Prati nas

Zdravlje

Otkriveno zašto su neki karcinomi zloćudniji od drugih

Već se dugo zna da će kod nekih pacijenata određeni oblik tumora biti smrtonosan, a kod drugih uopće neće postati zloćudan. Znanstvenici su sada napokon otkrili zašto je to tako. Ovo otkriće je vrlo važno jer znači da se neki oblici karcinoma neće morati liječiti, već samo pratiti.

Objavljeno

|

Koliko košta pregled kod privatnog doktora? Privatni liječnik cijena?
foto: Pixabay

Neki su karcinomi smrtonosniji od drugih iako izgledaju identično, a najnovije znanstveno istraživanje pokazalo je i zašto, prenosi BBC. Ovo otkriće otvorit će put točnijem određivanju terapije za svakog pojedinog pacijenta.

Znanstvenici s Instituta Francis Crick objavili su da su razvili sistem analize razvoja svakog pojedinog tumora kako bi lakše predvidjeli njegovo ponašanje u budućnosti. Konkretno, istraživanje raka bubrega pokazalo je da su kod nekih pacijenata tumori zloćudni dok drugi nikad ne postanu agresivni te ih ne treba liječiti, nego samo pratiti. Jedan karcinom može brzo ubiti pacijenta dok drugi pacijent, uz naizgled isti oblik raka, može živjeti i desecima godina nakon dijagnoze što znači veliku neizvjesnost i za pacijenta i za onkologa.



„Nažalost, mi nemamo alate za razlikovanje karcinoma koje treba liječiti i onih koje treba pratiti”, kaže znanstvenica Samra Turajlic, jedna od autorica studije. Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Cell, a analiziralo je rak bubrega kod sto pacijenata. Tim znanstvenika proveo je genetička istraživanja kako bi analizirao povijest svakog raka – slično kao kod utvrđivanja očinstva samo mnogo složenije. Kako rastu i razvijaju se, karcinomi sve više mutiraju i različiti dijelovi tih tumora počinju mutirati na različite načine. Istraživači su uzimali brojne uzorke iz različitih dijelova karcinoma i potom proučavali koliko su slični ti dijelovi, što im je omogućilo da sastave evolucijsku povijest svakog tumora.

“To nam može pokazati kojim će se putem razvijati tumor”, kaže Turajlic. Na temelju rezultata istraživanja znanstvenici su podijelili karcinome bubrega u tri kategorije: vrlo zloćudne od početka, prijelazne i relativno dobroćudne. Kod ovih prvih, najopasnijih oblika, zabilježene su raširene i brze mutacije, a tumori su rasli toliko brzo da su se metastaze proširile tijelom vjerojatno i prije nego je otkriven primarni tumor. U tim slučajevima operacija kojom se otklanja primarni tumor može odgoditi početak liječenja lijekovima čime bi se moglo usporiti napredovanje bolesti.

‘Najdobroćudniji’ oblici karcinoma ponašali su se upravo suprotno i postojala je velika vjerojatnost za njihov spori rast da nikad neće predstavljati problem za pacijenta, pa takve tumore valja samo pratiti. I treća vrsta, prijelazni oblici, mogli su se u početku proširiti na još samo jednu lokaciju u tijelu u kojem bi slučaju bilo prihvatljivo njihovo operativno liječenje. Dr Turajlic kaže kako znanstveni tim ne dvoji oko toga da su rezultati istraživanja primjenjivi i na druge vrste karcinoma, a ne samo bubrega.

Istraživanje je pokazalo i da su se najranije mutacije u tumoru događale i do 50 godina prije otkrivanja karcinom bubrega. Direktor organizacije Cancer Research UK Harpal Kumar kaže kako je istraživanje doista važno jer su liječnici već godinama suočeni sa situacijom u kojoj naizgled iste dijagnoze kod različitih pacijenata imaju i potpuno različite ishode.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati