Prati nas

Mozaik

Želim živjeti zauvijek! Ili barem 300 godina. A vi?

Nisam od onih koji lažno plaču nad bremenom življenja i mole boga da ih što prije uzme pa pri najmanjoj naznaci bolesti panično trče liječniku. Takvi ionako pred ciljnom crtom čine sve što je u njihovoj moći da je odmaknu što dalje.

Objavljeno

|

Koliko dugo ćemo živjeti?
foto: Pexel

Volim svoj život i svoju rutinu. Od prve jutarnje kave u tišini, dok svi spavaju, pa do kasnovečernjeg drijemeža pred televizorom. I želim da potraje što duže. Želim što duže učiti i raditi, više vidjeti i probati.

Nisam od onih koji lažno plaču nad bremenom življenja i mole boga da ih što prije uzme pa pri najmanjoj naznaci bolesti panično trče liječniku. Takvi ionako pred ciljnom crtom čine sve što je u njihovoj moći da je odmaknu što dalje. Želim živjeti još najmanje 300 godina. Kao gavran ili kornjača s Galapagosa. Vesele me vijesti koje kazuju da ću to možda i moći. Ma kako bajkovite bile.


„Ako ste mlađi od 40, vjerojatno ćete biti besmrtni, osim ako ne umrete od neke teške i nepredvidljive bolesti“, izjavio je nedavno futurolog, stručnjak za budućnost, Ian Pearson. Zanemarit ću spomenuti broj, jer znanost napreduje eksponencijalno i ono što je danas 40, sutra će biti 70, tješim se.

Smrtnost, dakako, ima i svojih prednosti. Glumac Ben Kingsley kaže da je ona pogonsko gorivo naše ambicije. Tjera nas na stvaranje, izražavanje, rad i razvoj, jer znamo da je vrijeme jedini resurs kojega ne možemo obnoviti ili produžiti. „Možda je glupo težiti besmrtnosti, jer onda ukidamo sve sjajne sastojke koje nas tjeraju da se razmnožavamo, zaljubljujemo, imamo djecu, gradimo stvari poput spomenika. Budite oprezni kada nešto želite“, kaže Kingsley.

I možda bi sir Kingsley bio u pravu da ljudi sami po sebi nisu radoznali, voljni učiti, graditi i osmišljavati vlastitu egzistenciju. Futurolog Pearson kaže pak da će se besmrtnost moći postići na više načina.

Zamjena dijelova

Biotehnologija i medicina će pomoći produljenju ljudskog vijeka. „Nitko ne želi zauvijek biti 95-godišnjak, ali ako imate tijelo 30-godišnjaka, možda i poželite“, objašnjava pa dodaje da će to biti moguće genetskim inženjeringom ili zamjenom vitalnih organa.

Bioničko tijelo

No vjerojatnije je, kaže Pearson, da ćemo nastaviti živjeti kao roboti u koje će biti preseljen naš um. A selidba uma, našeg digitalnog „ja“, otvorit će vrata novim mogućnostima. Prelazit ćemo iz istrošenih robota u novije modele. Ili još bolje, kada poželimo otputovati na drugi kontinent, samo ćemo internetom poslati svoje digitalno „ja“ na odredište i u djeliću sekunda ga useliti u robota koji se nalazi, recimo, u Australiji.

Digitalna vječnost

A kada se već radi o digitalizaciji našeg bića, zašto ga zadržati u ovom svijetu? Zašto na ne staviti u digitalne svjetove koji mogu biti kakvi god poželimo? Što se mene tiče, može. Zašto ne? Ionako velikim dijelom živim, radim i komuniciram virtualno. Samo neka netko pazi da ne iskoči trafo stanica koja napaja server u kojem ću živjeti.

Jedina je kvaka, kaže, Pearson, što će 2050. te mogućnosti biti dostupne samo jako bogatim ljudima. No do tada se stignem i obogatiti.

.

Mozaik

Fotografija bake koja doji unuče izazvala veliku raspravu

Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.

Objavljeno

|

Slika objavljena na Facebook stranici SOS Lactation izazvala je pravu pomutnju na toj društvenoj mreži. Naime, fotografija snimljena u Vijatnamu prikazuje baku kako doji svoje unuče.

Komentatori su se ispod slike javili iz raznih razloga: nekima nije bilo jasno kako je to uopće moguće s obzirom da je baka vjerojatno prošla fertilnu dob i ušla u menopauzu, dok je drugima čitava situacija pomalo neukusna i pitaju se je li uopće u redu da baka doji unuče sve i ako to fizički može.


S obzirom na brojne upite, administratori stranice koja promiče dojenje objasnili su: “Proizvodnja mlijeka se svodi na ponudu i potražnju. Dojke nastavljaju proizvoditi mlijeko dok god postoji potražnja, odnosno dok god dijete ili djeca žele piti to mlijeko. Što se dojenja u menopauzi tiče, dojenje je povezano sa žlijezdom hipofizom na koju ne utječu promjene u menopauzi tako da su i žene koje su prošle promjenu i i zgubile menstruaciju, u mogućnosti dojiti.

Kad je žena jednom uspostavila laktaciju, odnosno počela proizvoditi mlijeko, može laktaciju ponovno pokrenuti i nakon prestanka dojenja. Poznati su slučajevi da su žene dojile djecu koju su posvojile jer su ponovno pokrenule laktaciju nakon što su dojile svoju biološku djecu. Također, iz povijesti je poznato da su prije postojale profesionalne dojilje koje su dojile djecu onih majki koje to iz nekog razloga nisu željele ili mogle.

Što se pak tiče situacije u kojoj baka doji svoje unuče, nama se može činiti neobičnim, no to je uobičajeno u nekim kulturama. Recimo u nekim dijelovima Vijetnama. Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP