Prati nas

Vijesti

Hrelja: U opoziciji sam i ne pita me se previše

Ovo što se danas predlaže bi bila dodatna šteta za prava budućih umirovljenika. Pogoršat će im se ostvarivanje prava na mirovinu i povećat će se doživotna penalizacija.

Objavljeno

|

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja gostovao je u programu N1 televizije gdje je prezentirao svoje viđenje mirovinske reforme. Prenosimo dio razgovora.

Jeste li ozbiljno razgovarali s Vladom i premijerom o mirovinskoj reformi?


Nudim se i ministru i premijeru, no formacijski sam u opoziciji i ne pita me se previše što s treba napraviti u mirovinskom sustavu. Nekih kontakata ima, ali ne ozbiljnih razgovora o suštini reforme.

Postoji li nacrt prijedloga mirovinske reforme?

Za sada su sve to najave i spinovi. O konkretnim rješenjima se ne govori. To se prikazuje kao sveobuhvatna mirovinska reforma, ali od reforme koja je počela 1998., a završila 2002. godine, nije se dogodila ozbiljna mirovinska reforma. Ovo što se danas predlaže bi bila dodatna šteta za prava budućih umirovljenika. Pogoršat će im se ostvarivanje prava na mirovinu i povećat će se doživotna penalizacija. Ima uporišta za reviziju beneficiranog radnog staža, s time da bi trebalo reći postoji jedan broj novih radnih mjesta koje bi trebalo uvrstiti na listu poslova za beneficirani radni staž.

Imamo li točne podatke o stanju mirovinskog sustava u Hrvatskoj? Je li istina da je on pred kolapsom? Koliko ljudi ima u prvom, drugom i trećem stupu?

Postoje sva tri stupa. Drugi i treći stup će svoje efekte dobiti za 13 ili 14 godina. Ni životno osiguranje nikada nije donijelo efekte prije 30-35 godina tako će biti i sa drugim i trećim stupom. Imamo oko 1,5 milijuna osiguranika i 1,8 milijuna koji su obveznici drugog stupa, to su oni koji su i jedan dana bili osiguranici. Imamo 1,250 milijuna korisnika mirovine. Imamo oko 330 tisuća ljudi koji su počeli uplaćivati u treći mirovinski stup. To ide relativno najslabije od svega. Mislim da najava sveobuhvatne mirovinske reforme ne stoji jer bi to značilo imati nova rješenja za sva tri stupa, ali iz najava ja to ne vidim. Dobra je najava državna mirovina za one koji nisu imali sreće raditi barem 15 godina da bi ostvarili mirovinu. Hrvatska je dužna skrbiti o njima, ali to je samo lijepa ideja.

Što s povlaštenim mirovinama, treba li ih promijeniti?

Treba. Njih ima oko 160 do 170 tisuća mirovina po posebnim propisima. Neke ne smatram povlaštenim kategorijama. Ne smatram azbestaše i rudare povlaštenim umirovljenicima. Treba ih revidirati, ali to je teško sada ukidati jer kada nekome date određeno pravo. I Ustavni sud je rekao da ti pravo na mirovinu ne može oduzeti čak i ako si lažirao dokumentaciju i to je tragično. To je bila vrlo čudna odluka. Ministarstvo treba odrediti rok u kojoj je moguća revizija jer je to bila ključna točka te odluke Ustavnog suda.

 

.

Vijesti

Povišica mirovina je mizerna, manja od očekivanog. Kako se to dogodilo?

Neoporezive naknade će se, međutim, iskazivati odvojeno od plaće i neće utjecati na usklađivanje mirovina u budućnosti, tako da se u dogledno vrijeme može očekivati pojačani pritisak umirovljeničkih udruga na promjenu metodologije iskazivanja bruto i neto plaća.

Objavljeno

|

Autor

Travanjsko usklađivanje mirovine umirovljenicima koji imaju mirovinu oko 2.500 kuna donijet će tek 17 dodatnih kuna u novčaniku. Povišica je to tek od 0,7 posto dok je prije pola godine ona iznosila čak 2,44 posto. Ovog puta “iznevjerili” su poslodavci jer su plaće u drugom dijelu 2019. godine rasle samo 0,7 posto u odnosu na isplaćene bruto plaće u prvom dijelu godine, analizira Večernji list.

Pitanje je zašto je rast plaća tako usporio? Lani je samo država bila izdašne ruke te je u nekoliko navrata povećala plaće zaposlenima u javnom sektoru, ali jače u prvom dijelu godine.


Privatni je sektor primanja zaposlenih znatnije podebljavao isplatom bonusa, toplog obroka i ostalih neoporezivih naknada pa se to odrazilo i na visinu bruto plaća. Samim tim što su neoporezive, te naknade ne ulaze u izračun bruto plaće.

Koliko se svakog mjeseca isplaćuje neoporezivih naknada, bit će poznato od idućeg mjeseca jer će te podatke, počev od plaće za siječanj 2020., Državni zavod za statistiku redovito objavljivati uz svoja priopćenja o neto plaćama.

Neoporezive naknade će se, međutim, iskazivati odvojeno od plaće i neće utjecati na usklađivanje mirovina u budućnosti, tako da se u dogledno vrijeme može očekivati pojačani pritisak umirovljeničkih udruga na promjenu metodologije iskazivanja bruto i neto plaća, predviđa Večernji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP