Prati nas

Vijesti

Smrt je često brža od pravde

Umirovljenici se rijetko odlučuju na sudske postupke kako bi ispravili nepravdu koja im je nanesena. Uglavnom je to zbog loše materijalne situacije, jer ipak treba platiti odvjetnika, sudske troškove i ostala davanja, a u slučaju gu­bitka spora i sve sudske i odvjetničke troškove druge strane.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Umirovljenici se rijetko odlučuju na sudske postupke kako bi ispravili nepravdu koja im je nanesena. Uglavnom je to zbog loše materijalne situacije, jer ipak treba platiti odvjetnika, sudske troškove i ostala davanja, a u slučaju gu­bitka spora i sve sudske i odvjetničke troškove druge strane. Nažalost, jedan dio starijih osoba koje ipak završe na sudu, ne dočeka kraj sudskog postupka. Naročito kad je riječ o prevare­nim uživateljima ugovora za uzdržavanje, najčešće se dogodi da smrt pokuca na vrata prije pravde, piše Glas umirovljenika, glasilo Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa u 2016. godini je prosječni sudski spor trajao u prosjeku 250 dana. S obzirom na materijalnu vrijednost sporova, još su dulje trajali oni kad se traži raskid ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.


„U ponovljenom zahtjevu ministru pravosuđa, tada Anti Šprlji, prije godinu je SUH zatražio da sporovi vezani za raskid ugovora o uzdržavanju smatraju hitnima, a sud dužan u roku od 15 dana od dana podnošenja tužbe sazvati prvo ročište te donijeti presudu u roku od šest mjeseci”, ističe voditelj Prav­nog savjetovališta SUH-a Milan Tomičić. Nažalost, niti u ovoj godini vladajuća ekipa nije predvidjela takve izmjene Zakona o obveznim odnosima, pa niti izmjene Zakona o parničnom postupku za procesuiranje ovakvih slučajeva zloporabe starijih osoba.

Oko deset posto svih slučajeva koji se godišnje zaprime u Pravno savjetovalište SUH-a odnosi se na one u vezi ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Ta je pojava lešinarenja nad imovinom starijih osoba uzela maha i ostavila mnoge bez krova nad glavom. No, u slučaju da pokušaju sudskim putem raskinuti ugovor zbog toga što uzdržavatelj ne izvršava svoje obveze, konačan pravorijek takvih postupaka tužitelj i ne doži­vi jer u međuvremenu umre.

Milan Tomičić i Biserka Budigam iz Sindikata umirovljenika Hrvatske (foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr)

Tu se pojavljuje novi problem. Naime, smrt stranke u po­stupku ponekad može zakomplicirati parnicu ili čak promi­jeniti njen ishod. Najčešće, potomci nastavljaju spor, no ima slučajeva kada niti oni, zbog raznih razloga, ne mogu nasta­viti sudsku bitku. Ako stranka u postupku nema nasljednika, onda imovina može pripasti i jedinicama lokalne i regionalne samouprave, no predatori koji su potpisali ugovor na strani uzdržavatelja najčešće imaju više novaca za takve sporove i oboružaju se dobrim odvjetnicima, te temeljem ugovora o uz­državanju dobivaju imovinu.

Zakon o parničnom postupku predviđa hitno rješavanje samo nekih sporova. To su uglavnom postupci za ometanje posjeda, rješavanje pitanja radnih sporova, ali niti jedan e ne odnosi na starost stranke u postupku. Osim toga, nema nazna­ka da se ti sporovi zaista rješavaju po hitnom postupku. Stoga će, kaže Tomičić, s obzirom da opet imamo novog ministra pra­vosuđa, SUH ići u novu inicijativu za skraćenjem trajanja sud­skog postupka, kako bi umirovljenici koji završe na sudu mogli dobiti sudsku odluku prije nego bude prekasno.

„Uz zahtjev za skraćivanje postupka ići ćemo i na smanjiva­nje sudskih pristojbi umirovljenicima za 50 posto”, ističe Tomi- čić te dodaje kako bi i to moglo utjecati na rješavanje sudskih postupaka s obzirom na to da će biti pristupačniji većem broju starijih osoba. (Milan Dalmacija, Glas umirovljenika)

Ošasna imovina

Gospođa A. K. iz Petrinje uzdržavala je stariju gospo­đu 12 godina. Primateljica uzdržavanja je tužila uzdržavateljicu, jer ova, navodno, nije poštovala ugovor o doživotnom uzdržavanju. Nedugo nakon početka parnice primateljica uzdržavanja je preminula. Uzdržavateljica se boji da će ostati bez imovine koja joj je po ugovoru trebala pripasti. Primateljica uzdržavanja nije imala rodbine. Imovina u tom slučaju može pri­pasti jedinici lokalne ili regionalne samouprave. To se u praksi naziva „ošasnom imovinom”. No, uzdržavateljica će dobiti nekretninu koja se spominje u ugovoru o doživotnom uzdržavanju.

Beskrajna parnica

J. Š. iz Imotskog nakon očeve smrti želi nastaviti sud­ski postupak vezan uz ugovor o uzdržavanju. Parnica traje već četiri godine i ne nazire joj se skori završe­tak. On nema dovoljno novca za plaćanje puta na sud i odvjetnika, a nije ni sigurno da će sud presuditi u njegovu korist, jer sudska praksa govori kako naj­češće sporove dobivaju uzdržavatelji, pa makar nisu dali čašu vode uzdržavanoj osobi.

.

Vijesti

Zagreb: Počinje isplata pomoći umirovljenicima

Pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici, državljani Republike Hrvatske koji, prije podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na novčanu pomoć umirovljenicima, prebivaju na području Grada Zagreba najmanje 5 godina neprekidno, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 1.500,00 kn mjesečno.

Objavljeno

|

Autor

Pomoć umirovljenicima koju daje Grad Zagreb za mjesec kolovoz 2019. isplaćivat će se preko tekućih računa i Hrvatske pošte.

Korisnicima koji imaju otvorene tekuće račune, pomoć će se isplatiti u petak 16. kolovoza 2019. Korisnicima koji novčanu pomoć primaju preko Hrvatske pošte, pomoć će se isplaćivati od ponedjeljka 19. kolovoza 2019. Umirovljenici koji istu nisu primili na kućnu adresu, moći će je podići u poštanskim uredima deset dana od početka isplate.


Pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici, državljani Republike Hrvatske koji, prije podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na novčanu pomoć umirovljenicima, prebivaju na području Grada Zagreba najmanje 5 godina neprekidno, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 1.500,00 kn mjesečno.

Radi ostvarivanja prava na novčanu pomoć umirovljenici se razvrstavaju u tri skupine:

I. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900,00 kuna mjesečno;

II. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose od 900,01 do 1.200,00 kuna mjesečno;

III. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose od 1.200,01 do 1.500,00 kuna mjesečno.

Umirovljenici I. skupine ostvaruju pravo na 400,00 kn pomoći mjesečno, umirovljenici II. skupine na 300,00 kn, a umirovljenici III. skupine na 200,00 kn pomoći mjesečno. Nakon toga nema retrogradne isplate pomoći za navedeni mjesec. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, na adresi Nova cesta 1.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP