Prati nas

Vijesti

National Geographic: Titov otok strave

Možete posjetiti Goli otok, nenaseljeni otok u Hrvatskoj, riječi su s kojima počinje video koji u prvom kadru neodoljivo podsjeća na promotivni spot za jadranski turizam.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako je bilo na Golom otoku?
Goli Otok (screenshot: National Geographic)

Najpoznatiji svjetski medij specijaliziran za dokumentaristiku National Geographic posjetio je Goli otok, perverzno stratište bivše Jugoslavije. Na svojim je stranicama objavio potresne snimke ostataka nekadašnjeg mučilišta uz kratko objašnjenje kako se je nekad „preodgajalo“ političke protivnike u Jugoslaviji. Riječ je o državi koju danas mnogi romantiziraju, zanemarujući njen pravi antidemokratski karakter.

„Možete posjetiti Goli otok, nenaseljeni otok u Hrvatskoj“, riječi su s kojima počinje video koji u prvom kadru neodoljivo podsjeća na promotivni spot za jadranski turizam. No ljepota brzo nestaje s ekrana, a National Geographic najavljuje da donosi mučne scene i podsjeća na vrijeme političkih progona u Titovoj Jugoslaviji.


„Ovo je otok koji, za razliku od drugih otoka na Jadranu, ne odlikuju sadržaji za rekreaciju i povijesne ulice. Ove ruševine podsjećaju na zloglasni kamp u kojeg su slani politički zatvorenici za vrijeme režima Josipa Broza Tita u Jugoslaviji, a koja je uključivala i Hrvatsku.

Tijekom hladnog rata, Tito se nije priklonio ni Sovjetima, ni zapadu. Oni koji su bili lojalni Staljinu, mogli su biti poslani na Goli. Otok je zbog okruženja zvan i hrvatskim Alcatrazom. Uvjeti koji su vladali u kampu priskrbili su mu i drugi naziv – Živi pakao.

Zatvorenici su ovamo navodno slani na preodgoj, no život im se svodio okrutan rad u kamenolomu i doslovno mučenje. Mučili su ih često i drugi zatvorenici.

Više od 10.000 političkih zatvorenika prošli su Golim, uz još desetke tisuća drugih osuđenih zbog kriminala. Neki su i umrli na otoku; zbog batina i gladi.

Zatvor je konačno zatvoren 1989. godine“, zaključuje National Geographic u priloženom dvominutnom dokumentarcu.

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP