Prati nas

Mozaik

Da se nas pita: Što bismo željeli reći djeci o odgoju unučadi

Mladi roditelji danas ne trpe uplitanje starijih u odgoj unučadi. Kažu, vremena su se promijenila i bake i djedovi više nisu kompetentni na tom polju. No možda nam iskustvo pomaže u sagledavanju šire slike koju će naša djeca vidjeti tek kada budu imali unuke.

Objavljeno

|

Briga o starima diljem svijeta
foto: Pixabay

Roditeljstvo je danas disciplina s bezbroj metoda i novi roditelji kao da već unaprijed znaju kakvo dijete žele dizajnirati, s čim će se baviti i koje će mu vrijednosti biti važne. No to su želje. S druge strane tu je naše iskustvo, jer mi smo svoju djecu odgojili i ispali su sasma dobri ljudi.

No mladi roditelji danas ne trpe „uplitanje“ starijih u odgoj. Kažu, vremena su se promijenila i bake i djedovi više nisu kompetentni na tom polju. No možda nam iskustvo pomaže u sagledavanju šire slike koju će naša djeca vidjeti tek kada budu imali unuke. Ovo su dogovori baka i djedova na pitanje: „Kada biste smjeli dati samo jedan savjet o odgoju vaših unuka, koji bi to savjet bio?“ Slažete li se s njima?


1.

Uzmite im te mobitele i tablete i potjerajte ih van na zrak!

2.

Budite im roditelji, a ne prijatelji.

3.

Nitko mi nije pomogao odgojiti tebe. Preuzmite odgovornost, djecu vam neće odgojiti ni škole, ni društvo.

4.

Ne podmićujte ih da bi učinili ono što trebaju učiniti.

5.

Usporite. Ne moraju biti okupirani s obvezama od jutra do mraka.

6.

Prestanite vikati.

7.

Odrastite! Djeca trebaju roditelje.

8.

Nemojte koristiti djecu da povrijedite druge ljude.

9.

Što god mislili o svekrvi, svekru, puncu ili punici, nemojte ih ogovarati pred djecom.

10.

Mi smo bake i djedovi, moramo provoditi vrijeme s unučadi.

11.

Uživajte u djeci, brzo će odrasti.

12.

Ništa nije važnije od vaše djece.

13.

Ne dopustite da vam životna razočaranja pokvare odnos s djecom. Bez obzira koliko ste u stresu, djeca vas trebaju. Budite tu za njih.

.

Mozaik

Danas je 29. veljače. Zašto je taj datum u kalendaru svake četvrte godine?

Kada prijestupne godine ne bi bilo, trebalo bi točno 400 godina da Nova godina padne na prvi dan jeseni. Kako je nekada bilo iznimno važno vezati poljoprivredu uz doba godine, problem su uočili Egipćani, a riješili su ga Rimljani.

Objavljeno

|

Autor

U prijestupnoj smo godini, što znači da 2020. ima 366 dana, odnosno 29. veljače. Ostale godine imaju dan manje pa nakon 28. dana veljače slijedi ožujak. Iako smo u osnovnoj školi učili zašto je kalendar tako posložen, mnogi su zaboravili zbog čega oni rođeni na današnji dan mogu slaviti rođendan tek svake četvrte godine.

Usklađivanje astronomske i kalendarske godine

Kako zapravo astronomska godina, vrijeme koje je potrebno Zemlji da obiđe Sunce traje 365 dana i oko šest sati, tih šest sati se u četiri godine saberu u jedan dan – 29. veljače. Bez te korekcije, kalendar od 365 dana bi zaostajao pa bi se s vremenom dogodilo da Božić slavimo u ljeto, a grožđe beremo u proljeće.


Kada prijestupne godine ne bi bilo, trebalo bi točno 400 godina da Nova godina padne na prvi dan jeseni. Kako je nekada bilo iznimno važno vezati poljoprivredu uz doba godine, problem su uočili Egipćani, a riješili su ga Rimljani.

30. veljače?

1700. godine Švedska (koja je uključivala i Finsku) odlučila je prijeći s julijanskog na gregorijanski kalendar. No zaboravili su na prijestupne godine pa su ih propustili čak tri u nizu. To je dovelo do tolike zbrke da se država vratila na julijanski kalendar. Te 1712. godine odredili su da će veljača iznimno imati 30 dana.

1753. godine su donijeli konačnu odluku o prelasku na gregorijanski kalendar pa su, zbog sinkronizacije s ostatkom svijeta koji ga je koristio, morali skratiti veljaču za čak 11 dana. Nakon 17. veljače Šveđani su ušli u prvi dan ožujka pa su ljudi govorili kako im je kalendar ukrao 11 dana života.

Postoji i prijestupna sekunda

Ni prijestupna godina nije dovoljna za savršeni kalendar. Prijestupna sekunda je interval vremena u trajanju jedne sekunde koji se povremeno dodaje ili oduzima godini kako bi se ona uskladila sa stvarnom rotacijom Zemlje.

Kako Zemlja uglavnom usporava svoju rotaciju, tako se pojavljuje razlika između stvarno opaženog trajanja dana odnosno noći, te službenog vremena. Promjena brzine rotacije Zemlje nije jednoliko, tako da se prijestupna sekunda dodaje u nepravilnim razmacima, a predviđena je i mogućnost oduzimanja prijestupne sekunde.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP