Prati nas

Zdravlje

Američki domovi dopuštaju držanje i posjete mačaka, pasa, koza, svinja…

Uprave staračkih domova isticale su tjelesne, društvene i emotivne koristi za štićenike i navodili su da su stanari sretniji i mirniji nakon što bi proveli neko vrijeme s životinjama. 

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Smiju li životinje u staračke domove?
foto: Pixabay

Kućni ljubimci koji dolaze u posjet staračkim domovima ili žive u njima s vlasnicima mogu koristiti svim stanarima tih domova no uprave staračkih domova moraju uzeti u obzir i moguće rizike poput ozljeda ili bolesti te uvesti mjere kako bi ih spriječili, ističu znanstvenici.

Kako prenosi Hina, istraživanje staračkih domova u američkoj saveznoj državi Ohio pokazalo je da je u gotovo svima dozvoljen posjet svih vrsta kućnih ljubimaca, no malo ih je imalo mjere koje osiguravaju zaštitu kako stanara tih domova tako i samih životinja, pokazali su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Gerontological Nursing.


“Ljubimci su iznimno važan dio života ljudi i kad se sele u starački dom žele ih zadržati”, kaže voditelj istraživanja dr. Jason Stull sa sveučilišta Ohio State u Columbusu. Kada ljubimci dolaze u posjet to može umanjiti stres i tjeskobu i poticati aktivnosti poput šetanja ili brige za životinju”, kaže Stull. “Teži dio je razumjeti zdravstvene rizike koji prate životinje”.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 95 uprava staračkih domova kako bi se utvrdilo koje vrste dozvoljavaju kućne ljubimce, koje primaju ljubimce u posjet i imaju li zaposlenici ili sami domovi svoje kućne ljubimce te koje su mjere uvedene kako bi se odgovorilo na rizike koje nose životinje.

Znanstvenici su utvrdili da su posjeti životinja i držanje ljubimaca dozvoljeni u 99 posto ustanova, uključujući pse, mačke, ptice, reptile, kornjače, male konje te hrčke ili koze i svinje. 71 posto ustanova imalo je programe socijalizacije koji uključuju životinje a 59 posto fizikalnu terapiju koja ih uključuje. Uprave staračkih domova isticale su tjelesne, društvene i emotivne koristi za štićenike i navodili su da su stanari sretniji i mirniji nakon što bi proveli neko vrijeme s životinjama.

Komunalni porez na ljubimce?

foto: Pixabay

Iako je 93 posto domova navelo da imaju mjere koje se tiču životinja nedostajale su one koje se tiču zdravstvenih i sigurnosnih aspekata vezanih uz zaraze koje takve životinje mogu donijeti.

Većinom su se mjere odnosile na određivanje osobe koja skrbi o životinji i obveze cijepljenja ljubimaca te zabranu pristupa za bolesne životinje. Manje od polovice domova imalo je propisane higijenske mjere pranja ruku te postupak u slučaju ugriza.

Znanstvenici upozoravaju da neke životinje poput kornjača ili guštera mogu biti nositelji salmonele koja može izazvati infekcije kod onih s oslabljenim imunitetom. Kod štićenika s oslabljenim mentalnim ili tjelesnim funkcijama osoblje doma mora osigurati da su njihovi kontakti sa životinjama sigurni.

U nekim domovima možda je bolje rješenje robotski ljubimac ili plišane životinje, kaže dr. Evan Cherniack, direktor gerijatrije u zdravstvenom centru za ratne veterane u Miamiju koji nije bio uključen u istraživanje. “Ti pacijenti možda nisu sposobni za interakcije s pravim životinjama”, kaže Cherniack.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP