Prati nas

Vijesti

Čavalić: BiH se mora ugledati na Hrvatsku, u mirovinu sa 67

Sustav je mogao funkcionirati u vrijeme kada je na jednog umirovljenika dolazilo više radnika. Danas se broj umirovljenika i radnika gotovo izjednačio na cijelom Balkanu, što smatra dugoročno neodrživim.

Objavljeno

|

kolike su penzije u Bosni?
foto: Pixabay

Zagovornik ekonomskog liberalizma u Bosni i Hercegovini, ekonomski analitičar Admir Čavalić  za Al Jazeeru je usporedio hrvatskih mirovinski sustav s onim u BiH.

Uz pohvale na račun mirovinske reforme, ali i stanja u mirovinskom sustavu Hrvatske, Čavalić ukazuje kako slične reforme u Bosni i Hercegovini „više nisu stvar političke volje, nego nužde“. Podsjeća i da su dosadašnje reforme, barem u Federaciji BiH, uglavnom bile „kozmetičke prirode“. „Samo su se modernizirala zakonska rješenja u svrhu kratkoročne održivosti“, napominje.



Za podizanje starosne granice za odlazak u mirovinu kaže da mu je osnovna prednost unaprjeđenje stabilnosti mirovinskog fonda, ali i potreba prilagođavanja demografskim trendovima. A nedostaci su brojni, nastavlja, izdvajajući teže pronalaženje posla u 60-ima i činjenicu da takve reforme najviše pogađaju fizičke radnike.

Po njemu, sustav je mogao funkcionirati u vrijeme kada je na jednog umirovljenika dolazilo više radnika. Danas se broj umirovljenika i radnika gotovo izjednačio na cijelom Balkanu, što smatra dugoročno neodrživim.

„Građani trebaju ranije razmišljati o tome koje su to druge investicione prilike koje treba da im donose prihod u starosti. U tom slučaju, zadatak države bi bio da prebacuje građane na dobrovoljne penzione sisteme i da im omogućava da slobodno i uz što manje obaveza investiraju višak svog dohotka dok rade“, predlaže Čavalić za Al jazeeru.

Podsjetimo, hrvatska mirovinska reforma koja bi službeno trebala biti predstavljena na jesen, izazvala je žestok otpor umirovljeničkih udruga i oporbenih stranaka. Model je unaprijed nazvan – s posla na groblje.

.

Vijesti

Kaptol ne da sindikatima skupljati potpise ispred crkava

Zagrebačka nadbiskupija odbila je molbu sindikata koju su tražili dopuštenje za sakupljanje potpisa za referendum “67 je previše” ispred crkava. Objašnjavaju da oni uvijek rado podržavaju razne inicijative, ali da se sindikati mogu snaći i bez njihove pomoći.

Objavljeno

|

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, odnosno organizatori referendumske inicijative “67 je previše”, uputili su molbu Zagrebačkoj nadbiskupiji da im odobri sakupljanje potpisa za referendum ispred crkava no Nadbiskupija ih je – odbila, piše Jutarnji.hr.

U priopćenju Nadbiskupskog stola navodi se kako “u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva”, no kako su za razliku od toga, “sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative.”



“Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše.”

Istovremeno dodaju da je “tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu” te kako se iz “brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj” vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

Na kraju kažu i kako se “o tome priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima”, piše Jutarnji.hr.

Nastavi čitati