foto: Sandro Bura

Tajna dugog života – svaki dan dvije čaše piva ili vina

Autor: • 20. 02. 2018. • Kolaž, Zdravlje538 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Što je tajna dugog života? O odgovoru na to pitanje, raspravlja se otkako je svijeta i vijeka. Pravilna prehrana, redovita vježba, joga u nekom mirnom parku, brčkanje u ljekovitoj vodi… Ljudi su probali svašta ne bi li produljili život. No najnovija studija sugerira da bi ključno ako želimo doživjeti dob iznad 90, mogla biti koja kapljica svakoga dana i koja kilica više, piše Independent.

Doktorica Claudia Kawas, neurologinja sa Sveučilišta Kalifornija, na godišnjoj je znanstvenoj konferenciji u Austinu u Teksasu, predstavila rezultate svoje studije koja je trajala čak 15 godina. Ona i njezin tim od 2003. su proučavali životne navike 1.700 osoba starijih od 90 godina te pokušali odgonetnuti postoji li neka zajednička navika koja im je osigurala tako dug život. Na njihovo iznenađenje, otkrili su da su oni ispitanici koji su dnevno pili do dvije čaše piva ili vina, imali 18 posto manje šanse od prijevremene smrti. Nadalje, oni koju su imali 2-3 kile viška (ali ne više od toga!), bili su također u manjem riziku od iznenadne smrti – 3 posto.



“Nemamo objašnjenje za ovo, no čvrsto vjerujem da je umjerena konzumacija alkohola dobra za dug život”, rekla je doktorica Kawas. No umjereno pijenje nije jedina aktivnost koja omogućuje dug život. Redovita vježba i bavljenje hobijem također povećavaju vaše šanse da doživite duboku starost. Oni koji barem dva sata dnevno provode baveći se hobijem, u manjem su riziku od prijevremene smrti, baš kao i oni koji se bave nekom fizičkom aktivnošću od 15 do 45 minuta svakoga dana.

Naravno, genetiku je teško prevariti pa tako najveće šanse za dug život imaju oni čiji su roditelji i bake i djedovi doživjelo poznu dob. No jedna je stvar živjeti dugo, a druga čitavo to vrijeme zadržati zdravlje i pamćenje. Znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu, proveli su studiju o pamćenju nakon osamdesete. Znanstvenici su ustanovili da ti tzv. “superagers” – osobe iznad 80 godina – imaju veću koncentraciju vretenastih neurona u mozgu. To je poseban tip neurona za koji se vjeruje da pogoduje društvenom ponašanju i duljem zadržavanju pamćenja. Kod tih ‘superstaraca’ primijećen je veći broj tih neurona čak i u usporedbi s nekim dvadesetogodišnjacima.

Ključne riječi Sve o temi: , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.