja ponovno raste i dosiže vrhunac u sedamdesetim godinama.



Istraživanje subjektivnog osjećaja sreće započelo je 2010. na zahtjev tadašnjeg premijera Velike Britanije, Davida Camerona koji je zaključio da se uspjeh neke zemlje ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima.

“Vrijeme je da priznamo da je život mnogo više od novca koji posjedujemo. Nije važan GDP (BDP – bruto domaći proizvod), već GWB, odnosno “general wellbeing” (opće blagostanje). Vjerujem da je popravljanje osjećaja dobrobiti i blagostanja naš glavni politički zadatak”, rekao je Cameron.

“Pohvalno je što sve više političara razmišlja i o dobrobiti i blagostanju građana, a ne samo o njihovim primanjima”, kaže politički analitičar, George Bungham. “No taj njihov novi interes za dobrobit građana trebao bi biti nadopuna brizi o primanjima, a ne njegova zamjena.”

Dodao je i da ovo istraživanje pokazuje da je život neke zemlje puno više od puke priče o BDP-u te da postoje trendovi onkraj ekonomije koji mogu puno promijeniti kad je u pitanju osjećaj sreće i zadovoljstva. Prema istraživanju Resolution Foundation, sreća ovisi najprije o dobrom zdravlju, poslu i partneru. No razina zadovoljstva također ovisi o dobi osobe, prihodima i mjestu života.

Nastavi čitati