Prati nas

Zdravlje

Novo istraživanje: Bacite štetne mobitele, vratite žicu

Institut Ramazzini ističe da bežične antene poput onih na staničnim tornjevima ne smije biti blizu domova, škola, parkova ili bolnica. Prioritet bi trebao biti vraćanje komunikacija koje se odvijaju putem žice, kako bi se smanjila potreba za bežičnim vezama.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Šteti li mobitel?
foto: Pixabay

Istraživači talijanskog Instituta Ramazzini objavili su rezultate opsežne studije koji pokazuju da su životinje koje su dugo vremena bile izložene uobičajenim razinama zračenja baznih stanica za mobitele, češće oboljevale od schwanoma.

Schwanom je dobroćudni tumor ovojnice perifernih živaca. Može se pojaviti duž perifernih živaca na svim dijelovima tijela. Rijetko recidivira ili maligno alterira. Zloćudni schwanomi su rijetkost i mogu činiti oko 5% mekotkivnih sarkoma.


Istraživanje objavljeno u publikaciji “Environmental Research” je provedeno na štakorima koji su bili izloženi zračenju bazne stanice 19 sati na dan, a znanstvenici tvrde da imaju dovoljno dokaza za pozvati Međunarodnu agenciju za istraživanje raka (IARC) da preispita i ponovno klasificira svoje zaključke o kancerogenom potencijalu radio-frekvencijskog zračenja na ljude.

Institut Ramazzini ističe da bežične antene poput onih na staničnim tornjevima ne smije biti blizu domova, škola, parkova ili bolnica. Prioritet bi trebao biti vraćanje komunikacija koje se odvijaju putem žice, kako bi se smanjila potreba za bežičnim vezama.

Ovaj institut posluje kao neprofitna organizacija i u nekoliko navrata su mu zamjerali pretjeranu orijentaciju na izvore financiranja iz Sjedinjenih Država. Europska agencija za sigurnost hrane odbacila je prošle godine Ramazzinijevo istraživanje koje navodno dokazuje kancerogenost umjetnog sladila – sukraloze.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP