“Čovjek ne smije protiv prirode” i “ne smijemo se igrati boga”, tvrdnje su koje često čujemo kada je u pitanju tehnologija. Bilo da je riječ o kloniranju, letu u svemir, genetskom inženjeringu ili futurističkom maštanju o besmrtnosti. Strah od tehnologije u ljudskoj je prirodi.
Leteće maternice
Potvrdila je to i kulturna antropologinja Genevieve Bell za Wall Street Journal navodeći da svaki novi pomak u tehnologiji prati jednako brzo nastajanje novih strahova. Tako su i kritičari prvih parnih lokomotiva tvrdili da „ženska tijela nisu dizajnirana za brzine od 80 kilometara na sat“. Bizarno, predviđali su da će u takvim uvjetima ubrzanja, maternice poput prevrnutih čarapa izlijetati iz ženskih tijela. Neki manje maštoviti „znalci“ su navodili kako bi se pri tako velikim brzinama ljudsko tijelo, pa i muško, moglo jednostavno – rastopiti.
I pojava automobila je početkom 20. stoljeća izazvala strahovitu paniku, također sa ženama u glavnoj ulozi. Automobili su tako nazivani „đavoljim kolima“ kojima žene zbog svoje fizičke slabosti i sklonosti histeriji i padanju u nesvijest, ne bi smjele upravljati. A onda je Amerikanka Alice Ramsey (22) punih 59 dana, zajedno sa svoje tri prijateljice, vozila cross-country i sve četiri su preživjele.
Idu li žene i struja zajedno?
Zanimljivo, protivnici novih tehnologija najčešće su se “brinuli” za žene i djecu pa su na sličan način pokušali zaustaviti i elektrifikaciju. Osim lakomislenog ženskog rukovanja smrtonosnom strujom, fantazirali su i o osvijetljenim domovima kao pozivnici raznim predatorima na nejač i žene.
Riječ je djelomično o takozvanoj moralnoj panici koja nastaje svaki puta kad se društvo tehnološki unaprijedi, tvrdi Bell. „Sve je to viđeno prilikom pojave automobila, televizora, interneta i mobilne telefonije. To su tehnologije koje mijenjaju naše poimanje vremena i prostora. S druge strane, pojava nalivpera nije izazivala moralnu paniku, jer ono ne mijenja našu percepciju prostora i vremena“, kaže ova znanstvenica.
