Prati nas

Mozaik

Ne morate slijediti snove, ne morate ih čak ni imati

Nekada je životni san bio imati stalan posao, zasnovati obitelj i posjedovati dom. Sada mladi ljudi očekuju život posut gliterom, materijalno bogatstvo i savršenu prezentaciju na društvenim mrežama. Ono što se je nekad smatralo uspjehom, danas je promašaj.

Objavljeno

|

kako biti sretan?
foto: Pixabay

Stariji ljudi su sretniji, a njihova sreća doseže vrhunac u šezdesetim ili sedamdesetim godinama života. To je zaista nekada bila istina, no u posljednjem desetljeću nekoliko je istraživanja na američkoj populaciji pokazalo da adolescenti iskazuju veći stupanj sreće nego što je to bilo prije. Paralelno, osobe starije od 30 godina manje su sretne nego što su to pokazivala neka ranija mjerenja pa je budućnost prve rečenice ovog teksta vrlo neizvjesna.

Jesu li ljudi postali siromašniji, bolesniji, usamljeniji? Što je razlog njihove nesreće. Psihologinja dr. Jean M. Twenge, znanstvenica koja proučava generacijske razlike misli da je za sve kriv novouspostavljeni sustav vrijednosti kojeg izdašno promoviraju mediji.


Očekivanja koja su postavljena pred ljude prevelika su. Reality programi nam sugeriraju da moramo postati zvijezde. Uz to ni srednjoškolsko obrazovanje više nije dovoljno, iako se broj onih s fakultetskim diplomama ne povećava u skladu s očekivanjima. Svi misle da su gladni uspjeha, no zapravo, ulažu u njega manje nego prethodne generacije. Pozitivno razmišljanje, poručuje psihologinja, nije dovoljno.

Obitelj, dom, djeca i pas

Nekada je životni san bio imati stalan posao, zasnovati obitelj i posjedovati dom. Sada mladi ljudi očekuju život posut gliterom, materijalno bogatstvo i savršenu prezentaciju na društvenim mrežama koja najčešće nema veze s njima samima. Ono što se je nekad smatralo uspjehom, danas je promašaj.

Lov za bogatstvom može biti vodilja za dvadesete. No dva su problema: većina ljudi nikada neće postati bogata, a i oni koji postanu bogati shvate da novac nema nikakve veze sa srećom. Bogati ljudi nisu sretniji, pokazala su istraživanja. Da, znamo, mnogu će reći da je lakše brisati suze s eurima, ali suze su i dalje suze. Bolje je u sreći pojesti kuhani krumpir, nego u nesreći pečene ševe, govorili su stariji od nas.

Ništa bez stabilnih odnosa

Uz sve to, mijenjaju se i odnosi s ljudima; susjedi su otuđeni, a i osobne veze su doživjele promjene. Opada broj brakova, ljudi su nesretni u brakovima i žene se sve češće odlučuju rađati izvan braka. Ukratko, suvremen život ima manje interakcija s drugim ljudima i manje stabilnih odnosa koji su ključni za sreću, misli dr. Twenge.

Visokotehnološko individualistička kultura koja nam govori da uvijek „moramo sanjati bolje i više“ stvara kod mladih ljudi dojam nepresušnih životnih mogućnosti i bezgranična očekivanja. Nakon tridesete ljudi se suoče s činjenicom da su snovi samo snovi; frustrirani su, razočarani i često usamljeni. Nekada smo stremili tome da postanemo zreli, stabilni i vrijedni članovi zajednice. Danas priželjkujemo sanjati zauvijek, zaključuje ova znanstvenica u analizi objavljenoj u publikaciji Psychology Today.

.

Mozaik

Vrijeme koje provedemo sami sa sobom je jako dobro utrošeno vrijeme

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Objavljeno

|

Nema nikakve dvojbe da je u starosti jako važno imati oko sebe ljude na koje se možemo osloniti, bili to članovi obitelji, prijatelji ili šira zajednica. Druženje s dragim ljudima itekako je važno. Jedna studija za drugom potvrđuju da bogat društveni život osigurava tjelesno i mentalno zdravlje te dugovječnost.

No vrijeme koje provedemo sami također je vrlo važno, piše portal Sixty and Me. Živimo u naelektriziranom svijetu u kojem nas neprekidno ometa zvonjava telefona, razne poruke i e-mailovi, a elektronički mediji naprosto nas prisiljavaju da komuniciramo s drugima. Svatko je od nas udaljen tek jednu poruku na Facebooku. Uvijek nekamo idemo, nešto radimo ili s nekim razgovaramo. Čini se da živimo u svijetu koji ne mari baš previše za samoću i često nas obeshrabruje u namjeri da provedemo nešto vremena sami sa sobom. Kad ste zadnji put uživali isključivo u vlastitom društvu i kad je samoća došla na tako zao glas?


Biti sam nije isto što i biti usmaljen

Stalno čitamo o “epidemiji usamljenosti” jer doista jako puno ljudi provodi jako puno vremena – samo. Naravno, to može biti velik problem pogotovo među starijom populacijom. No biti sam i biti usamljen nije jedno te isto. Usamljenost može dovesti do osjećaja izoliranosti i odvojenosti od društva što pak povećava osjećaj tjeskobe i može uzrokovati depresiju. Nasuprot tome, samoća nam pruža osjećaj slobode i zadovoljstva koje proizlazi iz vlastitog društva.

Desetljeća istraživanja pokazala su da previše usamljenosti nije dobro za nikoga. Dugotrajna usamljenost donosi mnogobrojne zdravstvene rizike. Međutim, mnogo toga ovisi o tipu osobe, odnosno o tome jeste li introvert ili ekstrovert.

Povremeno biti sam je jako dobro. To je zapravo nužno, pa čak i zdravo. Samoća nam daje vremena da razmislimo o sebi i svojem životu te da procesuiramo stvari koje su nam se dogodile. Čak i najdruštvenije osobe moraju imati nešto vremena samo za sebe.

Vrijeme koje provedete sami, jako je dobro utrošeno vrijeme

Samoća donosi mnogo dobrih stvari. Na primjer, kad ste sami vaša se kreativnost može razmahati. Istraživanja su pokazala da osobe koje rade same imaju više kretivnih ideja. Također, osjećat ćete se poletnije. Vrlo je važno i to što vam samoća omogućuje da ponovno napunite baterije.

Neobično, ali samoća vam može pomoći da upoznate nove ljude. Naime, bit ćete otvoreniji ako niste zakukuljeni samo sa svojim prijateljima i obitelji. Pokušajte se zato povremeno pozabaviti omiljenom aktivnošću posve sami. Uživat ćete u njoj iz posve druge perspektive. Dobar primjer za to je odlazak u kino. Tako se možete u potpunosti posvetiti filmu i ne morate razgovarati s drugima niti ih pitati za mišljenje. Vaša pažnja može u potpunosti biti usmjerena na radnju filma.

Brojne su studije pokazale da ćemo se podjednako dobro zabaviti radeći omiljenu aktivnost sami, kao i kad je radimo udruštvu. Tad radimo ono što želimo raditi i nisu potrebni nikakvi kompromisi. Samoća nas oslobađa da radimo što želimo, kad želimo i na način na koji želimo.

Prestanite brinuti o tome što ljudi misle

Zašto se toliko bojimo doći na neki događaj sami ili da će nas drugi vidjeti da smo sami? Odgovor je: Zato što ne želimo da drugi ljudi misle da nemamo prijatelja i da se nemamo s kime družiti.

Previše se opterećujemo tuđim mišljenjem, a premalo time što mi zaista trebamo. Počnite praviti planove sami sa sobom i prestanite brinuti o tome kako će drugi ljudi protumačiti vašu samoću. Ako doista uživamo u vlastitom društvu, imat ćemo sasvim dovoljno samopouzdanja da to pokažemo i ostalima.

Valja pronaći ravnotežu

Pronaći vrijeme u kojemu se možemo posvetiti doista samo sebi, može u današnjem užurbanom svijetu biti pravi izazov. No možete pokušati nešto od sljedećeg:

Isključite se. Pod tim mislimo da se doslovno – isključite. Spremite mobitel i ugasite televiziju i kompjuter. Koncentrirajte se na vlastite misli i na ono što osjećate i što vas usrećuje.

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Unesite samoću u raspored. Odredite jedan dio dana i raščistite si raspored kako biste mogli barem neko kratko vrijeme provesti sami sa sobom pa čak i ako to značilo da ćete samo prošetati ili popiti kavu. Vaše osobno vrijeme vrlo je važno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP