Prati nas

Zdravlje

Američki domovi dopuštaju držanje i posjete mačaka, pasa, koza, svinja…

Uprave staračkih domova isticale su tjelesne, društvene i emotivne koristi za štićenike i navodili su da su stanari sretniji i mirniji nakon što bi proveli neko vrijeme s životinjama. 

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Smiju li životinje u staračke domove?
foto: Pixabay

Kućni ljubimci koji dolaze u posjet staračkim domovima ili žive u njima s vlasnicima mogu koristiti svim stanarima tih domova no uprave staračkih domova moraju uzeti u obzir i moguće rizike poput ozljeda ili bolesti te uvesti mjere kako bi ih spriječili, ističu znanstvenici.

Kako prenosi Hina, istraživanje staračkih domova u američkoj saveznoj državi Ohio pokazalo je da je u gotovo svima dozvoljen posjet svih vrsta kućnih ljubimaca, no malo ih je imalo mjere koje osiguravaju zaštitu kako stanara tih domova tako i samih životinja, pokazali su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Gerontological Nursing.


“Ljubimci su iznimno važan dio života ljudi i kad se sele u starački dom žele ih zadržati”, kaže voditelj istraživanja dr. Jason Stull sa sveučilišta Ohio State u Columbusu. Kada ljubimci dolaze u posjet to može umanjiti stres i tjeskobu i poticati aktivnosti poput šetanja ili brige za životinju”, kaže Stull. “Teži dio je razumjeti zdravstvene rizike koji prate životinje”.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 95 uprava staračkih domova kako bi se utvrdilo koje vrste dozvoljavaju kućne ljubimce, koje primaju ljubimce u posjet i imaju li zaposlenici ili sami domovi svoje kućne ljubimce te koje su mjere uvedene kako bi se odgovorilo na rizike koje nose životinje.

Znanstvenici su utvrdili da su posjeti životinja i držanje ljubimaca dozvoljeni u 99 posto ustanova, uključujući pse, mačke, ptice, reptile, kornjače, male konje te hrčke ili koze i svinje. 71 posto ustanova imalo je programe socijalizacije koji uključuju životinje a 59 posto fizikalnu terapiju koja ih uključuje. Uprave staračkih domova isticale su tjelesne, društvene i emotivne koristi za štićenike i navodili su da su stanari sretniji i mirniji nakon što bi proveli neko vrijeme s životinjama.

Komunalni porez na ljubimce?

foto: Pixabay

Iako je 93 posto domova navelo da imaju mjere koje se tiču životinja nedostajale su one koje se tiču zdravstvenih i sigurnosnih aspekata vezanih uz zaraze koje takve životinje mogu donijeti.

Većinom su se mjere odnosile na određivanje osobe koja skrbi o životinji i obveze cijepljenja ljubimaca te zabranu pristupa za bolesne životinje. Manje od polovice domova imalo je propisane higijenske mjere pranja ruku te postupak u slučaju ugriza.

Znanstvenici upozoravaju da neke životinje poput kornjača ili guštera mogu biti nositelji salmonele koja može izazvati infekcije kod onih s oslabljenim imunitetom. Kod štićenika s oslabljenim mentalnim ili tjelesnim funkcijama osoblje doma mora osigurati da su njihovi kontakti sa životinjama sigurni.

U nekim domovima možda je bolje rješenje robotski ljubimac ili plišane životinje, kaže dr. Evan Cherniack, direktor gerijatrije u zdravstvenom centru za ratne veterane u Miamiju koji nije bio uključen u istraživanje. “Ti pacijenti možda nisu sposobni za interakcije s pravim životinjama”, kaže Cherniack.

.

Zdravlje

Tajna dugog života? Puno ružmarina i vođenja ljubavi

Znanstvenici su otkrili da stanovnici Acciarolija imaju i izvrsnu cirkulaciju, posve neobično za njihovu dob. Naime, cirkulacija kod tih stogodišnjaka funkcionira jedna dobro kao kod Amerikanaca u dvadesetim i tridesetim godinama.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Svaki deseti stanovnik Acciarolija, malog mjestanca na jugu Italije, ima više od stotinu godina. Ovaj gradić, stotinjak kilometara udaljen od Napulja, ima tek 700 stanovnika, no to je malo mjesto zbog neobično dugovječnog stanovništva, bilo tema istraživanja Sveučilišta Sapineza iz Rima i Sveučilišta San Diego iz Kalifornije, piše Portal Big Think.

Znanstvenici su otkrili da Acciaroljani imaju i izvrsnu cirkulaciju, posve neobično za njihovu dob. Naime, cirkulacija kod tih stogodišnjaka funkcionira jedna dobro kao kod Amerikanaca u dvadesetim i tridesetim godinama. Pa u čemu je tajna?


Znanstvenici smatraju da je u pitanju vrlo niska razina adrenomedulina, hormona koji širi krvne žile. Taj se hormon s vremenom gomila i u prevelikoj količini ima suprotan učinak i sužava krvne žile. No ne i kod stanovnika Acciarolija jer njihove razine adrenomedulina ostaju niske čak i u poznoj dobi što ima pozitivan učinak na cirkulaciju, čak i onu kapilarnu.

Zašto imaju tako nisku razinu tog hormona, povezano je s više faktora. Kao prvo, oni jednu samo hranu iz svojeg vlastitog okoliša: ribu, zeca, piletinu. Također, jedu voće i povrće iz vlastitog uzgoja te ouno maslinovog ulja. Sve to čini ono što je poznato pod nazivom “mediteranska prehrana” koja je poznata kao jedna od najzdravijih na svijetu.

No ima još nešto. Ovi ljudi konzumiraju mnogo ružmarina. “Kad smo testirali ružmarin, u njemu smo pronašli desetke različitih spojeva”, kaže kardiolog sa Sveučilišta San Diego, doktor Alan Maisel. “Brojne studije su pokazale da kiseline iz ružmarina pomažu funkciji mozga pa i to doprinosi dugovječnosti onih koji ga redovito konzumiraju.”

Ipak, da pitate same stanovnike Acciarolija u čemu leži tajna njihovog dugog i zadovoljnog života, kazat će vam: “Seks! I to puno seksa!”

“Možda je dugovječnost doista povezana i s time. Tu je možda i dobar zrak te tzv. joie de vivre“, kaže doktor Maisel.

S time se slažu i znanstvenici sa Sveučilišta Wilkes iz Pennsylvanije koji su otkrili da osobe koje imaju česte seksualne odnose, imaju i višu razinu antitijela koja štiti od raznih zaraza. Osim toga, redovit seks snižava i krvni tlak što je jako bitno za zdravo srce.

“Jedna studija o seksualnim odnosima (ne masturbaciji, već odnosima) doista je pokazala da redoviti odnosi bitno utječu na snižavanje sistoličkog krvnog tlaka”, kazao je doktor Joseph J. Pinzone.

“Daljnja istraživanja trebala bi razotkriti još neke tajne dugog i zadovoljnog života te nam pomoći poboljšati klinički njegu starijih osoba”, kaže doktor Salvatore DiSomma sa Sveučilišta Roma.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP