Prati nas

Vijesti

Siromašnu Milku (87) umjesto u dom, smjestili na psihijatriju

Pričala nam je kako je prije dosta godina pomagala ljudima, kako je radila u Petrinji i izgubila sina u nesreći kada mu je bilo samo 15 godina. Ali, nije baka izgubila vedar duh niti smisao za šalu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Milka Kireta (foto: Facebook)

Iako se činilo da će zimu života Milka Kireta (87) iz Stupnog kod Siska, provesti donekle sretno, dogodilo se upravo suprotno. Žena o kojoj su mediji izvještavali u veljači, smještena je u Neuropsihijatrijsku bolnicu u Popovači.

Milka je živjela u teškoj neimaštini, bez zahoda i vode, a u pomoć su joj pristigli volonteri iz udruge Dobra volja iz Sesveta. Organizirana je radna akcija, pospremljena joj je kuća, a neki su građani ponudili i materijalnu pomoć.


„Pričala nam je kako je prije dosta godina pomagala ljudima, kako je radila u Petrinji i izgubila sina u nesreći kada mu je bilo samo 15 godina. Ali, nije baka izgubila vedar duh niti smisao za šalu. Koliko god smo mi bili tužni i iznenađeni situacijom, ona nas je svojim pričama razveselila. Jako je pametna i bistra. Ima dobro pamćenje i jako dobar apetit”, ispričala je za Net.hr prije mjesec dana Marijana Matešić iz udruge Dobra volja.

No sustav za Milku nije imao rješenje u vidu doma za stare ili udomiteljske obitelji pa ju je liječnik poslao u bolnicu u Popovači. O tome je putem Facebooka ovim riječima izvijestila Marijana Matešić:

Sigurno se svi pitate šta je s našom bakicom. Onaj dan kada smo čistili, valjda su sve susjede na prozorima snimile da je tamo i automobil Nove TV. Odjednom su svi bili ‘jako zabrinuti’ pa je baš taj dan došao i čovjek iz Caritasa koji joj je za Božić donio hrane.

Baš taj dan se i doktor ‘zabrinuo’ pa je poslao patronažnu sestru te me je tražio na telefon da pitam baku bi li pristala na razgovor s psihijatrom, što je baka odbila. Rekao je, citiram ga, da ne ispadne da ne radimo svoj posao.

Bilo mi je drago šta je došla patronažna da vidi bakine noge, a te slike ću sada i objaviti. Trudnice neka ne listaju slike do kraja. Odemo mi tako na kavu sretne jer smo puno toga napravili i jer je baka sretna. Međutim, idući posjet – bake nema, kuća je prazna. Susjeda nam je rekla da, kada smo mi otišli, došla je Hitna i odvezli u baku u Popovaču.

Znam da će sad neki reći super baki je bolje, ali baki tamo nije mjesto. Baki je mjesto u domu gdje će pričati sa svojim vršnjacima. Susjedi, rodbino svaka vam čast, nijednom nitko nije nazvao i pitao za nju. Hvala i vama koji ste uplatili kuniće, baka je dobila i pidžame, rublja, čarape i pobrinut ćemo se da joj ništa ne fali.

Da se mene pita uvela bi u zakon da službe barem jednom tjedno obilaze osobe starije od 65 godina, a pogotovo samce kao šta je naša bakica Milka. Ako je netko u blizini bolnice u Popovači, obiđite ju bar na pet minuta. Bit će joj drago. Vi ćete biti sretniji jer ste napravili nešto dobro za nekoga.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP