Prati nas

Vijesti

Opet crveni plamen! Varaju li nas na plinu?

‘Opet se to događa. Kad je vani smrzavica, plin sagorijeva crvenim plamenom. To je zato jer u njega dodaju vodu. Razrjeđuju ga’, jedan je od komentara sudionika društvenih mreža koji ilustrira temu koja se ponavlja iz zime u zimu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Što kada plin gori crvenim plemanom?
foto: Pixabay/MV

„Opet se to događa. Kad je vani smrzavica, plin sagorijeva crvenim plamenom. To je zato jer u njega dodaju vodu. Razrjeđuju ga“, jedan je od komentara sudionika društvenih mreža koji ilustrira temu koja se ponavlja iz zime u zimu. Takav plin sporije zakuhava hranu i slabije grije, žale se brojni građani.

I sami smo provjerili plamen na štednjaku spojenom na zagrebački plinovod koji je zaista jučer gorio izrazito crvenim plamenom, no danas je uobičajeno plavi.


Ako je pitati distributere, reći će da boja plamena i kvaliteta plina nisu u vezi te da se sastav i kaloričnost plina redovito mjeri. U HEP-ovoj brošuri „Sigurna i učinkovita uporaba prirodnog plina u vašem domu“, navedeno je kako žuti plamen, za razliku od plavog, indicira previše plina ili premalo zraka na plameniku. Za to je pak odgovoran majstor koji vam je postavljao i ugađao štednjak ili plinski bojler.

Serviseri plinskih instalacija pak kažu da je promjena boje plamena iz plave u ljubičastu, zelenu, crvenu ili narančastu dokaz primjesa u plinu, takozvanih kondenzata koji se spaljuju u smjesi. To mogu biti benzen, toluen, tar, ulje, prašina, hrđa, plinski odoranti ili vrlo štetni poliklorirani bifenili.

Da boja plina ovisi o količini zraka u smjesi, ali i o vrsti ugljikovodika koji sagorijevaju u toj smjesi, sugerira i HEP-ova stranica u ponuđenom odgovoru na često postavljeno pitanje: „Posebno treba napomenuti da za standardnu kvalitetu plina nije mjerodavna boja plamena na trošilu plina. Ona ovisi u prvome redu o dobivenoj smjesi plina i zraka na plameniku. Ukoliko je postignuta dovoljna količina zraka u smjesi za sagorijevanje, plamen će biti plave boje. Ukoliko nema dovoljno zraka bit će od žute do crvenkaste, što ovisi o količini zraka i vrsti ugljikovodika koji sagorijevaju.“

A sve to, možemo zaključiti, ne mora utjecati na ogrjevnu kvalitetu isporučenog plina.

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP