Prati nas

Vijesti

Desa Baković (101) je prodala stan kako bi stipendirala siromašnu djecu

Desa i Jerko u braku su proveli više od 60 godina. Otkad je Jerko umro u 96. godini života, posljednjih osam godina udovica živi sama. Kad samo pomislim što je u Jasenovcu prošao. Četrdeset i šest kila je imao kad je pušten

Objavljeno

|

Desa Baković (screenshot: Nova TV)

Kuća ljudskih prava u Zagrebu bila je pravo mjesto za proslavu 101. rođendana Dese Baković. Tamo je naime predstavljen Fond „Desa i Jerko Baković“, osmišljen u Zakladi Solidarna. Jer, davno je gospođa Baković odlučila prodati stan, a prihod prodaje usmjeriti prema školovanju siromašne djece. Bila je to i želja njenog pokojnog supruga Jerka, preživjelog logoraša iz Jasenovca. Desa i Jerko u braku su proveli više od 60 godina. Otkad je Jerko umro u 96. godini života, posljednjih osam godina udovica živi sama.

Ovakav praznik filantropije rijedak je u Hrvatskoj, i kako doznajemo omogućio je 31 stipendiju učenika starih od 10 do 18 godina, i to iz nerazvijenih sredina Like, Gorskog Kotara, Korduna… Među njima je i djevojčica romske nacionalnosti koja želi postati policajka. Kako se u školi za romsku djecu nije učio engleski jezik, Fond će joj osigurati taj dio školovanja da bi mogla upisati željenu srednju školu.



“To su djeca željna znanja, kreativnosti i mogućnosti nastavka školovanja u većim sredinama, koja su izložena siromaštvu i izolaciji, izazovima življenja s kroničnim bolestima i invaliditetom, položaju srpske i romske nacionalne manjine, iskustvima obiteljskog nasilja kao i djeca zatvorenika te djeca koja nemaju adekvatnu roditeljsku skrb”, kazala je ravnateljica Soldirane Marina Škrabalo. Zaklada će se pobrinuti da se vrijednost fonda uveća te da se ne iscrpi jednokratnim stipendijama. To pak znači da ga i drugi donatori mogu „pojačati“.

Tko je bio Jerko Baković?

Godine 1941., nakon što su od ustaškog terora stradale obje mu sestre, komunist i ilegalac Jerko Baković završio je u Jasenovcu. „Kad samo pomislim što je u Jasenovcu prošao. Četrdeset i šest kila je imao kad je pušten. Devet su ga mjeseci držali tamo”, kazala je za Jutarnji list Desa. Sestre Rajka i Zdenka Baković poznate su partizanske heroine čije su biste postavljene kraj Kina Europe u Prolazu sestara Baković. Ime im je s tog starinskog pasaža bilo skinuto 1990. godine i tek je nedavno vraćeno.

„Kad napravim neki potez koji mi se čini koristan, ljudski pošten, lebdim od sreće“, novinarima je rekla Desa Baković.

.

Vijesti

Svjetski je dan pčela, jednog od nosivih stupova života na Zemlji

Najveći dio uvezenog meda dolazi iz Kine, čak 39 količinskih postotaka. Slijede Ukrajina (20%), Argentina (12%), Meksiko (10%) i Čile (4%).

Objavljeno

|

Autor

I pčele imaju svoj svjetski dan kojim se želi ukazati na njihovu presudnu ulogu u održavanju ekosustava. Iako ih uzgajamo zbog meda, najvažnija uloga pčela jest oprašivanje bilja bez kojega ne bi bilo moderne poljoprivrede ni mnogih divljih biljnih vrsta koje bi jednostavno nestale s lica Zemlje. Stoga borba za život sve manje populacije pčela – nema alternativu.

Svjetski dan pčela slavimo 20. svibnja u spomen na Antona Janšu, oca modernog pčelarstva. Nije poznat datum rođenja ovog slavnog Slovenca pa se početak njegova života označava upravo danom krštenja 1734. godine. Iako je bio školovani slikar, radio je kao učitelj apikulture na bečkom dvoru, a ljubav prema pčelama naslijedio je od oca.



Tim povodom, Eurostat je objavio podatke o porijeklu meda na prostoru Europske unije koja je prošle godine uvezla 208.000 tona ove ukusne i zdrave namirnice. Vrijednost tog uvoza jest 452 milijuna eura. Istovremeno su članice Unije izvezle 21.000 tona meda u vrijednosti 119 milijuna eura. U usporedbi s 2013. godinom, uvezene količine porasle su za 25%, dok je izvoz u zemlje izvan EU porastao za 40%.

Najveću uvoznik meda je Njemačka na čijem je tržištu završilo 29% meda proizvedenog izvan EU granica. Slijede je Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Poljska i Španjolska.

Najveći dio uvezenog meda dolazi iz Kine, čak 39 količinskih postotaka. Slijede Ukrajina (20%), Argentina (12%), Meksiko (10%) i Čile (4%). Istovremeno su Mađarska (14%), Belgija (14%) i Španjolska (13%) najveće Unijine izvoznice meda.

Nastavi čitati