Prati nas

Vijesti

Umirovljenici rade na crno, slabo koriste pravo na dodatni rad

Na pola radnog vremena mogu raditi svi oni koji su ostvarili punu mirovinu ili pak u dogovoru s poslodavcem nakon umirovljenja prihvatili ostanak ili ponovo vraćanje na posao.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako se snalaze stariji radnici na poslu?
foto: BigStock

Podaci kazuju da je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 27.513 umirovljenika, čija prosječna primanja iznose 2.016 kuna. Doda li se tome i podatak o najnižoj mirovini od 1.280 kuna, dobivamo ne baš optimističnu sliku svakodnevice umirovljeničke populacije koja, uzgred, ni u drugima županijama nije na višoj razini, javlja Bjelovarac.hr.

Prema riječima predsjednika Odbora za umirovljenike Bjelovarsko-bilogorske županije Zlatka Barile neznatan dio umirovljenika odlučuje se na dodatni rad, no brojke bi ipak valjalo potražiti u crnom području.


„Dio umirovljenika prihvaća neke od dodatnih poslova, ali se ipak odlučio za liniju manjeg otpora i rade na crno. Poznata je to „špranca“, kao i kod drugih zaposlenika, čijoj popularnosti ponajviše pridonosi gotovo nikakva društvena kontrola. Uz to, malo je učinjeno i na informiranju umirovljenika o takvoj mogućnosti zapošljavanja, što se djelomično odnosi i na poslodavce kojima se priznaju troškovi, ali mnogi ipak radije plaćaju „na ruke“. Zbog toga je i teško pronaći umirovljenike koji rade „po zakonu“, što samo ukazuje kako još nismo savladali neke društvene anomalije protiv kojih se borimo već godinama“, kaže Barila.

Na pola radnog vremena mogu raditi svi oni koji su ostvarili punu mirovinu ili pak u dogovoru s poslodavcem nakon umirovljenja prihvatili ostanak ili ponovo vraćanje na posao.

Bjelovarac tako navodi primjer liječnika Mladena Pavlovića koji i nakon umirovljenja radi četiri sata na odjelu urologije bjelovarske Opće bolnice. „Kako se pokazala potreba za angažiranjem još jednog liječnika prihvatio sam ponudu, vratio na posao i prema svim zakonskim propisima radim četiri sata, pri čemu Opća bolnica plaća sve obveze. Sada se ipak vodi računa o interesima poslodavca i otvara mogućnost rješenja pojedinih kadrovskih problema, a financijski je dovoljno stimulativno za rad u zdravstvu i nekim drugim područjima“, kaže dr. Pavlović.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP