Prati nas

Zdravlje

Često zaboravljate? Iskušajte ovu tehniku poticanja pamćenja

Svakome se dogodi da ponekad nešto zaboravi, no nekima se to dešava ipak malo češće nego drugima. Srećom, pamćenje je nešto što se može izvježbati. Od svih poznatih tehnika vježbanja memorije, najučinkovitijom se pokazala tehnika ‘palača pamćenja’. Evo kako ona izgleda…

Objavljeno

|

trikovi za bolje pamćenje
foto: Pixabay

Ah, to pamćenje! Neki od nas pamte sve, a neki se ne mogu sjetiti ni što su jučer ručali. No je li pamćenje nešto što određuje isključivo genetika ili se i pamćenje može izvježbati? Bez obzira što o tome mislili, istina je, čini se, ovo drugo. Štoviše, postoje dokazani načini za popravljanje memorije, a jedan od najboljih je tehnika znana pod nazivom ‘palača pamćenja’.

Koncept je jednostavan: Kad se pokušavate sjetiti, recimo, što sve trebate kupiti, pokušajte svaki predmet vizualizirati na nekom mjestu koje dobro poznajete, na primjer u vlastitom dnevnom boravku. Znači, ako trebate kupiti jaja, zamislite jaja na vašem trosjedu. Ako trebate kupiti sok, zamislite sok pored vašeg televizora. Ova tehnika nije nova, no jedna je od omiljenih i najučinkovitijih.



Prema istraživanju objavljenom prošle godine, ovu tehniku može koristiti doista svatko te istovremeno preoblikovati svoj mozak. Za potrebe studije, znanstvenici su analizirali pamćenje kod 23 osobe besprijekorne memorije. Jedan od sudionika je bio i Alex Mullen poznat po tome što za samo 17 sekundi može zapamtiti redoslijed izmiješanog špila karata. Nakon testiranja osoba sa super-pamćenjem, analizirali su i one prosječnog pamćenja kakao bi vidjeli jesu li se dogodile nekakve promjene. Rezultati su pokazali da su uslijed prakticiranja tehnike ‘palača pamćenja’, mozgovi običnih ljudi počeli nalikovati mozgovima osoba sa super-pamćenjem.

‘Rezultati su doista nevjerojatni i dokazuju da se i mozak odraslih ljudi može oblikovati baš kao i mozak novorođenčadi. Zapravo, sve je u treningu’, rekao je Martin Dresler sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj. Sudionici testiranja podvrgnuti su još jednom testiranju. Podijeljeni su u grupe i svakoj je zadana druga tehnika memoriranja. Oni koji su koristili tehniku ‘palače pamćenja’, sjećali su se stvari koje su tada zapamtili i četiri mjeseca kasnije.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati