Prati nas

Mozaik

Superpapa – Franjo je zvijezda, ali mnogima je mrzak

Već dvije minute nakon njegovog izbora bilo je jasno: ovaj Papa ‘s drugog kraja svijeta’, kako je Bergoglio tada predstavio samoga sebe, drugačiji je od svojih prethodnika.  

Objavljeno

|

Papa Franjo (foto: Edgar Jiménez, Wikimedia)

Njegova je misija rušenje zidova. Nakon pet godina na čelu Katoličke crkve papa Franjo, prvi južnoamerički pontifeks, postao je svojevrsna teološka i politička pop-zvijezda, piše Deutsche Welle.

Molitva je politički čin. Posebno kod zida na granici između Meksika i Sjedinjenih Američkih Država. Papa Franjo otvoreno ističe: „Osoba koja pomišlja na to da gradi zidove umjesto mostova nije kršćanin. To nije Evanđelje.”


81-godišnji Argentinac Jorge Bergoglio je već pet godina poglavar Katoličke crkve – kao prvi južnoamerički papa. Već dvije minute nakon njegovog izbora bilo je jasno: ovaj Papa „s drugog kraja svijeta”, kako je Bergoglio tada predstavio samoga sebe, drugačiji je od svojih prethodnika.

1. Oprostio ženama koje su učinile pobačaj

Franjo je istovremeno i političan i pastoralan. On se na zidu između Izraela i Palestine u Betlehemu molio za mir. Prihvatio je izbjeglice u Vatikanu. Podržao je okončanje političkog ledenog doba između Kube i SAD-a. I oprostio ženama koje su prekinule trudnoću.

2. Otvorio je put za crnog papu

Imenovao je nove kardinale iz Južne Amerike, Afrike i Azije te povećao ovlasti nacionalnih i regionalnih biskupskih konferencija.

Od ukupno 49 novih kardinala većina ih je podrijetlom iz zemalja u razvoju koje do sada u Vatikanu nisu uživale veću pozornost. Oni bi se na idućim izborima za papu mogli pobrinuti za to da nakon Franje na čelo Katoličke crkve dođe jedan afrički poglavar.

3. Dao je nadu svećenicima koji žele obitelj

Prvo inozemno putovanje Papu je vodilo u Brazil, na Svjetski dan mladih 2013. u Rio de Janeiru. Sada teku pripreme za još jedan veliki crkveno-politički događaj: za takozvanu Amazonsku biskupsku sinodu koja će se iduće godine održati u Vatikanu. Tamo bi moglo biti odlučeno hoće li ubuduće i oženjeni muškarci moći postati svećenici.

Ublažavanje celibata, koji je na snazi već stoljećima, predstavljalo bi revoluciju u Katoličkoj crkvi. I upravo zato je sve više Papinih protivnika. Oni žele spriječiti „Copacabana”-teologiju u kojoj se mijenjaju dogme i dovodi u pitanje tradicionalno crkveno učenje.

4. Crkva pripada svima

Gabriel Charles Palmer Buckle, nadbiskup iz Accre, to smatra pretjeranim. „Znam da pojedini konzervativci nisu sretni zbog velikodušnog držanja Pape”, kaže nadbiskup u razgovoru za DW. I objašnjava da je Franjo samo zamolio biskupe i svećenike da pokažu milosrđe. „Crkva ne pripada konzervativcima, nego svima”, istaknuo je nadbiskup.

/autorica: Astrid Prange, Deutsche Welle/

#GeneralAudience

A post shared by Pope Francis (@franciscus) on

.

Mozaik

Vrijeme koje provedemo sami sa sobom je jako dobro utrošeno vrijeme

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Objavljeno

|

Nema nikakve dvojbe da je u starosti jako važno imati oko sebe ljude na koje se možemo osloniti, bili to članovi obitelji, prijatelji ili šira zajednica. Druženje s dragim ljudima itekako je važno. Jedna studija za drugom potvrđuju da bogat društveni život osigurava tjelesno i mentalno zdravlje te dugovječnost.

No vrijeme koje provedemo sami također je vrlo važno, piše portal Sixty and Me. Živimo u naelektriziranom svijetu u kojem nas neprekidno ometa zvonjava telefona, razne poruke i e-mailovi, a elektronički mediji naprosto nas prisiljavaju da komuniciramo s drugima. Svatko je od nas udaljen tek jednu poruku na Facebooku. Uvijek nekamo idemo, nešto radimo ili s nekim razgovaramo. Čini se da živimo u svijetu koji ne mari baš previše za samoću i često nas obeshrabruje u namjeri da provedemo nešto vremena sami sa sobom. Kad ste zadnji put uživali isključivo u vlastitom društvu i kad je samoća došla na tako zao glas?


Biti sam nije isto što i biti usmaljen

Stalno čitamo o “epidemiji usamljenosti” jer doista jako puno ljudi provodi jako puno vremena – samo. Naravno, to može biti velik problem pogotovo među starijom populacijom. No biti sam i biti usamljen nije jedno te isto. Usamljenost može dovesti do osjećaja izoliranosti i odvojenosti od društva što pak povećava osjećaj tjeskobe i može uzrokovati depresiju. Nasuprot tome, samoća nam pruža osjećaj slobode i zadovoljstva koje proizlazi iz vlastitog društva.

Desetljeća istraživanja pokazala su da previše usamljenosti nije dobro za nikoga. Dugotrajna usamljenost donosi mnogobrojne zdravstvene rizike. Međutim, mnogo toga ovisi o tipu osobe, odnosno o tome jeste li introvert ili ekstrovert.

Povremeno biti sam je jako dobro. To je zapravo nužno, pa čak i zdravo. Samoća nam daje vremena da razmislimo o sebi i svojem životu te da procesuiramo stvari koje su nam se dogodile. Čak i najdruštvenije osobe moraju imati nešto vremena samo za sebe.

Vrijeme koje provedete sami, jako je dobro utrošeno vrijeme

Samoća donosi mnogo dobrih stvari. Na primjer, kad ste sami vaša se kreativnost može razmahati. Istraživanja su pokazala da osobe koje rade same imaju više kretivnih ideja. Također, osjećat ćete se poletnije. Vrlo je važno i to što vam samoća omogućuje da ponovno napunite baterije.

Neobično, ali samoća vam može pomoći da upoznate nove ljude. Naime, bit ćete otvoreniji ako niste zakukuljeni samo sa svojim prijateljima i obitelji. Pokušajte se zato povremeno pozabaviti omiljenom aktivnošću posve sami. Uživat ćete u njoj iz posve druge perspektive. Dobar primjer za to je odlazak u kino. Tako se možete u potpunosti posvetiti filmu i ne morate razgovarati s drugima niti ih pitati za mišljenje. Vaša pažnja može u potpunosti biti usmjerena na radnju filma.

Brojne su studije pokazale da ćemo se podjednako dobro zabaviti radeći omiljenu aktivnost sami, kao i kad je radimo udruštvu. Tad radimo ono što želimo raditi i nisu potrebni nikakvi kompromisi. Samoća nas oslobađa da radimo što želimo, kad želimo i na način na koji želimo.

Prestanite brinuti o tome što ljudi misle

Zašto se toliko bojimo doći na neki događaj sami ili da će nas drugi vidjeti da smo sami? Odgovor je: Zato što ne želimo da drugi ljudi misle da nemamo prijatelja i da se nemamo s kime družiti.

Previše se opterećujemo tuđim mišljenjem, a premalo time što mi zaista trebamo. Počnite praviti planove sami sa sobom i prestanite brinuti o tome kako će drugi ljudi protumačiti vašu samoću. Ako doista uživamo u vlastitom društvu, imat ćemo sasvim dovoljno samopouzdanja da to pokažemo i ostalima.

Valja pronaći ravnotežu

Pronaći vrijeme u kojemu se možemo posvetiti doista samo sebi, može u današnjem užurbanom svijetu biti pravi izazov. No možete pokušati nešto od sljedećeg:

Isključite se. Pod tim mislimo da se doslovno – isključite. Spremite mobitel i ugasite televiziju i kompjuter. Koncentrirajte se na vlastite misli i na ono što osjećate i što vas usrećuje.

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Unesite samoću u raspored. Odredite jedan dio dana i raščistite si raspored kako biste mogli barem neko kratko vrijeme provesti sami sa sobom pa čak i ako to značilo da ćete samo prošetati ili popiti kavu. Vaše osobno vrijeme vrlo je važno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP