Prati nas

Mozaik

Magnolija, najelegantnija među živim fosilima

Nastala je prije pojava delikatnih pčela pa je njen tučak iznimno čvrst, kako bi izdržao hod izumrlih nezgrapnih buba i drevnih stvorenja. Poznati su fosili magnolija stari 20 milijuna godina, kao i biljaka iz porodica Magnoliaceae starih 95 milijuna godina.

Objavljeno

|

Gdje kupiti magnoliju?
Trg kralja Tomislava, Zagreb (foto: S. Bogdanić)

Možda najelegantnije među svim ukrasnim drvcima jest ono magnolije – lišeno zelenila, na konstrukciji crnih grana, u proljeće nam nudi raskoš tulipanastih cvjetova i pastelnih boja.

Riječ je o biljci koja se smatra živim fosilom, vrstom koja je nastala prije pojava delikatnih pčela pa je njen tučak iznimno čvrst, kako bi izdržao hod izumrlih nezgrapnih buba i drugih drevnih stvorenja. Poznati su fosili magnolija stari 20 milijuna godina, kao i biljaka iz porodica Magnoliaceae starih 95 milijuna godina.



Sam rod magnolija broji 240 cvjetnih vrsta i ime je dobio po francuskom botaničaru Pierreu Magnolu. U Hrvatskoj magnolija ima tek ornamentnu vrijednost, dok se pojedine vrste u drugim dijelovima svijeta smatraju lijekom, hranom pa čak i građevnim materijalom.

U popularnoj kulturi svoje je mjesto našla u pjesmama i filmovima, dakako u literaturi i slikarstvu, ali i kao jednako elegantno žensko ime.

.

Mozaik

Kako je pustinjski pijesak dospio u kišu koja pada nad Hrvatskom

2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka.

Objavljeno

|

Autor

Kiša s pijeskom iz pustinje

Iako promjena vremena koju već danima najavljuju mediji neće donijeti ništa neuobičajeno za ovo doba godina, mnoge je zaintrigirala najava prljave kiše. Naime, umjesto da opere prašinu, ova bi kiša mogla dodatno uprljati prozore i automobile jer će u njoj biti pustinjskog pijeska. Zbog toga nije uputno ostavljati rublje da se suši na otvorenom kako ne bi poprimilo žućkastu i narančastu boju.

Svake godine oko 1700 milijuna tona pijeska i prašine olujni vjetrovi odnesu iz pustinjskih područja, čak i do drugih kontinenata, a otprilike trećina padne na oceane. Najviše je pogođen sjeverni dio Atlantskog oceana zbog puta vjetrova i blizine Sahare, a znanstvenici kažu da to može biti kobno za žive organizme u njemu.



2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka. Satelitska snimka sjeverne Afrike i južne Europe iz svemira otkrila je tada spektakularne prizore “selidbe” pustinjskog pijeska preko Sredozemnog mora.

Nastavi čitati