Prati nas

Vijesti

Stručnjaci: Nije sve tako crno, vrijednost mirovina i dalje u padu

Hrvati, kaže stručnjak, relativno rano odlaze u mirovinu i žive prilično dugo, što znači i da dugo koriste mirovinska prava. To je dobro s gledišta pojedinca, ali nije s gledišta mirovinskog sustava, jer se radi o velikim troškovima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Naslijediti mirovinu od muža
foto: BigStock

Stručnjaci pozdravljaju najavu mirovinske reforme i predložene mjere kojima bi se povisila dobna granica za odlazak u mirovinu na 67 godina, ali i upozoravaju da u hrvatskom mirovinskom sustavu nije sve tako crno, piše Deutsche Welle.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu za DW naglašava kako je ključni problem hrvatskog mirovinskog sustava niska razina mirovina. “Osoba s prosječnom plaćom i nakon 40 godina staža može očekivati mirovinu od tek oko 40 posto svoje bruto plaće, odnosno oko 55 posto neto plaće. Radi se o značajnom udaru na standard starijih osoba u trenutku umirovljenja. Projekcije pokazuju da će ubuduće taj omjer biti još nepovoljniji i da će u neto iznosu pasti na 40 posto u sljedećih 30 do 40 godina. To će biti najniži ili jedan od najnižih omjera u EU. Za osobe s kraćim radnim stažem situacija je još nepovoljnija”, objašnjava ovaj stručnjak za mirovinski sustav.


Nestić, međutim, ne misli da je sve tako crno. Povoljnu stranu vidi u “umjerenim javnim izdacima za mirovine” od oko 11 posto BDP-a, dok projekcije pokazuju da bi se ti izdaci u budućnosti trebali i smanjivati ako se zadrže sadašnji propisi. Stoga smatra da to upućuje na zaključak da je naš mirovinski sustav održiv s financijske strane, ali nije sa socijalne strane zbog niskih mirovina koje isplaćuje.

Korak u dobrom smjeru

“Smatram da je Vlada najavljenom reformom krenula u dobrom smjeru. Premda su mjere neugodne za stanovništvo i može se očekivati dosta otpora kada se objave, one imaju svoje opravdanje. Vlada želi osigurati duži ostanak u zaposlenosti i time dovesti do većih uplata u sustav i viših mirovina. Zato se ide na ubrzano podizanje zakonske dobne granice za odlazak u mirovinu, uz obeshrabrivanje prijevremenog umirovljenja kroz značajnije umanjenje mirovine u odnosu na trenutno stanje”, ocjenjuje Nestić.

Nestić napominje da je i država spremna pridonijeti reformi i podnijeti dio financijskog tereta, što je vidljivo iz najave uvođenja tzv. nacionalne mirovine za starije osobe koje nisu ostvarile uvjete za redovnu mirovinu, kao i najavljene povoljnije formule indeksacije mirovine, jer će oboje zahtijevati dodana fiskalna sredstva.

I Predrag Bejaković sa zagrebačkog Instituta za javne financije smatra da su u najavljenoj reformi ključne dvije stvari: podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu i rješenje problema drugog stupa. Kada je riječ o podizanju dobne granice, Bejaković tu ideju “u velikoj mjeri” podržava. Hrvati, prema njegovim riječima, relativno rano odlaze u mirovinu i žive “prilično dugo”, što znači i da dugo koriste mirovinska prava. “To je dobro s gledišta pojedinca, ali nije s gledišta mirovinskog sustava, jer se radi o velikim troškovima”, upozorava Bejaković.

Mirovine su se barem uvijek isplaćivale

Govoreći pak o drugom stupu, Bejaković naglašava da drugi stup treba zadržati, iako nije siguran treba li povećati doprinose za njega. Smatra kako je bitno da se sredstva koja se izdvajaju ne smanjuju i da se drugi stup ne zamrzne, ali i da se riješi problem dodatka od 27 posto. Za sada taj dodatak koriste samo korisnici prvog mirovinskog stupa, a Bejaković smatra da taj problem treba riješiti tako da “drugostupaši” ne budu kažnjeni, jer je postojeći sustav nepravedan prema osobama koje su osigurane i preko drugog stupa.

Kada je riječ o održivosti sadašnjeg sustava, Bejaković smatra da je on održiv, ali pod uvjetom da su mirovine niske. “Iako prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi samo oko 40 posto prosječne plaće, zbog velikog broja umirovljenika imamo i velike rashode od skoro 12 posto BDP-a”, dodaje. Za nacionalnu mirovinu kaže da je dobra ideja, smatrajući da takva mirovina treba biti nešto viša od socijalne pomoći, a opet niža od minimalnih mirovina, kako ne bi demotivirala one koji rade i uplaćuju doprinose.

Ni Bejaković ne misli da je u hrvatskom mirovinskom sustavu sve loše, unatoč jednom od najnepovoljnijih odnosa osiguranika i umirovljenika u Europi. “Nigdje ne postoji dobar mirovinski sustav, svugdje se umirovljenici žale da su mirovine male, a zaposleni da puno izdvajaju za umirovljenike. No usprkos svim tranzicijskim teškoćama, mirovine su se u Hrvatskoj uvijek isplaćivale, što je jedan od velikih uspjeha hrvatskog mirovinskog sustava”, zaključuje Bejaković za Deutsche Welle.

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP