Prati nas

Zdravlje

Bojite li se biti sretni?

Prati li vas ponekad nejasan osjećaj da će se dogoditi nešto loše ako budete previše sretni? Susprežete li sreću jer vam se čini da nakon tolike sreće jednostavno mora doći nešto strašno? Riječ je o poremećaju koji se naziva “cherofobija” i koji označava “strah od sreće”.

Objavljeno

|

Kako biti sretan?
foto: Pixabay

Znate li onaj osjećaj kad nešto izgleda predobro da bi bilo istinito? Kad vam se dogodi nekoliko dobrih stvari istovremeno pa vam sve to djeluje pomalo sumnjivo? Neki ljudi se ne mogu otarasiti tog osjećaja, pa njihova dobra sreća u njihovom umu počne djelovati potpuno drugačije. Osobe koje imaju iracionalan strah od sreće pate od poremećaja zvanog „cherofobija“. Riječ dolazi od grčke riječi „chairo“ što znači „veseliti se“. U osnovi, pojam označava strah od sudjelovanja u ičemu zabavnom.

No „cherofobe“ ne plaše samo vesele aktivnosti, već ih stalno progoni osjećaj da će se nešto loše dogoditi ako se opuste i prepuste životu. Ovaj poremećaj nije detaljno analiziran, niti je naveden u popisu mentalnih poremećaja i bolesti (DSM-5). No prema portalu Healthline, neki liječnici „strah od sreće“ svrstavaju u oblik tjeskobe. Netko tko pati od „cherofobije“ nije nesretan čitavo vrijeme, no tjeskoba ga pogađa znatno češće nego ostale. Prema Healthlineu, simptomi ovog poremećaja su sljedeći:



– Tjeskoba prilikom društvenih okupljanja

– Zaobilaženje prilika za pozitivnu promjenu u životu iz straha da će se dogoditi nešto loše

– Odbijanje sudjelovanja u veselim i zabavnim aktivnostima

– Osjećaj da će se dogoditi nešto loše ako smo sretni

– Osjećaj da ste zbog osjećaja sreće loša osoba

– Vjerovanje da je pokazivanje sreće na neki način lože za vaše prijatelje ili obitelj

– Vjerovanje da je nastojanje da se bude sretan gubljenje vremena

U blogu objavljenom na portalu Psychology Today, psihijatrica Carrie Barron opisuje neke od mogućih okidača za razvoj „cherofobije“ ili „hedonofobije“ – straha od užitka. „Puno se govori o potrazi za srećom, pa se možda čini neobičnim da ima ljudi koji se boje tog osjećaja. To je možda povezano s kažnjavanjem u dječjoj dobi i zapravo je češće nego mislimo.“

Na primjer, strah od sreće možda je potaknut strahom od sukoba s voljenom osobom ili neugodnim iskustvom koji osoba povezuje s nekim događajem. Ako ste na neki način navikli da se nakon nečeg dobrog, odmah dogodi i nešto loše, možda ćete početi izbjegavati osjećaj sreće. „Ako imate averziju prema užitku, možda vam se dogodilo da ste nekad bili poniženi ili kažnjeni pa ste počeli osjećati da tako nešto i zaslužujete pa se bojite svake sljedeće prilike u kojoj biste mogli biti sretni“, kaže Barron.

U intervjuu za Metro, blogerica Stephanie Yeboah opisala je svoju borbu sa srećom. „To je osjećaj potpune bespomoćnosti. Osjećate se tjeskobno. Mislite da će sve što vas čini sretnima na kraju završiti loše. No strah od sreće ne znači da je osoba konstantno tužna. U mojem slučaju okidač su neki stresni događaji. Čine me nesigurnom čak i događaju poput uspješnog završetka nekog projekta.“

Tretiranje „cherofobije“ nije lako jer se taj poremećaj ponekad brka s depresijom. „O strahu od sreće se ne govori puno, pa je i liječenje teže. Kad me obuzmu crne misli, pokušavam odvratiti pozornost na nešto drugo i nekako preživjeti“, kaže Yeboah.

Barron dodaje i kako je u takvim situacijama dobro analizirati svoju prošlost i naučiti da je ponekad dobro malo dangubiti, ljenčariti, zabavljati se i biti sretan bez osjećaja grižnje savjesti. Što se tretiranja poremećaja tiče, preporučuje psihoterapiju ili kognitivnu bihevioralnu terapiju kako bi se otkrilo što je potaknulo takvo stanje.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati