Prati nas

Mozaik

Ravnatelji domova, dopustite štićenicima držanje kućnih ljubimaca

Brojna su istraživanja pokazali da oboljeli od Alzheimerove bolesti znatno rjeđe pate od napada anksioznosti ako imaju psa ili mačku. Čak i oni koji brinu za oboljele, bit će značajno opušteniji i manje zabrinuti u prisustvu kućnog ljubimca.

Objavljeno

|

Lea je ostala sama (Screenshot: Facebook)

Što se dogodi s kućnim ljubimcima kada im vlasnik završi u domu za stare i nemoćne? Svašta, jer štićenicima doma nije dopušteno imati pse ili mačke. Situacija je to u kojoj pati i vlasnik i životinja, a kojoj se relativno lako može stati na kraj.

Sklonište za pse Snoopy iz Pule danas je objavilo tužnu priču male Lee i njene vlasnice. “Probajte zamisliti tu tugu. Leina jedina vlasnica završila je u domu a Lea je završila u ovom malom stacionaru u našoj karanteni jer je nemamo gdje drugdje smjestiti. Starica od 12 godina, nakon cijelog života u toplom domu sad je u kavezu od 2 kvadrata, potpuno izbezumljena od tuge i šoka. Ima li nekoga tko bi ovoj jadnoj bakici pružio dom? Leica je sterilizirana, živjela je s macom i sa svim psima se dobro slaže. Nježna je i draga. U tipu minijaturnog pinča. Visoka malo više od pedlja. Molimo vas, molimo dijelite, jer Lea će nam umrijeti od tuge.”


Zašto ljubimci nisu dobrodošli?

Postoji li razlog da domovi vlasnicima koji se mogu brinuti o njima ne dopuštaju kućne ljubimce, ako znamo da neke domovi u zemljama naprednije socijalne skrbi upravo potiču druženje štićenika sa životinjama, a sve zbog boljeg zdravlja?

Porazgovarate li s ravnateljima hrvatskih domova, kategorički će otkloniti tu mogućnost, prvenstveno zbog higijene, jer stariji su, kažu, skloniji infekcijama. Pa će vam reći da zamislite kako bi bilo da svaki štićenik dovede svoga psa, mačku ili kanarinca. No istina je da nemaju sve starije osobe kućne ljubimce. Da imaju, možda bi bili zdraviji.

Brojna su istraživanja pokazali da oboljeli od Alzheimerove bolesti znatno rjeđe pate od napada anksioznosti ako imaju psa ili mačku. Čak i oni koji brinu za oboljele, bit će značajno opušteniji i manje zabrinuti u prisustvu kućnog ljubimca.

Druženje s kućnim ljubimcem utječe na dobro raspoloženje, a optimističan stav o životu ima snažan utjecaj na poboljšanje općenitog psiho-fizičkog stanja ključnog u borbi protiv raznih bolesti. Srčani bolesnici, koji su nabavili mačku ili psa žive dulje i kvalitetnije, pokazala su brojna istraživanja. Vlasnici pasa imaju mnogo manje šanse za oboljenja srca, bolju razinu triglicerida i nižu razinu kolesterola u krvi.

Dom, a ne strogi internat!

I ne bi li dom trebao biti upravo to – topli dom? Mjesto u kojem će stariji ljudi imati sasma normalan, sretan i ispunjen život, bez nepotrebnih odricanja, onakav kakav zaslužuju. Pogledate li priloženi video, sigurno smo da ćete zaključiti kako ni Lea ne zaslužuje ovakvu starost.

.

Mozaik

Vrijeme koje provedemo sami sa sobom je jako dobro utrošeno vrijeme

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Objavljeno

|

Nema nikakve dvojbe da je u starosti jako važno imati oko sebe ljude na koje se možemo osloniti, bili to članovi obitelji, prijatelji ili šira zajednica. Druženje s dragim ljudima itekako je važno. Jedna studija za drugom potvrđuju da bogat društveni život osigurava tjelesno i mentalno zdravlje te dugovječnost.

No vrijeme koje provedemo sami također je vrlo važno, piše portal Sixty and Me. Živimo u naelektriziranom svijetu u kojem nas neprekidno ometa zvonjava telefona, razne poruke i e-mailovi, a elektronički mediji naprosto nas prisiljavaju da komuniciramo s drugima. Svatko je od nas udaljen tek jednu poruku na Facebooku. Uvijek nekamo idemo, nešto radimo ili s nekim razgovaramo. Čini se da živimo u svijetu koji ne mari baš previše za samoću i često nas obeshrabruje u namjeri da provedemo nešto vremena sami sa sobom. Kad ste zadnji put uživali isključivo u vlastitom društvu i kad je samoća došla na tako zao glas?


Biti sam nije isto što i biti usmaljen

Stalno čitamo o “epidemiji usamljenosti” jer doista jako puno ljudi provodi jako puno vremena – samo. Naravno, to može biti velik problem pogotovo među starijom populacijom. No biti sam i biti usamljen nije jedno te isto. Usamljenost može dovesti do osjećaja izoliranosti i odvojenosti od društva što pak povećava osjećaj tjeskobe i može uzrokovati depresiju. Nasuprot tome, samoća nam pruža osjećaj slobode i zadovoljstva koje proizlazi iz vlastitog društva.

Desetljeća istraživanja pokazala su da previše usamljenosti nije dobro za nikoga. Dugotrajna usamljenost donosi mnogobrojne zdravstvene rizike. Međutim, mnogo toga ovisi o tipu osobe, odnosno o tome jeste li introvert ili ekstrovert.

Povremeno biti sam je jako dobro. To je zapravo nužno, pa čak i zdravo. Samoća nam daje vremena da razmislimo o sebi i svojem životu te da procesuiramo stvari koje su nam se dogodile. Čak i najdruštvenije osobe moraju imati nešto vremena samo za sebe.

Vrijeme koje provedete sami, jako je dobro utrošeno vrijeme

Samoća donosi mnogo dobrih stvari. Na primjer, kad ste sami vaša se kreativnost može razmahati. Istraživanja su pokazala da osobe koje rade same imaju više kretivnih ideja. Također, osjećat ćete se poletnije. Vrlo je važno i to što vam samoća omogućuje da ponovno napunite baterije.

Neobično, ali samoća vam može pomoći da upoznate nove ljude. Naime, bit ćete otvoreniji ako niste zakukuljeni samo sa svojim prijateljima i obitelji. Pokušajte se zato povremeno pozabaviti omiljenom aktivnošću posve sami. Uživat ćete u njoj iz posve druge perspektive. Dobar primjer za to je odlazak u kino. Tako se možete u potpunosti posvetiti filmu i ne morate razgovarati s drugima niti ih pitati za mišljenje. Vaša pažnja može u potpunosti biti usmjerena na radnju filma.

Brojne su studije pokazale da ćemo se podjednako dobro zabaviti radeći omiljenu aktivnost sami, kao i kad je radimo udruštvu. Tad radimo ono što želimo raditi i nisu potrebni nikakvi kompromisi. Samoća nas oslobađa da radimo što želimo, kad želimo i na način na koji želimo.

Prestanite brinuti o tome što ljudi misle

Zašto se toliko bojimo doći na neki događaj sami ili da će nas drugi vidjeti da smo sami? Odgovor je: Zato što ne želimo da drugi ljudi misle da nemamo prijatelja i da se nemamo s kime družiti.

Previše se opterećujemo tuđim mišljenjem, a premalo time što mi zaista trebamo. Počnite praviti planove sami sa sobom i prestanite brinuti o tome kako će drugi ljudi protumačiti vašu samoću. Ako doista uživamo u vlastitom društvu, imat ćemo sasvim dovoljno samopouzdanja da to pokažemo i ostalima.

Valja pronaći ravnotežu

Pronaći vrijeme u kojemu se možemo posvetiti doista samo sebi, može u današnjem užurbanom svijetu biti pravi izazov. No možete pokušati nešto od sljedećeg:

Isključite se. Pod tim mislimo da se doslovno – isključite. Spremite mobitel i ugasite televiziju i kompjuter. Koncentrirajte se na vlastite misli i na ono što osjećate i što vas usrećuje.

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Unesite samoću u raspored. Odredite jedan dio dana i raščistite si raspored kako biste mogli barem neko kratko vrijeme provesti sami sa sobom pa čak i ako to značilo da ćete samo prošetati ili popiti kavu. Vaše osobno vrijeme vrlo je važno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP