Prati nas

Vijesti

Slonjšak reagirala na napise o osječkom domu za psihički bolesne

Pravo na život u zajednici i uključenost u društvo ljudsko je pravo svakog čovjeka pa tako i svih osoba s invaliditetom, bez obzira na vrstu ili težinu njihovog oštećenja. Izdvajanje osoba u izolirane, zatvorene institucije, gdje žive bez prava na privatnost, i sve osobne izbore, jer im društvo nije osiguralo odgovarajuću podršku za život u zajednici samo iz razloga postojanja invaliditeta predstavlja povredu njihovih ljudskih prava i diskriminaciju s osnove invaliditeta.

Objavljeno

|

Starački domovi u Osijeku
foto: Pixabay

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak reagirala je na navode medija o katastrofalnim životnim uvjetima u osječkom domu za psihički bolesne odrasle osobe. Reakciju prenosimo i cijelosti.

Republika Hrvatska se potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom obvezala na ostvarivanje prava na život u zajednici za više od 6000 osoba koje i dalje žive u domovima socijalne skrbi. Stoga je Ministarstvo nadležno za socijalnu skrb donijelo 2010. Nacionalni plan transformacije i deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2016. (2018.), a s ciljem zatvaranja velikih ustanova za stalni smještaj osoba s invaliditetom i njihov povratak životu u zajednici.


Međutim,do danas je priliku da žive u stanovima uz podršku dobilo svega oko 1000 osoba. Tvrditi da su osobe sa „intelektualnim teškoćama“ i „psihički bolesne odrasle osobe“ „najzahtjevnija grupa korisnika“, kako se to navodi u članku u Jutarnjem listu od 9. veljače 2018. – predstavlja štetnu predrasudu prema ovoj kategoriji osoba s invaliditetom te upravo pokazuje zabrinjavajuću razinu njihove stigmatizacije čak i od strane osoba koje o njima svakodnevno brinu. Izrečena mišljenja da deinstitucionalizacija nije za svakoga – diskriminatorna su i potiču segregaciju osoba samo zbog vrste njihova invaliditeta.“

Za ostvarenjetemeljnog ljudskog prava osoba s invaliditetom da žive u zajednici ne treba utvrđivati njihovu podobnost niti sposobnost kako se topokušava implicirati u članku.

Upozoravali smo godinama nadležno ministarstvo da je potrebno ubrzati te procese, transformirati i druge ustanovete razvijati usluge za podršku. Isticanje problema otpora djelatnika koji ne prihvaćaju drugačiju organizaciju i način rada kao jedan od razloga sporosti ovih procesa nije prihvatljivo. Taj otpor je očekivan i predviđen samim planom transformacije kao i aktivnosti za prevladavanje otpora. Ovaj proces podrazumijeva nove i drugačije radne uloge zaposlenika kao nositelja kvalitetne podrške, ali neki od njih nisu spremni odbaciti institucionalnu kulturu odnosa prema korisniku.

Prilikom obilaska predstavnica Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u studenom 2017.,u Centru su čule da neki zaposlenici i nakon 20 godina ne znaju imena korisnika o kojima skrbe.Činjenica je da za neka radna mjesta u novim uvjetima neće biti potrebe, jer korisnici koriste usluge i resurse zajednice, ali nisu riješena pitanja onih zaposlenika koji ne prihvaćaju niti jedno ponuđeno radno mjesto. Provođenje procesa transformacije ustanova ne smije biti ostavljeno samo u nadležnost jedne ustanove, ravnatelja niti zaposlenika, niti je moguće zbog neriješenih problema zastati u ostvarivanju naših obaveza.

O svim izazovima u ovoj ustanovi trebalo bi otvoreno razgovarati sa svim dionicima, ukljujučujući i Sindikat, ne zaboravljajući da stacionar doma treba imati sve potrebne uvjete za kvalitetnu skrb o korisnicima, ali ne može biti niti rezervna varijanta za djelatnike koji odbijaju ponuđene poslove za kojima postoji potreba.

Sva nadležna tijela trebaju preuzeti aktivniju ulogu u rješavanju problema koji su poznati duže vrijeme u provođenju procesa deinstitucionalizacije ne samo u navedenom slučaju, već diljem Republike Hrvatske,sve s ciljem ostvarenja dvaju najznačajnijih zadataka- realizacije obveza iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i brigu za dobrobit svih korisnika.

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Osijek transformiran je u Centar za pružanje usluga u zajednici Ja kao i Ti, a gotovo svi korisnici ustanove sada žive u stambenim zajednicama u Osijeku, uz osiguranu podršku. Centar je u suradnji s državom, lokalnom samoupravom i uz korištenje europskih fondova uspio osigurati stanove za sve, što je u drugim ustanovama jedna od prepreka za transformaciju. Time je ovim osobama vraćeno njihovo pravo na dostojanstven život. Dobili su priliku da mogu odlučivati o osnovnim stvarima iz svog života – kupovati odjeću po vlastitom izboru, otići kod frizera… Neki su korisnici u ustanovi proveli po 10, 20 ili više godina i time izgubili svaki kontakt s okolinom i smislom života – beživotni programi rehabilitacije nisu im omogućavaliautonomiju, osobne izbore i ljudsko dostojanstvo.

Pravo na život u zajednici i uključenost u društvo ljudsko je pravo svakog čovjeka pa tako i svih osoba s invaliditetom, bez obzira na vrstu ili težinu njihovog oštećenja. Izdvajanje osoba u izolirane, zatvorene institucije, gdje žive bez prava na privatnost, i sve osobne izbore, jer im društvo nije osiguralo odgovarajuću podršku za život u zajednici samo iz razloga postojanja invaliditeta predstavlja povredu njihovih ljudskih prava i diskriminaciju s osnove invaliditeta.

.

Vijesti

Zagreb: Počinje isplata pomoći umirovljenicima

Pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici, državljani Republike Hrvatske koji, prije podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na novčanu pomoć umirovljenicima, prebivaju na području Grada Zagreba najmanje 5 godina neprekidno, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 1.500,00 kn mjesečno.

Objavljeno

|

Autor

Pomoć umirovljenicima koju daje Grad Zagreb za mjesec kolovoz 2019. isplaćivat će se preko tekućih računa i Hrvatske pošte.

Korisnicima koji imaju otvorene tekuće račune, pomoć će se isplatiti u petak 16. kolovoza 2019. Korisnicima koji novčanu pomoć primaju preko Hrvatske pošte, pomoć će se isplaćivati od ponedjeljka 19. kolovoza 2019. Umirovljenici koji istu nisu primili na kućnu adresu, moći će je podići u poštanskim uredima deset dana od početka isplate.


Pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici, državljani Republike Hrvatske koji, prije podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na novčanu pomoć umirovljenicima, prebivaju na području Grada Zagreba najmanje 5 godina neprekidno, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 1.500,00 kn mjesečno.

Radi ostvarivanja prava na novčanu pomoć umirovljenici se razvrstavaju u tri skupine:

I. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900,00 kuna mjesečno;

II. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose od 900,01 do 1.200,00 kuna mjesečno;

III. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose od 1.200,01 do 1.500,00 kuna mjesečno.

Umirovljenici I. skupine ostvaruju pravo na 400,00 kn pomoći mjesečno, umirovljenici II. skupine na 300,00 kn, a umirovljenici III. skupine na 200,00 kn pomoći mjesečno. Nakon toga nema retrogradne isplate pomoći za navedeni mjesec. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, na adresi Nova cesta 1.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP