Prati nas

Zdravlje

Dr. Belan: Alkoholizam se može zaraditi poput upale pluća

Neki konzumenti alkoholnih pića nalaze se u kategoriji visokog rizika od alkoholizma. Među takvima su jaki pušači, oni koji u obitelji već ima­ju alkoholičara ili nekoliko njih ili oni koji dolaze iz obitelji s poremećenim odnosima među roditeljima. Među­tim, i pilci kod kojih ne postoje takvi rizični faktori mogu također biti u ve­likoj opasnosti od alkoholizma ako se ponavljano predaju uživanju velikih količina alkohola.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako prestati piti?
foto: Pixabay

Kad je u pitanju alkoholizam, neki su ljudi osjetljiviji od drugih. Me­đutim, opasno je nadati se da imamo neku vrstu urođenog imuniteta, piše za Glas umirovljenika dr. Ivo Belan. Oni koji su svjesni opa­snosti alkohola, mogu ih lako izbjeći.

Stručnjaci definiraju alkoholizam kao stanje u kojem pijenje alkoholnih pića ozbiljno ometa rad, međuljudske odnose ili zdravlje. Ideja o umjere­nom, dakle sigurnom pijenju, uopće se ne može primijeniti na alkoholiča­re koje se mora tretirati kao bolesnike sa sasvim određenom bolešću. Jedini put prema izlječenju je totalna apsti­nencija.


Preventivne korake prema tom ve­likom zdravstvenom i društvenom zlu moraju poduzeti dvije grupe ljudi. U prvoj su oni koji piju u društvu i očito piju normal­no. Oni mogu doći u velike proble­me zato što ne znaju dovoljno što je to al­kohol i koje učinke ima na organizam. U drugoj grupi su oni čije pijenje i stavovi već vode u opasne navike.

Kronično konzumiranje većih koli­čina alkoholnih pića može imati za po­sljedicu srčanožilne bolesti, povišeni krvni tlak, moždani udar i oštećenje jetre.

Treba znati kako piti

Kako identificirati i korigirati nesigurne, opasne navike pijenja? U prvom redu potrebno je analizirati svoje ponašanje kad je u pitanju pijenje alkoholnih pića. Koje su tipične situacije u kojima se pije? Većinom su to ritualna konzumiranja (recimo, dva pića za vrijeme ručka ili večere ili nekoliko piva za vrijeme nogometa na televiziji).

Valja znati uočavati opasne situacije. Za fiziološki osjetljivu osobu, godine i godine obaveznih dvije do tri čašice nekog žestokog pića prije ručka ili večere, mogu biti dovoljne da proizvedu biološko oštećenje u organizmu koje doprinosi pojavi alkoholizma.

Osoba treba voditi evidenciju (ako je nužno i zapisivanjem) povećava li s vremenom količinu konzumira­nog alkohola. Ono što je važno i što može biti od pomoći jest povremeno uzeti „odmor” od pića, jednostavno neko vrijeme biti trezvenjak. Ako čo­vjek izvrgava opasnosti svoju jetru i mozak pijući alkohol dan za danom, godinama, tada nekoliko tjedana ili čak nekoliko dana bez pića, može tim organima dati šansu da se malo oporave. Vrijeme da se isperu otrovi iz organizma može učiniti veliku razliku.

Jedan koktel, ne dva

Postoje i drugi načini da se promi­jene navike pijenja. Ako je ritual popi­ti dva koktela, neka se popije jedan.  Ili se osoba može prebaciti se na manje jaka pića, pri­mjerice na vino ili pivo, umjesto rakije ili viskija.

Razumljivo, valja stajati podalje od alkohola ako vam je želudac prazan, ako ste bolesni, ako uzimate lijekove, ako ste pod stresom, ako ste emotiv­no iscrpljeni ili mentalno uznemireni. Ono privremeno olakšanje koje ćete možda postići uz pomoć čaše, rezul­tirati će još većom tjeskobom od one koja je bila prije pijenja.

Neki konzumenti alkoholnih pića nalaze se u kategoriji visokog rizika od alkoholizma. Među takvima su jaki pušači, oni koji u obitelji već ima­ju alkoholičara ili nekoliko njih ili oni koji dolaze iz obitelji s poremećenim odnosima među roditeljima. Među­tim, i pilci kod kojih ne postoje takvi rizični faktori mogu također biti u ve­likoj opasnosti od alkoholizma ako se ponavljano predaju uživanju velikih količina alkohola.

.

Zdravlje

U kakvoj su vezi vitamin D i koronavirus?

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Vitamin D je važan za skoro sve procese u našem tijelu. U jednoj studiji se sada tvrdi da bi njegov nedostatak mogao otežati ozdravljenje od covida-19. Je li to stvarno tako, provjerio je Deutsche Welle.

Nesporno je da vitamin D igra veliku ulogu i ima važne funkcije. Ozbiljan manjak tog vitamina, koji postoji kod manje od 12 nanograma po mililitru krvi, uzrokuje teške i bolne deformacije kostiju koje se kod djece nazivaju rahitis, a kod odraslih osteomalacija. No to su jedine činjenice oko kojih se slažu svi znanstvenici.


Gdje počinje nedostatak vitamina?

Nitko ne zna koliko točno vitamina D čovjek stvarno treba. Također je sporno i pitanje kada se radi o manjku. Zato se često kao mjerilo uzima nekoliko graničnih vrijednosti. No činjenica je da je vitamin D sve omiljeniji.

Nije samo pseudoznanstvena literatura o “sunčevom vitaminu” sve popularnija, nego se znatno povećao i broj objavljenih studija na tu temu. U međuvremenu se vitamin D ne smatra samo bitnim za zdravlje kostiju, nego se dovodi u vezu i s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2 i raznim vrstama raka.

Brojne funkcije

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin. Procjenjuje se da se prehranom pokriva samo deset do 20 posto potrebne količine.

Vitamin D koji se sintetizira pomoću sunčevih zraka ili hrane nije biološki aktivan. Nužni su procesi u metabolizmu nakon kojih u jetri nastaje biološki aktivni oblik vitamina, tzv. kalcitriol i odande dospijeva u krv.

Osim toga, mnogi organi imaju receptore na koje se veže predstupanj kalcitriola. On se također nalazi u krvi. Iz njega potom organi sami proizvode kalcitriol koji se koristi za brojne druge procese u tijelu. Tako ovaj oblik vitamina D regulira izlučivanje inzulina, usporava rast tumora, potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca te preživljavanje i djelovanje makrofaga, koji su vrlo važni za imunosni sustav.

Premalo vitamina D, težak oblik covida-19?

U jednoj analizi Sveučilišta Hohenheim dolazi se do zaključka o povezanosti između nedostatka vitamina D, određenih prethodnih oboljenja i teškog tijeka bolesti COVID-19. Ondje stoji: “Postoje brojne indicije da određene bolesti koje nisu zarazne (visoki krvni tlak, dijabetes, oboljenja krvožilnog sustava) idu zajedno s niskom količinom vitamina D u krvi. To zajedno s popratnim nedostatkom vitamina D povećava rizik teškog tijeka COVID-19.”

“Ta tvrdnja je ispravna”, kaže Martin Fassnacht, šef odjela endokrinologije u sveučilišnoj klinici u Würzburgu. No on upozorava da je riječ o “običnom uočavanju da ti događaji nastupaju istovremeno”. I vrlo kritički gleda na pretjerano pridavanje važnosti vitaminu D. Ne zato što smatra da on nema bitne funkcije, nego ističe da studije još nisu dokazale navodne ljekovite učinke tog vitamina: “Kada se bolje pogleda stvari, onda se nisu dokazale nade da uzimanje vitamina D ima ljekoviti učinak.”

Martin Fassnacht navodi jedan primjer: “Zamislite si dvije grupe 80-godišnjaka. Jedna je živahna, aktivna i bavi se sportom. Kada ju usporedite s drugom grupom u domu za njegu, onda će razlika u količini vitamina D biti drastična, a i ekstremno će se razlikovati i očekivana životna dob.”

No, kako kaže ovaj liječnik, te razlike nemoguće je objasniti samo različitim statusom vitamina D. “Razina vitamina D je dobro mjerilo za to koliko je netko bolestan. Ali ništa više od toga”, upozorava Fassnacht. I napominje da nijedna studija do sada nije uspjela dokazati pozitivan učinak vitamina D kada se on ciljano davao kod različitih oboljenja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP