Prati nas

Mozaik

Najživopisnija procesija Velikog tjedna koje nas je pomalo strah

Za vrijeme procesije dopušteno ih je nositi samo članovima bratstva, a djeca svoju prvu ‘kapirotu’ smiju primiti na prvoj pričesti kada postaju članovi bratstva.

Objavljeno

|

Uskršnja procesija, Sevilla (foto: Sandra Vallaure/Flickr)

Malo gdje se Uskrs obilježava tako svečano, gotovo karnevalski, kao u andaluzijskoj Sevilli. Kostimografija živopisna, filmska i zastrašujuća. Krabulje (capirotes) nalik onima Ku Klux Klana svojim bojama označavaju bratstva koji u procesijama velikog tjedna hodaju ulicama, često bosi. Znak je to pokajanja, no danas se više ne bičuju.

Flagelanti, oni koji se bičuju, mogli su po naredbi pape Klementa VI obavljati taj ritual samo pod nadzorom Crkve pa se vjeruje kako su bratstva pokrivala glavu krabuljama da ih se ne bi prepoznalo i kaznilo zbog neposluha.


S druge strane, nošenje krabulja je nalagao Ured Svete inkvizije i to za kažnjenike. Uhićeni muškarci i žene nosili su tu kapu i plašt kao javno poniženje. Boja joj je odgovarala propisanoj kazni. Crvena je označavala skoru smrt. Upravo zbog toga neki vjeruju da je to korijen nošenje krabulje koje danas označava pokajanje za počinjene grijehe.

Za vrijeme procesije dopušteno ih je nositi samo članovima bratstva, a djeca svoju prvu „kapirotu“ smiju primiti na prvoj pričesti kada postaju članovi bratstva. U nastavku pogledajte galeriju ovogodišnjih procesija Velikog tjedna u Sevilli.

A post shared by Javi Garcia (@garpicshoot) on

A post shared by Alejandro Haurie (@ahrtoshiba) on

A post shared by Daniel Baños. (@daniel_banos_) on

A post shared by Javi Garcia (@garpicshoot) on

A post shared by Javi Garcia (@garpicshoot) on

.

Mozaik

Pogledajte novu izložbu na cesti posvećenu 150. obljetnici rođenja Gandhija

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Objavljeno

|

Autor

Zaželite li se malo boje u ovim tmurnim danima, svratite do Maksimirske ceste i pogledajte „Izložbu na cesti“. Temu životinja zamijenile su nove životinje, no ovoga puta poveznica im je Indija i 150. godišnjica rođenja Mahatme Gandhija.

Izložbu su u suradnji postavili Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Veleposlanstvo Republike Indije RH u Zagrebu i Centar za kulturu i informacije Maksimir. Pod otvorenim nebom tako su izložena djela studenata Akademije; Helene Bosnić, Ane Despot, Dore Klanac, Martine Molnar, Tee Švarić, Nikoline Žabčić i Zdenka Mikše. Akciju su osmislili i mentorski vodili: Tomislav Buntak i Danko Friščić.


Mohandas Karamchand Gandhi, kasnije zvan Mahatma Gandhi, rođen je u Porbandaru 2. listopada 1869. Preminuo je u New Delhiju 30. siječnja 1948. Bio je indijski političar koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije.

Gandhi je živio spiritualnim i asketskim životom propovjednika često provodeći vrijeme u meditaciji. Odnosi u braku između njega i njegove supruge, prema njegovim vlastitim riječima, bili su poput odnosa brata i sestre. Odbijajući bilo kakvo posjedovanje materijalnih dobara odjevao se u tradicionalnu odjeću najsiromašnijih Indijaca i hranio se samo povrćem, voćnim sokovima i mlijekom.

Indijci su ga proglasili svecem i počeli ga nazivati Mahatma (sanskrt, velika duša), nazivom koji je namijenjen samo za najveće mudrace. Gandhijevo zalaganje za nenasilje, znano još i kao ahimsa (sanskrt, nepovrjeđivanje), bilo je izraz životnog puta koji propovijeda hinduizam.

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP