Prati nas

Zdravlje

Prijelomno otkriće: Moždane stanice razvijaju se i kod starijih osoba

Dosad se vjerovalo da mozgovi starijih osoba više ne proizvode nove neurone te zato stariji ljudi teže uče nove vještine i jezike. Međutim, najnovija studija pokazuje da se novi neuroni stvaraju i u mozgovima odraslih ljudi što bi moglo značajno utjecati na tretiranje neuroloških bolesti poput Alzheimera.

Objavljeno

|

Kaako žene stare?
foto: Pixabay

Nove moždane stanice stvaraju se u mozgovima starijih ljudi jednako kao i kod mlađih, kaže se u novoj studiji čime se opovrgavaju prijašnje teorije koje su tvrdile da se neuroni nakon adolescencije više ne razvijaju. Zdravi muškarci i žene nastavljaju proizvoditi nove neurone do kraja života što znači da i starije osobe ostaju u kognitivnom i emotivnom smislu nedirnute i kasnije u životu. Godinama se mislilo da se mozgovi odraslih osoba prestaju razvijati i ne mogu razvijati nove neurone.

Studija Sveučilišta Columbia otkrila je da i kod starijih osoba hipokampusi – dijelovi mozga važni za pamćenje, kogniciju i emocije – proizvode neurone u jednakoj mjeri kao i kod mlađih ljudi. Znanstvenici su ispitivali mozgove 28 ranije zdravih ljudi koji su iznenada umrli kad im je bilo između 14 i 79 godina. „Ustanovili smo da i stariji ljudi, baš kao i mlađi, imaju sposobnost stvaranja tisuća neurona iz matičnih stanica“, kaže voditeljica studije i profesorica neurobiologije Maura Boldrini. „Osim toga, pronašli smo i ekvivalentnu zapremninu hipokampusa u svim generacijama.“


Sposobnost razvijanja novih moždanih stanica iz hipokampusa, proces znan i kao neurogeneza, kod glodavaca i primata smanjuje se s godinama. Dosad se vjerovalo da se smanjena proizvodnja neurona i sažimanje dijelova mozga zaduženih za kratkotrajno pamćenje događa i kod ljudi, čime je objašnjeno zašto mlađi lakše usvajaju nova znanja i jezike. No studija Sveučilišta Columbia otkrilo je podjednak broj novih neurona i u mlađim i u starijim mozgovima. Međutim, studija je također zabilježila manje krvnih žila i veza među stanicama u starijim mozgovima što, po mišljenju doktorice Baldrini, može biti povezano sa smanjenom sposobnošću učenja u starijoj dobi.

Nova saznanja objavljena su u časopisu Cell Stem Cell, a o ovoj studiji očekuje se žustra rasprava. Rezultati ove studije objavljeni su oko mjesec dana nakon studije sa Sveučilišta Kalifornija koja je sugerirala da stariji mozgovi ne proizvode nove neurone. Autori kalifornijske studije, Shawn Sorrells i Mercedes Paredes, kažu: „Zasad ne mislimo da su nova saznanja u opreci s rezultatima našeg istraživanja: ako se neurogeneza nastavlja i u starijoj dobi, to je izuzetno rijetka pojava.“ Međutim, drugi znanstvenici kažu da bi saznanja s Columbije mogla biti vrlo obećavajuća u razvoju novih oblika tretmana za oboljele od Alzheimerove bolesti i sličnih neuroloških stanja.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP