Prati nas

Vijesti

Hrvatske umirovljenice – diskriminirane, siromašne i ponižene

Umirovljenica Marijana ima 70 godina. Radila je, kaže, u istoj tvrtki 33 godine. Te tvrtke više nema, a pred njenu propast iskoristila je mogućnost da joj se „doda“ tri godine staža pa je silom prilika otišla u mirovinu koja sada iznosi 2.200 kuna.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Hrvtski umirovljenici kopaju po kontejneru
foto: BigStock

Hrvatske umirovljenice primaju prosječno 400 kuna manje mirovine od muških umirovljenika. Posljedica je to nejednakih mogućnosti koje žene prate kroz cijeli život pa i ne čudi da je hrvatsko siromaštvo – feminizirano, piše Deutsche Welle u članku nazvanom “Siromaštvo u Hrvatskoj je ženskog roda“.

Umirovljenica Marijana ima 70 godina. Radila je, kaže, u istoj tvrtki 33 godine. Te tvrtke više nema, a pred njenu propast iskoristila je mogućnost da joj se „doda“ tri godine staža pa je silom prilika otišla u mirovinu koja sada iznosi 2.200 kuna. „To je bilo neko kratko vrijeme kada je postojala takva mogućnost. Paradoksalno, da sam se ranije umirovila, što sam i mogla, imala bih znatno veću mirovinu“, govori za Deutsche Welle. Živi sama i skromno, uz povremenu pomoć obitelji, i kaže nam – ima i onih kojima je gore.


No nešto bolje je, dodaje, njezinom kolegi koji je zaposlen u istoj firmi, iste godine kada i ona. Posao i odlazak u mirovinu su im bili slični. Ali on je imao veću plaću i ima oko 300 kuna veću mirovinu. Ženska kuna u starosti je manje vrijedna od muške – tema je to koja se polako izdiže i u hrvatskom javnom prostoru.

Kakve su točno brojke, pitali smo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), državno osiguranje zasnovano na principima generacijske solidarnosti. Kažu, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, broje 652.395 umirovljenica i 488.019 umirovljenika. Ženama se prosječno isplaćuje 2.147. kuna, dok muškarci primaju 2.545 kuna

Jasna A. Petrović (foto. Sandro Bura)

Siromaštvo žena je europski problem

Priču o rodnom jazu u mirovinama, kaže za Deutsche Welle predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović, u europskim okvirima, pokrenulo je njemačko Ministarstvo rada 2012. godine nakon analize koja je pokazala alarmantne razlike u muškim i ženskim mirovinama. „O razlici  u plaćama se govorilo već ranije, ali ovo je bila nova tema za Europu“, kaže nam Petrović.

„Pokazalo se da su sve bivše socijalističke i komunističke zemlje, za razliku od zapadne Europe, imale minimum razlika u mirovinama: od 5 do 10 posto. Tu je u počeku bila i Hrvatska s nešto manje od 10 posto. Ali danas imamo ubrzani rast jaza u socijalno neosjetljivoj i umirućoj državi. Najnoviji podaci pokazuju da je razlika danas 25 posto. Na putu smo prema EU-u, dok su neke druge države više sačuvale socijalistički koncept ravnopravnosti spolova.“

Aktivistkinja Petrović kaže da se u spomenutih 400 kuna mjesečno odražava akumulacija svih rodnih nejednakosti s kojima se žena srela tijekom života. „To je potvrda koliko pojedina država vrednuje rad žena. Ne samo rad za vrijeme radnog vijeka, već i rad kroz socijalne usluge skrbi o djeci i starima. Jako puno besplatnog rada i rada sive ekonomije, pogotovo starijih žena, ugrađeno je u naš BDP.“

HZMO se pak drži suhih brojki. „Važno je napomenuti da žene imaju prosječno 29 godina i 6 dana staža, a muškarci 32 godine i 12 dana staža. Također, prosječna dob korisnika mirovine kod žena je 71,2 godine, a kod muškarca je 70,3 godine“, objašnjavaju razliku koja bi bila razumljiva sama po sebi kada bi se radilo o društvu zaista jednakih mogućnosti.

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Nužna je reforma u korist žena

Čini se da ni same žene nisu u potpunosti osvijestile svoj neplaćeni doprinos društvu kroz dodijeljenu im ulogu pa ni ne prepoznaju nepravdu koju im mirovinski odrezak svakoga mjeseca prikazuje. „Ne razumiju da je riječ o društvu i rodu“, kaže nam Petrović uz navod da se razlike između ženskih i muških mirovina ne mogu izračunavati usporedbom radnih mjesta i radnog staža. „Računaju se na bazi ukupnih brojaka. Neosporno je da su žene u Europi diskriminirane 16,5 posto u radu i 40 posto u mirovini. A mirovine dokazuju da su žene bile diskriminirane, ne samo kroz plaću.“

I sada je, kaže Petrović, vrijeme da se društvo, ne samo hrvatsko, oduži ženama u mirovini. „Bila sam u EU-timu koji je analizirao kakav bi to mirovinski sustav pogodovao ženama. To je mirovinski sustav s jakim državnim mirovinskim stupom s elementima solidarnosti i redistribucije. Kod nas taj sustav odumire, a nemamo ni minimalnu mirovinu. Ženama treba omogućiti tijekom radnog vijeka da ne upadnu u taj jaz; za vrijeme porodiljnog dopusta trebale bi biti plaćene kao da rade. I kada idu na bolovanje za dijete, treba im isplatiti puni iznos plaće. Valjalo bi i financijski kompenzirati njegovanje bolesnih i nemoćnih članova obitelji…“, nabraja naša sugovornica i dodaje: „92 posto novozaposlenih žena dobiva poslove samo na određeno vrijeme, a plaće su im 30 posto niže od prosjeka. Razdoblja u karijeri kada se nisu mogle zaposliti zbog „previše“ djece, kako to misle poslodavci, trebaju im biti kompenzirana prosječnom plaćom. Neke zemlje su izgradile kompenzaciju za brigu o djeci.“

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Nakon smrti supruga postaju još siromašnije

Umirovljenice zapadaju u još veće siromaštvo kada postanu udovice pa kućanstvo s dvije mirovine padne na jednu i to onu znatno manju. „To je najstrašnije. Samim tim što žene duže žive, zbog loših formula usklađivanja, više gube na vrijednost svoje mirovine“, kaže Petrović. Kada im umre partner mogu napustiti svoju mirovinu i uzeti 70 posto suprugove mirovine, takozvanu obiteljsku mirovinu. A ona je, i u tom znatno umanjenom iznosu, još uvijek veća od njihove.

Zbog toga se hrvatski umirovljenici, pogotovo umirovljenice, nadaju da će, po uzoru na neke druge europske zemlje, Hrvatska uvesti nasljeđivanje dijela mirovine umrlog partnera. „Predlažemo da se uz prihodovni kriterij omogući nasljeđivanje 20 do 50 posto mirovine umrlog partnera, uz zadržavanje vlastite mirovine. To je ženski problem, jer 94 posto svih obiteljskih umirovljenika su žene. One su suočene s problemom hoće li kupiti hranu ili platiti režije. Prosječna obiteljska mirovina je 1.900 kuna. Među novim umirovljenicima ima obiteljskih mirovina od 1.600 kuna. Te žene koje su ostale same su najveća tragedija i svakodnevno nam se javljaju. One su najčešće žrtve predatora koji se koriste institutom ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Ne mogu živjeti pa ponude svako rješenje koje im ponudi navodna dobra duša.“

Petrović upozorava da se više od 52 posto umirovljenika sabilo ispod medijana mirovine koji iznosi 2.008 kuna. „To su uglavnom ženske mirovine koje su ispod hrvatske linije siromaštva od 2.180 kuna. Među umirovljenicima starijim od 75 godina dvostruko je više siromašnih žena“, iznosi naša sugovornica alarmantne brojke koje imaju tendenciju da postanu još gore.

„Suradnju s vladom ocjenjujem s nula. Nije čak ni nula plus“, zaključuje predsjednica Sindikata umirovljenika pa iz toga zaključujemo da ni osiromašene hrvatske umirovljenice neće tako skoro dočekati financijski sigurnije, ako ne bolje dane.

/autor: Siniša Bogdanić, Deutsche Welle/

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP