Prati nas

Zdravlje

Prijelomno otkriće: Moždane stanice razvijaju se i kod starijih osoba

Dosad se vjerovalo da mozgovi starijih osoba više ne proizvode nove neurone te zato stariji ljudi teže uče nove vještine i jezike. Međutim, najnovija studija pokazuje da se novi neuroni stvaraju i u mozgovima odraslih ljudi što bi moglo značajno utjecati na tretiranje neuroloških bolesti poput Alzheimera.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kaako žene stare?
foto: Pixabay

Nove moždane stanice stvaraju se u mozgovima starijih ljudi jednako kao i kod mlađih, kaže se u novoj studiji čime se opovrgavaju prijašnje teorije koje su tvrdile da se neuroni nakon adolescencije više ne razvijaju. Zdravi muškarci i žene nastavljaju proizvoditi nove neurone do kraja života što znači da i starije osobe ostaju u kognitivnom i emotivnom smislu nedirnute i kasnije u životu. Godinama se mislilo da se mozgovi odraslih osoba prestaju razvijati i ne mogu razvijati nove neurone.

Studija Sveučilišta Columbia otkrila je da i kod starijih osoba hipokampusi – dijelovi mozga važni za pamćenje, kogniciju i emocije – proizvode neurone u jednakoj mjeri kao i kod mlađih ljudi. Znanstvenici su ispitivali mozgove 28 ranije zdravih ljudi koji su iznenada umrli kad im je bilo između 14 i 79 godina. „Ustanovili smo da i stariji ljudi, baš kao i mlađi, imaju sposobnost stvaranja tisuća neurona iz matičnih stanica“, kaže voditeljica studije i profesorica neurobiologije Maura Boldrini. „Osim toga, pronašli smo i ekvivalentnu zapremninu hipokampusa u svim generacijama.“


Sposobnost razvijanja novih moždanih stanica iz hipokampusa, proces znan i kao neurogeneza, kod glodavaca i primata smanjuje se s godinama. Dosad se vjerovalo da se smanjena proizvodnja neurona i sažimanje dijelova mozga zaduženih za kratkotrajno pamćenje događa i kod ljudi, čime je objašnjeno zašto mlađi lakše usvajaju nova znanja i jezike. No studija Sveučilišta Columbia otkrilo je podjednak broj novih neurona i u mlađim i u starijim mozgovima. Međutim, studija je također zabilježila manje krvnih žila i veza među stanicama u starijim mozgovima što, po mišljenju doktorice Baldrini, može biti povezano sa smanjenom sposobnošću učenja u starijoj dobi.

Nova saznanja objavljena su u časopisu Cell Stem Cell, a o ovoj studiji očekuje se žustra rasprava. Rezultati ove studije objavljeni su oko mjesec dana nakon studije sa Sveučilišta Kalifornija koja je sugerirala da stariji mozgovi ne proizvode nove neurone. Autori kalifornijske studije, Shawn Sorrells i Mercedes Paredes, kažu: „Zasad ne mislimo da su nova saznanja u opreci s rezultatima našeg istraživanja: ako se neurogeneza nastavlja i u starijoj dobi, to je izuzetno rijetka pojava.“ Međutim, drugi znanstvenici kažu da bi saznanja s Columbije mogla biti vrlo obećavajuća u razvoju novih oblika tretmana za oboljele od Alzheimerove bolesti i sličnih neuroloških stanja.

.

Zdravlje

Ne, pranje ruku neće oslabiti vaš imunološki sustav, ali može vam sačuvati zdravlje

Mikrobi su svuda oko nas i u nama. U zraku, u hrani koji jedemo, u tlu, u vodi… Može ih se naći na svakoj površini i zapravo ih ne možemo izbjeći.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Tijekom pandemije koronavirusa stalno nas se podsjeća da redovito i temeljito peremo ruke i čistimo površine koje koristimo i često dodirujemo. Na taj način uklanjamo ili uništavamo virus koji uzrokuje bolest Covid-19 i smanjujemo rizik od oboljenja, piše portal Science Alert.

Međutim, pojavila se bojazan da pojačano korištenje dezinfekcijskih sredstava i učestalo pranje ruku može oslabiti naš imunološki sistem jer smanjivanjem izloženosti raznim bacilima onemogućujemo našem organizmu da “nauči” odgovoriti na zarazu i pokrene našu prirodnu obranu. Dobra je vijest da za takvo što nema nikakvih dokaza.


Hipoteza o higijeni

Da bi naš imunitet dobro funkcionirao, potrebno je da budemo izloženi različitim mikrobima iz okoliša. Od većine njih, nećemo se razboljeti. Vjerovanje da pojačana osobna ili higijena prostora oslabljuje naš imunološki sistem poznata je kao “hipoteza o higijeni”. Ta teorija sugerira da okoliš u kojem odrasta malo dijete može biti “previše čist” te tako dijete neće biti izloženo dovoljnoj količini mikroba da bi se njegov imunološki sistem razvio kako treba.

Zagovaratelji te teze kažu kako prečista okolina za posljedicu ima veći broj oboljelih od alergija, astme i nekih autoimunih poremećaja. No istraživanja posljednjih godina su pokazala da postoje i brojni drugi razlozi za razvoj navedenih stanja. Najvažnije od svega je znati da niti previše prljava okolina ne pomaže našem imunitetu. Štoviše, prljavština stanje samo pogoršava.

Što je imunološki sustav?

Imunološki sustav štiti naše tijelo od svega što mu može naškoditi: štetnih kemikalija, bakterija i virusa te stanica raka. Dvije su glavne linije obrane. Prvi je urođeni sustav koji brzo odgovara na širok spektar patogena te se bori protiv infekcija i oštećenja tkiva.

Drugi je adaptivni, odnosno naučeni imunološki sistem koji razvija specifičan odgovor na neke opasnije viruse i bakterije. Stanice koje u tome sudjeluju “pamte” mikrob s kojim su došle u doticaj te ga pri sljedećem susretu odmah uništavaju. Razvoj tog oblika imunološkog sustava počinje odmah nakon rođenja i traje čitav život, no pod stare dane se ipak smanjuje.

Što oslabljuje naš imunološki sistem?

Neki aspekti modernog života doista mogu oslabiti naš imunološki sistem, a to uključuje manjak sna, neke lijekove ili antibiotike, niske razine vitamina D, nedovoljna konzumacija voća i povrća, manjak fizičke aktivnosti te stres.

No dokaza da pojačana higijena oslabljuje naš imunitet – nema. Razlog je jednostavan: mikrobi su svuda oko nas i u nama. U zraku, u hrani koji jedemo, u tlu, u vodi… Može ih se naći na svakoj površini i zapravo ih ne možemo izbjeći.

Higijenske mjere preporučene tijekom epidemije Covida-19 pomoći će smanjiti izloženost virusu te tako smanjiti rizik od oboljenja uopće ili od razvoja težeg oblika bolesti, no neće u potpunosti eliminirati mikrobe iz naših života. Drugim riječima, mikroba će, bez obzira na naše pranje ruku i čišćenje, oko nas uvijek biti dovoljno da razvijemo imunitet, no smanjimo li njihovu količinu spriječit ćemo da teže obolimo.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP