Prati nas

Zdravlje

Prijelomno otkriće: Moždane stanice razvijaju se i kod starijih osoba

Dosad se vjerovalo da mozgovi starijih osoba više ne proizvode nove neurone te zato stariji ljudi teže uče nove vještine i jezike. Međutim, najnovija studija pokazuje da se novi neuroni stvaraju i u mozgovima odraslih ljudi što bi moglo značajno utjecati na tretiranje neuroloških bolesti poput Alzheimera.

Objavljeno

|

Kaako žene stare?
foto: Pixabay

Nove moždane stanice stvaraju se u mozgovima starijih ljudi jednako kao i kod mlađih, kaže se u novoj studiji čime se opovrgavaju prijašnje teorije koje su tvrdile da se neuroni nakon adolescencije više ne razvijaju. Zdravi muškarci i žene nastavljaju proizvoditi nove neurone do kraja života što znači da i starije osobe ostaju u kognitivnom i emotivnom smislu nedirnute i kasnije u životu. Godinama se mislilo da se mozgovi odraslih osoba prestaju razvijati i ne mogu razvijati nove neurone.

Studija Sveučilišta Columbia otkrila je da i kod starijih osoba hipokampusi – dijelovi mozga važni za pamćenje, kogniciju i emocije – proizvode neurone u jednakoj mjeri kao i kod mlađih ljudi. Znanstvenici su ispitivali mozgove 28 ranije zdravih ljudi koji su iznenada umrli kad im je bilo između 14 i 79 godina. „Ustanovili smo da i stariji ljudi, baš kao i mlađi, imaju sposobnost stvaranja tisuća neurona iz matičnih stanica“, kaže voditeljica studije i profesorica neurobiologije Maura Boldrini. „Osim toga, pronašli smo i ekvivalentnu zapremninu hipokampusa u svim generacijama.“


Sposobnost razvijanja novih moždanih stanica iz hipokampusa, proces znan i kao neurogeneza, kod glodavaca i primata smanjuje se s godinama. Dosad se vjerovalo da se smanjena proizvodnja neurona i sažimanje dijelova mozga zaduženih za kratkotrajno pamćenje događa i kod ljudi, čime je objašnjeno zašto mlađi lakše usvajaju nova znanja i jezike. No studija Sveučilišta Columbia otkrilo je podjednak broj novih neurona i u mlađim i u starijim mozgovima. Međutim, studija je također zabilježila manje krvnih žila i veza među stanicama u starijim mozgovima što, po mišljenju doktorice Baldrini, može biti povezano sa smanjenom sposobnošću učenja u starijoj dobi.

Nova saznanja objavljena su u časopisu Cell Stem Cell, a o ovoj studiji očekuje se žustra rasprava. Rezultati ove studije objavljeni su oko mjesec dana nakon studije sa Sveučilišta Kalifornija koja je sugerirala da stariji mozgovi ne proizvode nove neurone. Autori kalifornijske studije, Shawn Sorrells i Mercedes Paredes, kažu: „Zasad ne mislimo da su nova saznanja u opreci s rezultatima našeg istraživanja: ako se neurogeneza nastavlja i u starijoj dobi, to je izuzetno rijetka pojava.“ Međutim, drugi znanstvenici kažu da bi saznanja s Columbije mogla biti vrlo obećavajuća u razvoju novih oblika tretmana za oboljele od Alzheimerove bolesti i sličnih neuroloških stanja.

.

Zdravlje

Korona virus je stigao Europu. Što o njemu morate znati?

U obrani od ovog virusa vrijede opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Objavljeno

|

Autor

Prema dostupnim informacijama četvero ljudi stavljeno je u karantenu u Škotskoj zbog sumnje da su zaraženi korona virusom, javio je Telegraph. Svi su doputovali iz kineskog grada Wuhan koji je praktički postao zatvorena zona i koji se smatra izvorištem zaraze. Pacijenti imaju sve simptome zaraze, uključujući i probleme s disanjem.

Trebamo li u Hrvatskoj strahovati?

Korona virus ubio je dosad 25 ljudi, više od 600 ih je zaraženo, javio je SkyNews. Samo dvoje preminulih je imalo manje od 60 godina, a 10 njih je već imalo neku bolest. Cjepiva protiv ovog smrtonosnog virusa nema i neće ga biti najmanje godinu dana.


“Ne može se sa sigurnošću reći da neće biti oboljelih u Hrvatskoj i Europi jer ljudi putuju i nema ograničenja za čije uvođenje sada nema opravdanja”, kazao je za N1 epidemolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.

“U ovom trenutku se ne zna koliko je bolest zarazna, a čini se da nije visoko zarazna i da nema epidemijski potencijal poput gripe. Nekakve vrlo stroge mjere u zračnim lukama i na graničnim prijelazima nisu opravdane. Ako se počne širiti značajnije moguće je uvesti zdravstveni nadzor, ali u ovom trenutku čak ni za to nije vrijeme”, tvrdi Kaić uvjeren da mjerenje temperature putnicima u nekim zračnim lukama nema smisla. Kaže, ta metoda nije efikasna jer na milijun putnika 1.000 će imati temperaturu i to će vjerojatno biti gripa, a mogu i u zračnoj luci ne imati temperaturu pa je dobiti kasnije.

Koliko je stvarno opasan korona virus?

Ovaj korona virus ima raspon kliničke slike od blagih oblika poput prehlade do teških upala pluća s poteškoćama disanja, a ima i pojedinih smrtnih slučajeva. Time je po kliničkoj slici sličan gripi, upozorava Kaić.

Deutsche Welle javlja da su kineske zdravstvene vlasti potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Wuhan (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Otkuda je došao ovaj virus?

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev, piše DW.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP