Prati nas

Zdravlje

Američki domovi dopuštaju držanje i posjete mačaka, pasa, koza, svinja…

Uprave staračkih domova isticale su tjelesne, društvene i emotivne koristi za štićenike i navodili su da su stanari sretniji i mirniji nakon što bi proveli neko vrijeme s životinjama. 

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Smiju li životinje u staračke domove?
foto: Pixabay

Kućni ljubimci koji dolaze u posjet staračkim domovima ili žive u njima s vlasnicima mogu koristiti svim stanarima tih domova no uprave staračkih domova moraju uzeti u obzir i moguće rizike poput ozljeda ili bolesti te uvesti mjere kako bi ih spriječili, ističu znanstvenici.

Kako prenosi Hina, istraživanje staračkih domova u američkoj saveznoj državi Ohio pokazalo je da je u gotovo svima dozvoljen posjet svih vrsta kućnih ljubimaca, no malo ih je imalo mjere koje osiguravaju zaštitu kako stanara tih domova tako i samih životinja, pokazali su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Gerontological Nursing.


“Ljubimci su iznimno važan dio života ljudi i kad se sele u starački dom žele ih zadržati”, kaže voditelj istraživanja dr. Jason Stull sa sveučilišta Ohio State u Columbusu. Kada ljubimci dolaze u posjet to može umanjiti stres i tjeskobu i poticati aktivnosti poput šetanja ili brige za životinju”, kaže Stull. “Teži dio je razumjeti zdravstvene rizike koji prate životinje”.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 95 uprava staračkih domova kako bi se utvrdilo koje vrste dozvoljavaju kućne ljubimce, koje primaju ljubimce u posjet i imaju li zaposlenici ili sami domovi svoje kućne ljubimce te koje su mjere uvedene kako bi se odgovorilo na rizike koje nose životinje.

Znanstvenici su utvrdili da su posjeti životinja i držanje ljubimaca dozvoljeni u 99 posto ustanova, uključujući pse, mačke, ptice, reptile, kornjače, male konje te hrčke ili koze i svinje. 71 posto ustanova imalo je programe socijalizacije koji uključuju životinje a 59 posto fizikalnu terapiju koja ih uključuje. Uprave staračkih domova isticale su tjelesne, društvene i emotivne koristi za štićenike i navodili su da su stanari sretniji i mirniji nakon što bi proveli neko vrijeme s životinjama.

Komunalni porez na ljubimce?

foto: Pixabay

Iako je 93 posto domova navelo da imaju mjere koje se tiču životinja nedostajale su one koje se tiču zdravstvenih i sigurnosnih aspekata vezanih uz zaraze koje takve životinje mogu donijeti.

Većinom su se mjere odnosile na određivanje osobe koja skrbi o životinji i obveze cijepljenja ljubimaca te zabranu pristupa za bolesne životinje. Manje od polovice domova imalo je propisane higijenske mjere pranja ruku te postupak u slučaju ugriza.

Znanstvenici upozoravaju da neke životinje poput kornjača ili guštera mogu biti nositelji salmonele koja može izazvati infekcije kod onih s oslabljenim imunitetom. Kod štićenika s oslabljenim mentalnim ili tjelesnim funkcijama osoblje doma mora osigurati da su njihovi kontakti sa životinjama sigurni.

U nekim domovima možda je bolje rješenje robotski ljubimac ili plišane životinje, kaže dr. Evan Cherniack, direktor gerijatrije u zdravstvenom centru za ratne veterane u Miamiju koji nije bio uključen u istraživanje. “Ti pacijenti možda nisu sposobni za interakcije s pravim životinjama”, kaže Cherniack.

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP