Naslijediti mirovinu od muža
foto: BigStock

Stručnjaci: Nije sve tako crno, vrijednost mirovina i dalje u padu

Autor: • 25. 03. 2018. • Vijesti291 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Stručnjaci pozdravljaju najavu mirovinske reforme i predložene mjere kojima bi se povisila dobna granica za odlazak u mirovinu na 67 godina, ali i upozoravaju da u hrvatskom mirovinskom sustavu nije sve tako crno, piše Deutsche Welle.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu za DW naglašava kako je ključni problem hrvatskog mirovinskog sustava niska razina mirovina. “Osoba s prosječnom plaćom i nakon 40 godina staža može očekivati mirovinu od tek oko 40 posto svoje bruto plaće, odnosno oko 55 posto neto plaće. Radi se o značajnom udaru na standard starijih osoba u trenutku umirovljenja. Projekcije pokazuju da će ubuduće taj omjer biti još nepovoljniji i da će u neto iznosu pasti na 40 posto u sljedećih 30 do 40 godina. To će biti najniži ili jedan od najnižih omjera u EU. Za osobe s kraćim radnim stažem situacija je još nepovoljnija”, objašnjava ovaj stručnjak za mirovinski sustav.



Nestić, međutim, ne misli da je sve tako crno. Povoljnu stranu vidi u “umjerenim javnim izdacima za mirovine” od oko 11 posto BDP-a, dok projekcije pokazuju da bi se ti izdaci u budućnosti trebali i smanjivati ako se zadrže sadašnji propisi. Stoga smatra da to upućuje na zaključak da je naš mirovinski sustav održiv s financijske strane, ali nije sa socijalne strane zbog niskih mirovina koje isplaćuje.

Korak u dobrom smjeru

“Smatram da je Vlada najavljenom reformom krenula u dobrom smjeru. Premda su mjere neugodne za stanovništvo i može se očekivati dosta otpora kada se objave, one imaju svoje opravdanje. Vlada želi osigurati duži ostanak u zaposlenosti i time dovesti do većih uplata u sustav i viših mirovina. Zato se ide na ubrzano podizanje zakonske dobne granice za odlazak u mirovinu, uz obeshrabrivanje prijevremenog umirovljenja kroz značajnije umanjenje mirovine u odnosu na trenutno stanje”, ocjenjuje Nestić.

Nestić napominje da je i država spremna pridonijeti reformi i podnijeti dio financijskog tereta, što je vidljivo iz najave uvođenja tzv. nacionalne mirovine za starije osobe koje nisu ostvarile uvjete za redovnu mirovinu, kao i najavljene povoljnije formule indeksacije mirovine, jer će oboje zahtijevati dodana fiskalna sredstva.

I Predrag Bejaković sa zagrebačkog Instituta za javne financije smatra da su u najavljenoj reformi ključne dvije stvari: podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu i rješenje problema drugog stupa. Kada je riječ o podizanju dobne granice, Bejaković tu ideju “u velikoj mjeri” podržava. Hrvati, prema njegovim riječima, relativno rano odlaze u mirovinu i žive “prilično dugo”, što znači i da dugo koriste mirovinska prava. “To je dobro s gledišta pojedinca, ali nije s gledišta mirovinskog sustava, jer se radi o velikim troškovima”, upozorava Bejaković.

Mirovine su se barem uvijek isplaćivale

Govoreći pak o drugom stupu, Bejaković naglašava da drugi stup treba zadržati, iako nije siguran treba li povećati doprinose za njega. Smatra kako je bitno da se sredstva koja se izdvajaju ne smanjuju i da se drugi stup ne zamrzne, ali i da se riješi problem dodatka od 27 posto. Za sada taj dodatak koriste samo korisnici prvog mirovinskog stupa, a Bejaković smatra da taj problem treba riješiti tako da “drugostupaši” ne budu kažnjeni, jer je postojeći sustav nepravedan prema osobama koje su osigurane i preko drugog stupa.

Kada je riječ o održivosti sadašnjeg sustava, Bejaković smatra da je on održiv, ali pod uvjetom da su mirovine niske. “Iako prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi samo oko 40 posto prosječne plaće, zbog velikog broja umirovljenika imamo i velike rashode od skoro 12 posto BDP-a”, dodaje. Za nacionalnu mirovinu kaže da je dobra ideja, smatrajući da takva mirovina treba biti nešto viša od socijalne pomoći, a opet niža od minimalnih mirovina, kako ne bi demotivirala one koji rade i uplaćuju doprinose.

Ni Bejaković ne misli da je u hrvatskom mirovinskom sustavu sve loše, unatoč jednom od najnepovoljnijih odnosa osiguranika i umirovljenika u Europi. “Nigdje ne postoji dobar mirovinski sustav, svugdje se umirovljenici žale da su mirovine male, a zaposleni da puno izdvajaju za umirovljenike. No usprkos svim tranzicijskim teškoćama, mirovine su se u Hrvatskoj uvijek isplaćivale, što je jedan od velikih uspjeha hrvatskog mirovinskog sustava”, zaključuje Bejaković za Deutsche Welle.

Ključne riječi Sve o temi: , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.