Prati nas

Zdravlje

Lauc: Većina ljudi nakon 40. rođendana ima neki tumor

I u najbogatijim dijelovima svijeta imat ćete nesretne očajne ljude i one koji su zadovoljni. Uvjeti u kojima živite ne određuju kako ćete se osjećati, a to kako se vi osjećate određuje kako će funkcionirati vaše tijelo i hoćete li biti zdravi ili ne.

Objavljeno

|

Može li se izliječiti rak?
Gordan Lauc (screenshot: HTV)

“Biološke posljedice stresa su vrlo velike. Ljudi koji su pod stresom i osjećaju se ugroženi iscrpljuju svu svoju energiju imunosnog, probavnog i reproduktivnog sustava i zbog toga obolijevaju”, izjavio je u emisiji hrvatske televizije prof. dr. Gordan Lauc, molekularni biolog i jedan od vodećih svjetskih znanstvenika u istraživanju glikana. Lauc predaje Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu te u Londonu i Edinburghu.

Zbog spomenutog iscrpljivanja, ljude napadaju različite infektivne bolesti, a posljedice toga su i tumori. “Imaju problema i s reprodukcijom. Puno ljudi danas ne mogu dobiti djecu. Imaju i probavnih problema. To je sve isključivo uzrokovano psihom, a psiha ne reagira na objektivne okolnosti. Kad odete u najnesretnije dijelove svijeta, recimo u Siriju, naći ćete ljude koji su sretni i zadovoljni i one koji su nezadovoljni. I u najbogatijim dijelovima svijeta imat ćete nesretne, očajne ljude i one koji su zadovoljni. Uvjeti u kojima živite ne određuju kako ćete se osjećati, a to kako se vi osjećate određuje kako će funkcionirati vaše tijelo i hoćete li biti zdravi ili ne”, izrekao je Lauc. Svi znamo priče o psu koji je umro od tuge za vlasnikom, a to se, dodaje, događa i ljudima.



Ovaj znanstvenik tvrdi da većina ljudi nakon 40. ima neku vrstu tumora, bilo benignog ili malignog, i da nitko neće umrijeti s 90 godina bez tumora. Drugo je pitanje hoće li ga tumor ubiti ili će ga imunosni sustav moći kontrolirati.  ” Tumor je kronična bolest koju treba moći kontrolirati”, kaže Lauc.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati